Belada: Srpska crkva uporno nastoji da dokaže da je ćerka starija od majke

Crna Gora danas živi prilično teško vrijeme. Od moćne Rusije do „bratske“ Srbije stiže nam sve i svašta. Na pitanje da li je kao odgovor na orkestriranu histeriju koja nam dolazi od istočnog susjeda oživljen Crnogorski zbor koji ima ulogu jednog od tumača crnogorske istorije i tradicije, Zbor koji će istinom na sve brojnije laži i monstruozne manipulacije, advokat Nikola Belada, njegov predsjednik je odgovorio da Zbor predstavlja nešto što ima svoju težinu i svoj značaj.

Zbor u suštini predstavlja stalan kontakt s narodom, razgovor sa njim i pojavljivanje na javnu scenu, kazao je predsjednik Crnogorskog zbora gostujući u emisiji Skala radija Skalin parapet.

Mnogi će morati izaći iz rovova

On je podsjetio na dokument Radoslava Rotkovića iz mletačkih arhiva iz 1500-te godine. To je pisani dokumenat koji govori o tome da Crnogorci ustaju kada ostaju bez dinastije Crnojević da donesu odluku o daljem djelovanju i radu.

Dakle, kaže Belada, ima utisak da su izgubljene velieke moralne vrijednosti. Zapanjen je činjenicom da Crnogorci i građani Crne Gore danas ćute.

“Da li su Crnogorci izgubili svoj karakter? On vjeruje da nijesu, ali ne može da objasni činjenicu da niko ne reaguje na brojna dešavanja i da se, iz neke pasivne pozicije, čeka ishod što će da odluči jedna ili druga strana da bi se konačno opredijelili. Po njemu, to je podlo i to ne priliči Crnogorcima ali ni modernoj evropskoj državi kakvoj Crna Gora stremi. Kao da se izgubila potreba da građani kažu što misle o onome što im se dešava, zanemarujući univerzalno pravo koje im pripada da iskažu nezadovoljstvo na današnja dešavanja. Belada svoju priču iluistruje potpunom šutnjom nakon odgledanog filma „Svjedok božje ljubavi“. Da postoji iole morala, pola Crne Gore bi sjutradan izašlo na ulice da iskaže svoj revolt i nezadovoljstvo kada je u pitanju Srpska crkva u Crnoj Gori i njen prvi čovjek. Što još treba da se desi”, pita se Belada, i koji su to još argumenti koji bi konačno pokrenuli naše građane da reaguju.

Predsjednik Crnogorskog zbora je, na pitanje zašto ćuti najvećim dijelom domaća intelektualna svijest, kazao da je Crna Gora u problemu koji mora da riješi ova generacija jer Rista Radovića nijesu stvorili naši potomci niti naši preci. Njega je, kaže on, stvorila ova država i njeni građani i taj problem ne može niko drugi da rješava.

Zato će, tvdi Belada, morati konačno da se izađe iz rovova i da se svi na javnoj sceni odrede, na ovoj ili onoj strani. Pogotovo što postoji ne mali broj ljudi koje je ova država dobro zadužila.

Nastojanje Srpske crkve da bude država u državi, kaže naš sagovornik, niko nije sprječavao decenijama unazad. Potpuno je nevjerovatno da su svi nadležni organi bili indiferentni prema svemu što se dešavalo u Crnoj Gori. Tu je prednjačila Uprava za nekretnine, koja nikako da dostavi hronologiju upisa u katastar. Belada kaže da bi zaključak nakon toga lako izveli i bilo bi potpuno jasno o čijoj se imovini radi.

Belada: To ste vi napravili sa katastrom i zbog toga ćete kad tad odgovarati

Belada je prvi put iznio podatak da je, na njegovo uporno insistiranje prije godinu ipo, imao razgovor sa direktorom Uprave za nekretnine Podgorice.

Bio je to korektan razgovor koji je vođen u prisustvu više njegovih saradnika koji su željeli da čuju argumentaciju. Naš sagovornik kaže da je iznio dokaze koji potvrđuju da je, suprotno Zakonu o državnom premjeru i katastru, a to više svako zna u ovoj državi, izvršen upis u katastar nepokretnosti na Srpsku pravoslavnu crkvu. Imao je utisak da ga je direktor dobro razumio ali ne i njegovi saradnici koji su ga uputili na sudski postupak.

