Belgijska poslanica: Plašim se Evrope nakon izbora

Opozicija je veoma korisna u parlamentu, jer često predstavnici opozicije pokreću teme o kojima se nigdje drugo ne govori i koje ne možete čuti ni od koga drugo. Tako da mislim da je veoma važno da se čuje i njihov glas u parlamentu, rekla je u razgovoru za Pobjedu poslanica belgijskog parlamenta Monika De Konink.

“Demokratija je veoma važna. Demokratija je kad sjedite zajedno iako se ne slažete u mišljenjima, vrijednostima, pogledima. Moramo da poštujemo i saslušamo jedni druge. Opozicija je veoma korisna u parlamentu, jer često njeni predstavnici pokreću teme o kojima se nigdje drugo ne govori, i koje ne možete čuti ni od koga drugo. Veoma je važno da se čuje i njihov glas u parlamentu”, kazala je De Konink.

Mnogi vjeruju da Zapadni Balkan neće biti u fokusu Brisela u narednom periodu, kako zbog izbora za Evropski parlament, tako zbog unutrašnjih problema sa kojima se suočava Unija.

“To je realnost i ovo je težak momenat za priču o proširenju prije izbora. Ali uprkos tome, sve zemlje Zapadnog Balkana žele da postanu dio EU i jasno mi je zašto. Ali imam pitanje. Prije svega, oni treba da vide što žele od EU i što će te zemlje dati EU. Da biste bili dio EU, treba da radite sa partnerima i to je kao brak. Morate da investirate svaki dan u vaš odnos, što nije lako, EU vam neće dati sve što od nje tražite. Ne, vi radite zajedno, na vašoj budućnosti”, istakla je De Konink.

Poručuje da i Zapadni Balkan i EU treba dobro da razmisle o tome.

“Ako proces dobro napreduje, to može biti šansa za oboje. Ali moraju postojati garancije i ispunjeni uslovi, kao i zajednički napor da bi se došlo do cilja i rješenja. U EU trenutno nije dobra situacija. Jedno od vrućih pitanja je migracija, kao i tržište rada koje više nije izbalansirano. I ako EU odbija zemlje Zapadnog Balkana, to je zbog ovih unutrašnjih problema, a ne zbog kvaliteta zemalja Balkana”, navela je De Konink.

Mnogi Crnu Goru vide kao lidera procesa i smatraju da bi prva od zemalja Zapadnog Balkana mogla postati dio EU. De Konink otkriva i koliko je realno da Crna Gora ili neka druga zemlja regiona postane dio EU do 2025. godine, kako je pomenuto u Strategiji o proširenju.

“Jednostavno postoje uslovi koji moraju da se ispune. Ja sam iz Belgije koja izuzetno cijeni regionalnu saradnju. Zemlje bivše Jugoslavije treba bliskije da sarađuju, jer ako na regionalnom nivou savladate neke probleme imate veće šanse. Mi tražimo ljude koji rješavaju probleme. Mi radimo tako, radimo u teškim uslovima. Zemlje Zapadnog Balkan treba da uče na taj način i da shvate da imaju značajnu ulogu u EU”, kazala je ona.

De Konink ističe da svaka zemlja sama dizajnir svoj put.

“U Zapadnoj Evropi vrijeme je krucijalni faktor. Mi želimo da se sve desi brzo, ali nekad je potrebno vrijeme. Neke stvari se ne mijenjaju tako brzo. I nekad je to dobro, nekad ne. Pogledajte na primjer Rimski ugovor potpisan 1957. Sedamdeset godina kasnije, vidimo da postoje velike promjene, iako većina ljudi ima osjećaj da se stvari mijenjaju previše sporo. Ali jednostavno nema drugog načina. Rat. Je li to rješenje? Kupovina oružja? To nijesu rješenja. Rješenje je ulaganje u međusobno povjerenje i poštovanje”, navela je na.

Na pitanje kako vidi budućnost EU nakon majskih izbora, De Konink ističe da ne zna.

“Nekad sam uplašena. Plašim se populizma i jačanja desnice. Zašto? Zato što čvrsto vjerujem u politiku roditeljstva, koja ljude drži na okupu zarad mirne i sigurne budućnosti. A, ako djecu podijelite i okrenete ih jedne protiv drugih, imaćete rat. A ako se to desi, to neće biti dobro ni za koga”, zaključila je ona.