Bilateralno rješenje za Prevlaku bila bi snažna poruka Evropi

Rješavanje pitanja Prevlake između Crne Gore i Hrvatske bilateralnim putem bio bi dobar znak i snažna poruka Evropskoj uniji, ocijenilaje u intervjuu Pobjedi bivša premijerka Vlade Hrvatske Jadranka Kosor. Poručila je i da se samo kroz dogovor može pronaći rješenje ili pak model za traženje rješenja.

Kao neko ko je od 2009. do 2011. godine intenzivno vodio hrvatske pregovore za članstvo u EU i tokom čijeg je mandata ta zemlja postala punopravna članica Unije, Jadranka Kosor ističe i da se politika Evrope prema novim članicama nije bitno promijenila u odnosu na taj period. Ni tada, kao ni danas, kaže bivša premijerka Hrvatske, Evropa nije bila naročito oduševljena proširenjem.

Govoreći o perspektivi EU, Kosor procjenjuje i da će budućnost Evropske unije zavisiti od ishoda predstojećih izbora za Evropski parlament, te izlaska Velike Britanije iz evropske zajednice.

Nedavno ste sa nekoliko bivših predsjednika i premijera iz regiona osnovali Podgorički klub.

“Radosna sam i zadovoljna što je nas nekoliko, sa puno dobre volje i entuzijazma, otvorilo tu važnu priču o povezivanju i novom obliku saradnje bivših predsjednika država i vlada zemalja jugoistoka Evrope, tj. Zapadnog Balkana. Na nekoliko posljednjih susreta širom svijeta, sa kolegama Filipom Vujanovićem i Zlatkom Lagumdžijom razgovarala sam o sudbini i evropskom putu regije, a Mirko Cvetković pridružio nam se u tim promišljanjima u Letoniji. Veliki teret organizacije podnio je Filip Vujanović, domaćin okupljanja osnivača Kluba, a njega smo jednoglasno izabrali i za predsjednika. Sigurna sam da naše političke povijesti, međusobni korektni odnosi, znanje i istinska volja da i dalje radimo za dobrobit i prosperitet naših država, za dobrosusjedske odnose i evropsku perspektivu onih koji još nisu u EU, može donijeti i rezultate. Jer mi koji više nismo aktivno u grotlu svakodnevne politike, možemo glasno i jasno artikulisati probleme, predlagati rješenja i primjerom pokazivati koliko je važno otvoreno i o svemu razgovarati”, istakla je Kosor.

Prema njenimriječima specifičnost Podgoričkog kluba jest i u tome što su među osnivačima i ostalim članovima Kluba i bivši predsjednici i premijeri iz država koje su članice EU, kao što su Slovenija i Hrvatska, kao i bivši zvaničnici iz zemalja pred kojima je, po mom mišljenju, još jako dug i neizvjestan evropski put.

“Zato mislim da upravo golemo iskustvo koje imaju gospoda Milan Kučan, Danilo Turk, Stjepan Mesić i iskustvo koje imam ja kao predsjednica hrvatske vlade koja je deblokirala i završila pristupne pregovore za EU, jest iskustvo i znanje koje može pomoći našim kolegama na ovim prostorima”, kazale je ona.

Kosor ocjenjuje da se Evropska unija iz vremena kad je ona vodila hrvatske pregovore ne razlikuje se puno od ove današnje zajednice država i naroda u smislu otvorenosti za pridošlice, tj. nove članice.

“Ni tada nije bilo naročitog oduševljenja za proširenje, kao što oduševljenja nema ni danas. Tada je bjesnila ekonomska kriza, prevladavalo je određeno zasićenje zbog razočaranja nekih starih članica nekim tada novim članicama. U međuvremenu se dogodila migrantska kriza, a počeo je i Bregzit nakon kojega ništa neće biti isto kao prije. Sve države jugoistoka Evrope, koje istinski i iskreno žele u EU, moraju tu želju djelatno dokazivati i puno, jako puno raditi na reformama. Moje je mišljenje, međutim, da je jedino pravo jamstvo za potpuni mir i stabilnost u ovom dijelu svijeta upravo realna evropska perspektiva za zemlje jugoistoka Evrope. Svi mi koji smo iskusili rat devedesetih, posebno bi morali znati cijeniti mir kao jedan od temeljnih stubova Evropske unije, kako je ona zamišljena pri osnivanju te zajednice evropskih država i naroda”, pojasnila je Jadranka Kosor.

Odgovarajući na pitanje kakvu budućnost predviđa Evropi i može li Zapadni Balkan ostati u fokusu Brisela Kosor je istakla da je pravo pitanje da li je tzv. Zapadni Balkan i danas zaista u fokusu Brisela.

