Balkan je i dalje na vjetrometini različitih interesa i uticaja, Crna Gora preuzela odgovornost u svoje ruke

Glavni pregovarač Aleksandar Drljević u intervjuu portalu CdM kaže da istorija pokazuje da su balkanski prostori, zbog svog geostrateškog položaja, uvijek bili na vjetrometini različitih interesa i uticaja, te da se to nije promijenilo. Ipak, napominje  da je Crna Gora obnovom nezavisnosti preuzela u svoje ruke odgovornost za svoju državu i građane. Nedvosmisleno poručuje da je cilj Crne Gore dostizanje evropskog kvaliteta života koji je neodvojivi dio pripadnosti najrazvijenijim evropskim državama i narodima. Očekuje da će do kraja godine biti otvoreno Poglavlje 8.  Drljević tvrdi da i te kako Crna Gora ima rezultata kada je riječ o vladavini prava i borbi protiv korupcije, te najavljuje da će nadležne institucije u narednom periodu intenzivirati svoj rad kako bi tih rezultata bilo što više i kako bi njihovi efekti bili vidljiviji u praksi.

CdM: Kako ocjenjujete nedavnu izjavu francuskog predsjednika Emanuela Makrona  da u postojećoj evropskoj strukturi nema mjesta da se govori o budućem proširenju jer ni postojećih 28 članica ne može da se složi? Koliko je, i da li je ova poruka opasna po crnogorski integracioni put?

Drljević: Izjavu predsjednika Makrona treba tumačiti u kontekstu aktuelnog stanja u EU, posebno dugotrajnog rješavanja pitanja istupanja Velike Britanije iz članstva, ali i nedavnih izbora za Evropski parlament, te konsultacija u vezi sa raspodjelom vodećih funkcija unutar EU. Osim toga, svakako treba imati u vidu i situaciju u pojedinim državama članicama, u ovom konkretnom slučaju same Francuske koja se duži vremenski period bori sa unutrašnjim izazovima.

No, i pored toga, značajan broj država članica i dalje snažno podržava politiku proširenja, a posljednju potvrdu jasne evropske perspektive Zapadnog Balkana dobili smo na nedavno održanom Samitu Zapadno-balkanske šestorke u Poznanju gdje je ponovljeno da politika proširenja doprinosi stabilnosti, napretku i razvoju, te da ostaje jedna od najboljih politika EU.

Izvjesno je da su Uniji neophodne unutrašnje reforme, ali sam duboko uvjeren da one mogu teći paralelno sa procesom proširenja. Ta dva procesa su, po meni komplementarna i dovešće do toga da imamo efikasniju i veću, jedinstveniju EU u kojoj svakako ima mjesta za Zapadni Balkan. Na nama je da, prateći politička, ekonomska i ukupna kretanja unutar EU i država članica, nastavimo da ispunjavamo svoje obaveze, zarad boljeg života naših građana, a mjesto u EU nas, svakako čeka.

CdM: Šta bi se dogodilo sa regionom Zapadnog Balkana ukoliko bi bio bez evropske perspektive?

Drljević: Evropska perspektiva je snažan podsticaj za suštinske reformske procese na Zapadnom Balkanu. Dosadašnja podrška i prisustvo EU na našim prostorima su doprinijeli razvoju dobrosusjedskih odnosa, snaženju demokratije i vladavine prava, ekonomskom povezivanju i rastu. Tako treba i da ostane. Ne bi bilo dobro da region ostane bez evropske perspektive i prepušten sebi ili trećim silama, jer bi to moglo dovesti do nestabilnosti i ekonomskog zaostajanja, te povratka retrogradnim politikama iz prošlosti koje ovim prostorima nisu donijele ništa dobro.

Želim da vjerujem da smo svi izvukli pouke, iz ne tako davne istorije, i da znamo kakvu budućnost za svoje građane želimo. Što se tiče Crne Gore, tu nema nikakve dileme. Naš cilj je dostizanje evropskog kvaliteta života koji je neodvojivi dio pripadnosti najrazvijenijim evropskim državama i narodima. EU i države članice su usvajanjem Strategije o proširenju EU na Zapadni Balkan i zaključcima Samita EU – Zapadni Balkan čvrsto istakle da su sve države našeg regiona dobrodošle u Uniju, nakon sprovođenja neophodnih reformi.

CdM: Da li poruke koje dolaze sa ovako značajnih adresa daju povoda određenim političkim strukturama u Crnoj Gori da osnaže svoje djelovanje protiv cnogorskog puta ka EU?

Drljević: Svjedoci smo da je tokom prethodnog perioda bilo više pokušaja da se Crna Gora skrene sa svojih ključnih vanjskopolitičkih pravaca. Svakako da su ti uticaji nalazili plodno tlo i u našoj državi i jasno pokazali koje su snage čvrsto proevropski orijentisane.

Istorija pokazuje da su balkanski prostori, zbog svog geostrateškog položaja, uvijek bili na vjetrometini različitih interesa i uticaja. Ta strana medalje ostaje i danas ista. Međutim, ono što je drugačije je da je Crna Gora, obnovom nezavisnosti, preuzela u svoje ruke odgovornost za svoju državu i građane. Svoju vanjsku politiku temeljimo na izgradnji i jačanju dobrosusjedskih odnosa, snažno posvećeni partnerstvu sa najrazvijenijim državama svijeta, doprinosu NATO Alijasni i budućnosti u EU.

CdM: Kada se može očekivati da Crna Gora otvori Poglavlje 8, a kada će početi proces zatvaranja poglavlja? Koja poglavlja je Crna Gora spremna da zatvori?

