Dosadašnje iskustvo u sprovođenju politike integriteta trebalo bi iskoristiti u pravcu unapređenja segmenata, koji ne doprinose stvaranju transparentnog, odgovornog, nezavisnog i nepristrasnog sistema upravljanja, a Agencija za sprječavanje korupcije (ASK) mora da se korupcijom bavi suštinski i da ima proaktivan pristup.
To je ocijenjeno na panel diskusiji „Politika integriteta antikorupcijski ili administrativni podvig?“, koju je organizovao Centar za demokratsku tranziciju (CDT) u okviru konferencije „Integritet u politici i javnom sektoru“, koju finansira Ambasada Holandije.
Koordinatoka Istraživačkog centra CDT-a, Milena Gvozdenović, istakla je da nakon nekoliko godina sprovođenja politike integriteta nije moguće sa sigurnošću utvrditi na kom se nivou trenutno nalazi integritet u crnogorskim institucijama, niti kakvi su njegovi trendovi uspostavljanja.
“Prema podacima iz izvještaja ASK, 701 organ vlasti je bio u obavezi da usvoji i dostavi plan integriteta, što je do kraja 2017. godine ispunilo njih 98 odsto. Međutim, kada je riječ o samom kvalitetu tih planova, možemo reći da su rijetki organi koji su adekvatno pristupili analizi rizika, koji su karakteristični za njihovu instituciju“, rekla je Gvozdenović.
Značajan broj planova je, kako je rekla, pripremljen tako što su institucije prepisivale rizike, mjere aktivnosti, koje im je Agencija ponudila u obrascu plana integriteta.
“Takvom praksom organa vlasti se dovodi u pitanje ne samo objektivnost, već i svrsishodnost postavljenih planova. Rok od tri mjeseca za donošenje planova integriteta može biti jedan od faktora, koji se prvobitno odrazio na njihov kvalitet. Međutim, Zakonom je predviđeno da organi vlasti mogu da mijenjanju svoje planove integriteta, shodno svojim interesima i potrebama. Ovu mogućnost je iskoristilo svega 18 organa, koji su u 2017. ažurirali planove“, kazala je Gvozdenović.
Prema njenim riječima, ASK je izvijestila da prosječni intenzitet rizika u svim planovima integriteta na skali od 1 do 100 iznosi 27,14.
“Ovaj podatak ne zvuči realno, jer ukazuje da je Crna Gora zemlja sa malim rizikom od korupcije, što je u suprotnosti sa brojnim istraživanjima, izvještajima, kako domaćih, tako i međunarodnih institucija“, istakla je Gvozdenović.
Agencija nije, kako smatra, uspjela da iskoristi brojne statističke opservacije i podatke koje je ponudila u izvještajima za suštinsko i samostalno sagledavanje problema i upućivanje predloga za unapređenje ovog sistema zaštite.
Predsjednica Odbora za antikorupciju Skupštine Crne Gore, Daliborka Pejović, smatra da Agencija postaje jedna vrsta regulatora.
“Osim zakonskih normi, ona, očigledno mimo zakonskih rješenja sve više počinje da bude interesantna kroz davanje mišljenja u odnosu na konkretne slučajeve. Bojim se da će, u ovim kapacitetima, Agencija teško odgovoriti tom izazovu i toj potrebi. Tim prije, što nadzorni organ u okviru same Agencije mora biti respektabilan, maksimalno odgovoran i do kraja upravljački, nadzorni, kontrolni savjet“, rekla je Pejović.
Uloga Savjeta, kako smatra, mora biti dvostepena, odnosno mora postojati filter između, kako je dodala, rada Agencije i menadžmenta, do Skupštine, donosno javnosti u cjelini.
Izvršna direktorica Politikon mreže, Jovana Marović, podsjetila je da građani u Crnoj Gori smatraju da je korupcija jedan od tri najznačajnija problema, uz nezaposlenost i ekonomsku situaciju.
“To isto smatra i Evropska unija. Jedna ista rečenica se ponavlja, a ta je da je korupcija sveprisutna i da je ozbiljan razlog za zabrinutost. Takođe vrlo je nisko povjerenje u rad same ASK. Rezultati Centra za monitoring i istraživanje (CeMI) iz juna prošle godine su pokazali da tek oko 37 odsto građana ima potpuno povjerenje u rad ASK-a“, rekla je Marović.