“To ne zavisi samo od volje ili zainteresovanosti Evropske unije nego i od stvarne i istinske želje država pristupnica, koje su danas u različitim fazama ispunjavanja uslova za pristupanje EU. Tzv. stare države članice neće se pretjerano trzati oko proširenja ni u budućnosti, jer je veliko pitanje jesmo li upravo na pragu nove recesije i novih ekonomskih problema. Mislim, međutim, da države koje evropsku perpektivu zaista vide kao novu priliku za jačanje demokratskih procesa, ali i za snaženje vlastite privrede, mo raju ambiciozno i neprekidno raditi. Reforme, promjene u gotovo svim segmentima društva, borba protiv korupcije i kriminala ili snaženje pravne države, nisu zbog Brisela nego zbogvlastitog napretka. Ne treba Brisel doživljavati kao strogu učiteljicu koja zahtijeva da napišemo domaću zadaću, već tu zadaću moramo napisati zbog sebe. Kakva će pak biti budućnost EU, to ćemo vidjeti nakon izbora za EP i nakon skorašnjeg Bregzita”, smatra ona.

Na pitanje da li zemlje Zapadnog Balkana imaju dovoljno snage i volje da se izbore sa svim zahtjevima EU Kosoe misli da snage imaju.

“Imaju li volje, e to treba gledati individualno, od države do države. U tim su procesima presudne političke elite i njihova spremnost da visoko podignu političke ljestvice u dostizanju cilja. U tim procesima političari moraju raditi bez “fige u džepu”, raditi za opšte dobro, a ne za sebe ili svoj rejting. Inače, ja ne mislim da je EU pooštrila uslove ili kriterijume za ulazak u tu zajednicu. Sjetite se hrvatskog primjera. Najduže smo do sada pregovarali, prvi smo imali 35 poglavlja, prvi poglavlje 23, mjerila za otvaranje i za zatvaranje svakog poglavlja. U poglavlju 23 morali smo do posljednjeg minuta dokazivati da sarađujemo sa Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju. Te zahtjeve moraju ispuniti i države Zapadnog Balkana, a političari koji vode te zemlje ne mogu računati na stvarnu podršku, dok slave zločince osuđene u Hagu. Kako to čine Milorad Dodik i Aleksandar Vučić u slučajevima Mladića, Karadžića ili Šljivančanina”, rekla je on.

Crna Goraje u dosadašnjem toku pregovora, od ukupno 32 otvorila 31 pregovaračko poglavlje. Iz Brisela ipak poručuju da će Crna Gora do punopravnog članstva morati da čeka do 2025. godine.

“Znam daje teško. Znam iz hrvatskog iskustva da građani gube volju i želju, ali zato političari koji odgovaraju za svoje države i predstavljaju ih, moraju intenzivno raditi i prema EU, tj. Evropskoj komisiji i prema građankama i građanima svojih država. Naravno, ukoliko iskreno žele u EU. Bolje perspektive od evropskih integracija nema. Evropska vizura omogućava razvojnu i stabilizirajuću dimenziju. To je moje mišljenje i moje iskustvo”, dodala je ona.

Kada je riječ o međusobnim odnosima Crne Gore i Hrvatske, po izjavama zvaničnika dvije zemlje moglo bi se zaključiti da to besprijekorno funkcioniše. Međutim, iako se to u javnosti ne potencira, postoje otvorena pitanja, prije svega kada je riječ o Prevlaci.

“Bilo bi važno i bio bi dobar znak kad bi dvije države problem riješile bilateralno. To bi bila snažna poruka EU, kao što je bila poruka kad smo Borut Pahor i ja dogovorili rješavanje graničnih problema kroz Arbitražni sporazum. Zato je važno da se razgovori o otvorenim pitanjima intenziviraju. Samo kroz dogovor može se pronaći rješenje ili model za traženje rješenja”, napominje Kosor.

Ukoliko pitanje Prevlake ne bude riješeno do punopravnog članstva Crne Gore u EU, može  li očekivati da Hrvatska posegne za strategijom Slovenije u vrijeme vaših pristupnih pregovora i blokira Crnu Goru Kosor ističe da vjeruje da Hrvatska neće blokirati nikoga, ali Hrvatska kao članica EU mora tražiti da svi ispune temeljne kriterijume vezane za vladavinu prava.

“Ovaj razgovor koristim i kako bih podsjetila da je na prijedlog moje Vlade, hrvatski Sabor u oktobru 2011. godine, nakon završetka pregovora i nakon iskustva sa Slovenijom, donio “Deklaraciju o promovisanju evropskih vrijednosti u jugoistočnoj Evropi”. U Deklaraciji, između ostalog, stoji “Čvrsto je stajalište RH da otvorena pitanja između država, koja su bilateralnog karaktera, kao što su, na primjer, granična pitanja, ne smiju kočiti pristupanje država kandidata u Evropsku uniju, od početka procesa do stupanja na snagu Ugovora o pristupanju”. I dalje smo u tom dokumentu, koji je obvezujući za sve hrvatske vlade, jasno naveli i da će Hrvatska pružati podršku svim zemljama jugoistočne Evrope u sprovođenju reformi. Ponosna sam na taj dokument koji sam i lično, kao premijerka predlagala, a sad će mi koristiti i kao članici Podgoričkog kluba”, zaključila je Kosor.