Belada im je poručio da su to oni napravili i da će kad tad zbog toga odgovarati. Tada je dobio od direktora pisani dokument da će biti formirana ekspertska komisija koja će utvrditi stanje u katastru nepokretnosti. Da li je formirana ili nije nije mu poznato, ali to i nije važno jer će to danas rješavati novi Zakon o vjerskim zajednicama.

Belada kaže da je posebna priča kada je u pitanju odnos SCP prema porezima koji se moraju plaćati ovoj državi. On je naveo primjer Švajcerske koja je brisala iz registra SPC samo zato što jedan švještenik nije bio prijavljen.

“Kod nas je navodno prijavljeno 600 svještenika a ima ih, po nekim procenama 800 do 1000, a porez plaća samo njih nekoliko. Koliko je novca izgubljeno za ovih više od 30 godina ne treba ni spominjati”, zaključuje on.

Srpska crkva u Crnoj Gori je jedna od najmoćnijih ekonomskih i političkih organizacija

Srpska crkva u Crnoj Gori je jedna od najmoćnijih ekonomskih i političkih organizacija, ali i vojnih, tvrdi Belada.

“Postupak da se pravo i zakoni primjenjuju i na srpsku crkvu u Crnoj Gori neće ići jednostavno. Ukoliko država Crna Gora želi da postane dio Evropske zajednice moraće to pitanje regulisat kao što su regulisale i ostale evropske zemlje. Belada se zapitao da li bilo koja EU zemlja ima ovakve situacije umjesto Crne Gore. Umjesto da raspravljamo o bitnim socijalnim, ekonomskim i drugim pitanjima, mi smo prinuđeni tri mjeseca svaki dan da slušamo o Zakonu o vjeroispovijesti i da gledamo Rista Radovića na televiziji. Zakon je potpuno u saglasnosti sa evropskim standardima i ni malo se ne razlikuje od sličnih zakona koji su dobili prohodnost evropske i američke pravne misli”, objašnjava Belada.

Srpska crkva misli da došlo vrijeme da može ostvariti prevlast duhovnog nad svjetovnim

“Zahvaljujući isključivo manipulacijama, Srpska crkva je nametnula ideju da može ostvariti prevlast duhovnog nad svjetovnim. Vratiti nas u sferu teokratskog društva. To je njihovo ubjeđenje i za to postoji, smatraju oni, realna osnova”, objašnjava Belada.

Postavlja se pitanje, kaže on, da li je prava slika Crne Gore ona koja se šalje svijetu sa jednostranih litija, odnosno da li postoji u Crnoj Gori i neko drugi ko je protiv litija? Da li postoji neko ko smatra da je taj zakon evropski i  da li postoji neko u Crnoj Gori koji će da izađe i kaže svoju riječ, da protestvuje jer je protiv manipulacija, prvenstveno manipulacija kojim se zloupotrebljava omladima. To je par ekselans manipulacija. Da izađe i druga strana i da Evropa vidi da postoji još neko u Crnoj Gori i da je to, ustvari, ubjedljivo većinska Crna Gora.

Na pitanje da li ta druga strana, koja je dominantno veća od ove koja izlazi na litije, treba protestom da ide na proteste, Belada je kazao da je osnovna stvar svakoga dovesti k poznaniju prava. Uvesti Srpsku crkvu u pravni sistem ove države.

To treba da radi isključivo država, ali u njoj postoje i ljudi koji je čine i koji bi, iz makar moralnih obaveza, morali da se javno oglase. Da kažu da imaju pravo da se na i njih odnosi Evropska konvencija o ljudskim pravima koja omogućava  slobodu kretanja, izražavanja i okupljanja. Da mogu izać i kretati se slobodno, ne samo pet dana u neđelji, nego i četvrtkom i neđeljom. Tim danima u neke ure nije to moguće jer su pojedini putevi u crnogorskim gradovima tada okupirani od strane onih koji čine protestne šetnje.

Dakle, smatra Belada, nije riječ o pobuni nego o poštovanju prava i pita se kako bi to izgledalo kada bi oni koji se ne slažu sa nekim zakonskim rješenjima svoje nezadovoljstvo izražavali tako što bi izašli na ulice i jednostavno kazali da taj zakon nije u skladu sa zakonom.

