Balkanu potrebne reforme, a ne gledanje u kalendar

Spoljnopolitički komentator Boško Jakšić smatra da je Crna Gora najviše odmakla u procesu približavanja Evropskoj uniji, ali da rok 2025. za prijem novih članica više nije realan, što nikako ne smije zaustaviti reforme u državama Zapadnog Balkana.

On kaže da su državama Zapadnog Balkana neophodne refrome, a ne da svaki čas gledaju u kalendar.

Jakšić smatra da nedavna izjava francuskog predsjednika Emanuela Makrona da, za sada, nema ništa od proširenja, nikako ne gura Zapadni Balkan u ruke Rusije.

“Apsolutno ne. Predsjednik Makron u suštini nije rekao ništa novo kada je izjavio da je skeptičan oko priča da je budućnost EU u novom proširenjuu situaciji kada ni 28 postojećih zemalja članica ne mogu da se dogovore o raspodjeli vodećih funkcija. Logično je da EU sopstvene duboke institucionalne reforme stavi ispred proširenja na Zapadni Balkan. Evropljani imaju svoje prioritete, “zamor” proširenjem je veći nego što je bio, ali to nipošto ne znači da EU na bilo koji način gura ili prepušta region Rusiji ili Kini. Upravo obrnuto. Blokada tih uticaja, na političkom, ekonomskom, finansijskom ili medijskom planu je uz podršku SAD čak efikasnija od diplomatije proširenja”, rekao je on.

Jakšić naglašava da ovakve izjave ne pomjeraju nekada pominjani rok za prijem novih članica 2025. godine, već neke druge okolnosti.

“Crna Gora jeste najviše odmakla u procesu približavanja EU, od svih zemalja kandidata ima najviše otvorenih i zatvorenih poglavlja, ali proces uspostavljanja pune vladavine prava kasni kao i svuda po regionu. Mišljenja sam da će, kada dođe do novog proširenja, u Briselu biti skloniji “kolektivnim”, a ne individualnim potezima. Hrvatska je bila izuzetak i ne vjerujem da će se to ponoviti. To znači da bi u paketu primili Crnu Goru, Srbiju a veoma vjerovatno i Sjevernu Makedoniju koja je trenutni favorit Evropske unije”, smatra Jakšić.

Prema njegovim riječima Evropska unija želi širi dio Zapadnog Balkana, ali tek kada bude bio spreman i kada ispuni sve uslove oko kojih u Briselu neće biti popuštanja.

“”Što se rokova tiče, valjda je već duže vrijeme jasno da nema ništa od “Junkerovog datuma”, ranije data izjava dosadašnjeg predsednika Evropske komisije Žan-Kloda Junkera da sledeći talas prijema novih članova treba očekivati 2025. godine. Uz probleme koje EU ima i uz sadašnji odnos snaga unutar Unije, 2025. je nerealan datum”, tvrdi Jakšić..

On se slaže da postoji opasnost da takve izjave obeshrabre zemlje Zapadnog Balkana na njihovom putu ka EU.

“Privlačnost EU je u mnogim djelovima regiona na silaznoj liniji upravo zbog zamora javnosti koja očekuje da se vrata Unije širom otvore i da se ne postavljaju novi uslovi za prijem. Svi mi, međutim, plaćamo negativna iskustva EU sa prijemom Rumunije i Bugarske i jasno je da neće biti preuranjenih poteza. Makar i po cijenu rasta evroskepticizma. Takva situacija, istovremeno, pred zemlje kandidate postavlja ozbiljan izazov: da nastave da se reformišu, a ne da svaki čas pogleduju ka kalendaru. Nastanak demokratskih i prosperitetnih društava, uskađenih principima i vrijednostima liberalnih država Zapada, biće najefikasnija odbrana od političke malodušnosti koja se manifestuje kao pojačano nestrpljenje i nevjerica u dobrobiti članstva u EU”, naveo je Jakšić.

Komentarišući odnose Srbije i Crne Gore nakon najnovijih dešavanja oko Srpske pravoslavne crkve, Jakšić kaže da ne vidi ništa dobro kada jedna sekularna država ulazi u konflikt sa drugom sekularnom državom zbog crkvenih pitanja.

“Čemu tolika buka oko imovine Srpske pravoslavne crkve, ali i mnoge druge vjerske zajednice, pokazale su da i te kako dobro znaju da uvećavaju i štite svoju imovinu. Pošto, crkvene teme se politizuju. Štetu imaju i Srbi i Crnogorci. Zato se pitam zašto se umjesto crkvenog konflikta i angažmana Venecijanske komisije ne piše o tome kako hiljade srpskih turista uživa u Crnoj Gori? Može li jednom život da nadvlada politiku? Svjetovnu ili duhovnu, svejedno”, zaključio je Jakšić.