Drljević: Sa strane Crne Gore su ispunjeni svi uslovi za otvaranje ovog poglavlja. Podsjetiću da smo u februaru 2018. ispunili posljednja početna mjerila u ovom poglavlju, donošenjem Zakona o kontroli dodjele državne pomoći i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti konkurencije, čime su naši propisi su usklađeni s pravnom tekovinom EU. Takođe smo osnažili kapacitete Agencije za zaštitu konkurencije, kao tijela zaduženog za primjenu zakonodavstva u ovom poglavlju. Pregovaračku poziciju za ovo poglavlje Vlada je usvojila u martu ove godine. Imajući u vidu sve navedeno, naša očekivanja su da do kraja godine otvorimo i ovo posljednje poglavlje u pregovorima Crne Gore i EU.

Sa druge strane, bilježimo dobre rezultate i spremno očekujemo da u najskorijem periodu postignemo internu spremnost u nekoliko pregovaračkih poglavlja, i to: 6 – Privredno pravo;  7 – Pravo intelektualne svojine; 20 – Preduzetništvo i industrijska politika; 21 – Trans-evropske mreže, 28 – Zaštita potrošača i zdravlje i 31 – Vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika.

CdM: Da li smatrate da će EU do kraja ostati principijelna u vrednovanju principa regate, ili se može desiti da Brisel promijeni taj sistem i šta bi to za Crnu Goru značilo?

Drljević: Svakako. To je princip koji je proklamovala i za koji se zalaže sama EU i vjerujem da neće odustati od njega. Uvjeren sam da je prijem u članstvo zasnovan isključivo na temelju individualnih postignuća jedini ispravan način i mehanizam koji svaku od država članica može motivisati da ostvaruje što bolje rezultate u svojoj evropskoj agendi.

CdM: Koje su najznačajnije reforme koje je Crna Gora sprovela u oblastima obuhvaćenim poglavljima 23 i 24?

Drljević: Tokom protekog perioda smo bili maksimalno posvećeni reformama u poglavljima 23 i 24 jer su one preduslov, kako ukupnog napredovanja društva, tako i našeg približavanja članstvu u EU. Uspostavljeni sistem danas već proizvodi mjerljive rezultate koji se vide u gotovo svim oblastima koje su predmet ovih poglavlja. Donijeli smo preko 70 zakona i uspostavili najvažnije institucije za njihovu efikasnu primjenu, poput Specijalnog državnog tužilaštva i Agencije za sprječavanje korupcije i osnažili njihove kapacitete za rad. Dodatno smo osigurali nezavisnost pravosuđa, pojednostavili administrativne procedure i smanjili  broj neriješenih predmeta u crnogorskim sudovima.

Uspostavljeni sistem za borbu protiv visoke korupcije i organizovanog kriminala takođe daje rezultate što vidimo po broju javnih funkcionera koji su dali ostavke ili razriješeni nakon odluka Agencije za sprječavanje korupcije. Takođe, rad nadležnih institucija, kao i akcije sprovedene u saradnji sa međunarodnim partnerima dale su značajne rezultate kad je u pitanju borba protiv organizovanog kriminala, posebno u dijelu zaplijene droga i vraćanja društvenoj zajednici imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću.

CdM: EK stalno ukazuje da se Crna Gora mora snažnije boriti protiv organizovanog kriminala i korupcije, ali i političkog uticaja na državne institucije. Koliko je država napredovala u ovim segmentima?

Drljević: Ovdje je riječ o najzahtjevnijim i najkompleksnijim elementima vladavine prava, ne samo zbog osjetljivosti same materije nego i zbog činjenice da su ove oblasti konstantno pod budnim okom i izložene stalnom pritisku javnosti. Pri tom treba znati da korupcija nije fenomen svojstven samo Crnoj Gori koja je u procesu svoje evropske transformacije, već i državama članicama, i vrlo smo svjesni da ćemo i nakon ulaska u EU morati konstanto da jačamo svoje mehanizme borbe kako bi je sveli na najmanji mogući nivo.

Istakao bih da na ovim poljima bilježimo mjerljive rezultate. Kao prvo, tu se ističu rezultati policije i specijalnog državnog tužilaštva u oblasti borbe protiv organizovanog kriminala. Tako je specijalno tužilaštvo tokom 2018. donijelo naredbe o sprovođenju istraga u 28 predmeta protiv 289 lica, od čega u 18 predmeta protiv 173 lica za krivična djela organizovanog kriminala.

Akcije koje je crnogorska Uprava policije sprovela u saradnji sa EUROPOL-om i INTERPOL-om, kao i državama članicama su dovele do hapšenja članova kriminalnih grupa i značajnih zaplijena narkotika. Tako je na našim granicama izvršena zaplijena  više tona droge,  a takođe su zaplijenjene i nelegalne cigarete u vrijednosti od preko 10 miliona eura.

Društvenoj zajednici je vraćena imovinska korist stečena kriminalnom djelatnošću u vrijednosti od oko 30 miliona eura.

Kada je riječ o borbi protiv korupcije, od početka rada Agencije za sprečavanje korupcije, 1. januara 2016. do kraja 2018. godine, 226 javnih funkcionera je dalo ostavku ili je razriješeno nakon mišljenja i odluka ASK.

Dakle, rezultata na ovim poljma ima. Naravno, oni ne znače da je posao završen. Naprotiv, nadležne institucije će u narednom periodu intenzivirati svoj rad kako bi tih rezultata bilo što više i kako bi njihovi efekti bili vidljiviji u praksi.

Miraš Dušević