Vjerujem da su stvari u vezi sa pandemijom virusa koroina sve bolje i da su brojke ohrabrujuće, tako da u dogledno vrijeme očekujem pokretanje procesa otvaranja ekonomije i društva, kazao je u intervjuu za Dan Ridi Kurtezi, ambasador Republike Albanije u Crnoj Gori.
•Kakva je situacijau Albaniji sada u vezi sa širenjem virusa korone? Je li najgore prošlo?
Prošlo je punih sedam nedjelja od registrovanja prvog pacijenta inficiranog KOVID-om 19 u Albaniji. U poslednjih 15 dana došlo je do usporavanja širenja bolesti, što se odnosi na pozitivne efekte niza ograničenja, ali i na efikasnost terenskog istraživačkog rada na otkrivanju sumnjivih slučajeva ili kontakatau najranijoj fazi. Od 6.000 obavljenih testova, deset odsto je imalo pozitivnu stopu. Albanija danas broji 550 pacijenata sa korona virusom i 19 smrtnih slučajeva. U poslednjih 15 dana situacija je bila nešto bolja i imamo sve manje novih slučajeva i više oporavljenih pacijenata koji napuštaju bolnice i odlaze kući. Okolnosti su natjerale Vladu da pokrene proces opreznog otvaranja društva, počevši od malog biznisa. Uprkos svemu tome, Vlada je donijela potrebne akte kako bi pomogla ljudima kojima je potrebna mjesečna uplata, koja sada varira od 250 do 350 eura, i da izbjegnu plaćanje poreza tokom cijele godine.
•Kako ste doživjeli pojavu ove pandemije i da li Vam je prouzrokovala poteškoće u svakodnevnom radu?
-Ova pandemija je svakako nešto što moja generacija nikada nije doživjela. To je nešto što smo gledali u filmovima, ali nikada ne bismo mogli zamisliti da ćemo biti dio takvog scenarija. Pratim svakodnevnu rutinuusvojoj kancelariji, jer prolazimo kroz ogroman proces ponovnog prihvatanja svih albanskih državljana koji su ostali van granica. Koristim ovu priliku da izrazim zahvalnost i divljenje svim crnogorskim institucijama koje su izrazile solidarnost i pomogle nam u omogućavanju tranzita svim našim građanima kroz njenu teritoriju. Vjerujem da su stvari sve bolje i da su brojke ohrabrujuće, tako da u dogledno vrijeme očekujem pokretanje procesa otvaranja ekonomije i društva. Uprkos svemu, i dalje moramo biti budni i oprezni i svi treba da nastave da sarađuju u smislu preporuka koje su dali nadležni organi.
•Da li su u ovom teškom periodu u dovoljnoj mjeri pokazani jedinstvo i solidarnost?
Pandemija KOVID-19 jedan je od najopasnijih izazova sa kojim se ovaj svijet suočio u vremenu naših života. To je prije svega ljudska kriza s teškim zdravstvenim i socijalno-ekonomskim posledicama. Milioni ljekara su na prvoj liniji, nespremni da se izbore sa tom situacijom, a ponekad bez ikakvih uputstava, obuke, opreme ili konkretnih spasilačkih službi dok se bore protiv virusa. Svjedoci smo hrabrosti i odlučnosti naših ljekara i medicinskih sestara, kao i naših ljudi da pobi jede u ovom ratu protiv ovog dosad neviđenog virusa. Za to je potreban izuzetan odgovor koji bi trebalo da proizađe iz jedinstva, solidarnosti, saradnje i međusobne podrške.
Samo zajedno ćemo potući virus i nakon što konačno nadvladamo ovu epidemiju, mora doći vrijeme da se osvrnemo i promislimo kako se takva bolest pojavila i tako brzo proširila svoj devastirajući efekat širom svij eta, a i kako su svi u ključeni odreagovali na tu krizu. Naučene lekcije biće od suštinskog značaja za suočavanje sa sličnim izazovima, jer bi se mogli pojaviti i u budućnosti. Sada je vrijeme za jedinstvo, da međunarodna zajednica soli darno radi na zaustavljanju ovog virusa i njegovih potresnih posledica. Nažalost, ovo je moglo biti brže i efikasnije.
•Kako vidite odgovor institucija na Zapadnom Balkanu na pojavu virusa korona? Da li su preduzete sve potrebne mjere?
Vlade u regionu uvele su stroge mjere za sprečavanje širenja korona virusa i pokušale da obezbijede ekonomski pristup krizi i da odgovore na potrebe socijalno marginalizovanih grupa. Ovo nije jednostavan slučaj. To je težak slučaj i za jake evropske ekonomije. Vidjeli smo zemlje poput Italije i Španije na koljenima, pa ako to uzmemo u obzir, radije bih pohvalio napore zemalja i institucija Zapadnog Balkana nego da okolišam. Mislim da će nam glavni i jedini prioritet biti oporavak naših ekonomija, koje će imati velike gubitke, koji dolaze od sekgora poput turizma i usluga. I opet, naučene lekcije će biti od suštinskog značaja za rješavanje izazova.