Zamislite jednu delegaciju, kaže Belada, koja dođe na razgovor sa Vladom Crne Gore i u startu kaže: Ovaj zakon je neustavan. Oni preuzimaju ulogu Ustavnog suda Crne Gore na prvom zvaničnom sastanku a Ustavni sud od njih još nije dobio ni inicijativu da se o Zakonu izjasni. A nema je, jer je to svakome jasno, zbog toga što je tekst Zakona usaglašen sa EU standarima, Venecijanskom komisijom i on ni jednom jedinom odredbom ne dira u unutrašnja autonomna prava bilo koje vjerske organizacije. Demokratičnost jednog zakona po EU standardima upravo se mjeri po tim kriterijumima. Da li se dira u unutrašnja prava? Neka nađu odredbu kojom je ugroženo to pravo. Nema je, kategoričan je Belada.

Zloupotreba đece u litijama

Pritom, na litijama se vide lica kojih do sada nije bilo, kaže Belada i pita državne organe da li mogu da javno saopšte zvanične podatke koliko je ušlo sveštenih lica u Crnu Goru odkad se obavljaju litije?

On podsjeća i na ono što posebno zabrinjava a našto niko u ovoj državi ne reaguje. Ni  nadležna ministarstva, ni psiholozi, ni sociolozi a odnosi se na prisustvo djece na litijama.

Vidjeli smo žene sa djecom u kolicima na litijama. Imate dva međunarodna dokumenta koja se odnose na prava đeteta, objašnjava Belada.

Prvi je Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima. U članu četiri se kaže: Pravo je roditelja da slobodno vaspitava svoje dijete u skladu sa svojim religioznim i filozofskim uvjerenjima. Međutim, s druge strane imate još jedan međunarodni dokument koji ima jaču pravnu snagu od prvoga a to je Konvencija o pravima đeteta iz 1989. godine. Po toj konvenciji, po mome pravničkom sudu, kaže Belada, koja ima primat nad Građanskim paktom, dijete, bez obzira na stav roditelja, ima pravo samostalno da odluči, ali tek nakon navršenih 14 godina, da li će obavljati vjerski obred ili neće, kako će ga obavljati, đe će ga obavljat i na koji način će ga obavljati. Uostalom to je Njemačka definisala a znamo da je to zemlja koja je simbol kada su standardi ove vrste u pitanju, jasan je Belada. Dijete nakon 14 godina može da kaže da neće da pohađa vjersku nastavu i na suprotno ga niko ne može naćerati.

Srpska crkva uporno nastoji da dokaže da je ćerka starija od majke

Risto Radović uporno tvrdi da Mitropolija Crnogorsko primorska postoji 800 godina i da je ona osnovala Crnu Goru. Istina je drugačija.

“Međunarodna praksa je uvela da se tradicionalnost može dokazati samo pravnim kriterijumima. Ti pravni kriterijumi su subjektivitet i kontinuitet jedne crkve u jednoj državi. Oni kažu da postoje 800 godina. Odlično, kaže Belada i poručuje: dajte za tih 800 godina bilo koji pravni akt. Priča, kult, mit u međunarodnoj zajednici ne postoji niti to može da prođe kao kriterijum. Dajte valjani pravni dokument. Kada je u pitanju Crnogorska pravoslavna crkva postoji zvaničan dokument. To je Povelja Ivana Crnojevića od 1485. godine i to je važeći pravni akt i ne može ga niko osporiti. Srpska crkva to nema”, tvrdi Belada.

Što je dokaz da ga nemaju? Njihov zakon iz 2006. godine. Republika Srbija je donijela Zakon o vjerskim slobodama 2006. godina u kome je navela da Srpska crkva ima kontinuitet i subjektivitet od 1836. godine. Zamislite, majka crkva ima kontinuitet od, kako rekoh 1836. godine a kod nas traže 800 godina postojanja. To znači da je ćerka starija od majke, objasnio je Belada. Pogledajte Zakon o slobodi vjeroispovijesti Srbije. Tamo sve to piše. Pisali su ga oni a ne ja, poručio je Belada.