Banac: Povratak SAD na Balkan je loša vijest za rusku agenturu u regionu

Nije nimalo slučajno da je, tokom svoje nedavne evropske turneje, potpredsjednik SAD Majk Pens posjetio upravo Gruziju, Estoniju i Crnu Goru, države koje su, po riječima hrvatskog istoričara, publiciste i profesora istorije južnoslovenskih naroda na američkom Univerzitetu Jejl Iva Banca, trenutno najizloženije ruskim pritiscima.

“Crnogorcima ne treba objašnjavati što je Moskva kod njih pripremala prošle jeseni. Srećom, zavjera je otkrivena i razbijena. Crna Gora je ušla u NATO, ojačala vlastitu nezavisnost, ali je ostalo mnogo političkog taloga koji će se morati očistiti”, kaže profesor Banac u intervjuu za Pobjedu.

Posjetom Podgorici potpredsjednik Pens je pokazao da se Amerika vraća na Balkan.

“Koliko god to izgledalo neočekivano zbog pasivne politike Obamine administracije, SAD ipak nikad nije napustio balkansku regiju. Proces izgradnje NATO-a napredovao je i za Obamine straže – Hrvatska i Albanija ušle su u NATO, dok je Kosovo ostalo ključna točka američke vojne prisutnosti u regiji. Kamp Bondsteel kod Uroševca najveća je američka vojna baza u ovom dijelu Europe, sa oko 7.000 pripadnika kopnene vojske. No, točno je, niz diplomatskih inicijativa na Balkanu Obama je prepustio EU, zapravo Njemačkoj, a rezultati su izostali. Ovo je, dakle, svojevrsni povratak, ili bolje signal da SAD preuzima inicijativu”, kazao je Banac.

Otkriva i za koje zemlje Balkana je to dobra vijest.

“Koliko god da je bilo krivih poteza i šumova u ranoj fazi Trumpove vanjske politike, izvjesno je da popuštanje Rusiji nije više opcija, ukoliko je uopće ikad bila; štoviše, jača otpor Rusiji, često protiv volje dijela europskih saveznika, koji misle da se mogu razvijati pod besplatnim američkim vojnim kišobranom uz jeftini ruski plin. Povratak Amerike je, dakle, loša vijest za sve regionalne smutljivce – rusku agenturu u Srbiji, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, Makedoniji, posebno za Dodika i SPC, ali i za dvoličnu srpsku i grčku politiku. I, naravno, za Moskvu! Dodao bih i za Ankaru, premda je ovo posljednje manje očito. Povratak SAD je dobra vijest za sve one koji su godinama bili pod pritiskom Beograda, uz Putinovu potporu. Posebno za Crnu Goru, Kosovo, Bosnu i Hercegovinu, te dakako i za Hrvatsku”, naveo je on.

Rusija se posljednjih mjeseci miješala u izborni proces u SAD, u Francuskoj, u Bugarskoj, u Ukrajini… Stoga se postavlja pitanje kako to da su moćne ruske političko-obavještajne strukture praktično poražene samo u dvije male balkanske države – u Crnoj Gori i u Makedoniji.

“Dobro, nisu se baš proslavili ni u SAD-u ni u Francuskoj. Ruske su akcije pale i u jednoj i u drugoj zemlji. Ruska je politika oduvijek bila: što je naše naše je, a što je vaše, e, o tomu ćemo pregovarati. Ili, pamtljivim riječima Maksima Litvinova (juna 1945.) američkom novinaru Edgaru Snowu: „Zašto ste vi Amerikanci čekali do ovog trenutka da nam se suprotstavite na Balkanu i u istočnoj Europi? To ste trebali raditi prije tri godine. Sad je kasno i vaši prigovori ovdje samo pobuđuju sumnje.“ Dakle, kad je otpor na vrijeme, rezultati neće izostati. No, važno je oduprijeti se svakom miješanju”, istakao je Banac.