Blažić: “Odluka” o proglašenju Tužilačkog savjeta nije sporna ali je Bečić trebalo da je obrazloži

Aleksandra Obradović

Predsjednik Skupštine Crne Gore Aleksa Bečić je danas crnogorskoj javnosti saopštio da je proglasio novi Tužilački savjet.U TS-u su četiri člana koje je izabrala Konferencija tužilaca, po funkciji v.d. VDT-a kao predsjednik TS-a, kao i predstavnik Ministarstva pravde. Takođe, Bečić je poručio da saglasno Zakonu o državnom tužilaštvu, automatski prestao mandat dosadašnjem Tužilačkom savjetu. Profesor dr. Đorđije Blažić za CdM naglašava da je “odluka” o proglašenju trebala da ima obrazloženje, ali ističe da nije sporno ovlašćenje Bečića da proglasi novi TS. Prema Blažićevoj ocjeni, ovo je još samo jedan primjer, zbog čega Crna Gora mora imati Zakon o Skupštini Crne Gore.

<<<Bečić proglasio novi Tužilački savjet<<<

“Predsjednik Skupštine Crne Gore proglasio je danas dio članova Tužilačkog savjeta a kako je naglašeno u tekstu, danom proglašenja po sili zakona je prestao madat dosadašnjim članovima iz tužilacke organizacije, predstavniku Ministarstva pravde i ranijem v.d. državnom tužiocu. U kojoj formi je donijet ovaj pojedinačni i deklaratorni akt? Da li je tim deklaratornim aktom konstaovan prestanak mandata, “ex lege” dosadašnjim članovima Tužilačkog savjeta? Nisam primijetio! Institut proglašenja ima svoj funkcionalni tj. materijalno pravni ali i formalno pravni aspekt”, pojašnjava Blažić.

Prema njegovim riječima po svojoj pravnoj prirodi akt je deklaratornog, a ne konstitutivnog karaktera i kao takav bi morao imati svoje formalno pravno obličje u nekoj formi – ukaza, kao sto Predsjednik Crne Gore donosi takve akte o proglašenju zakona, ali i pojedinačne akte u situaciji raspuštanja Skupštine od strane Vlade i slično ili odluke, rješenja ili zaključka, bez obzira što zakonodavac nije uredio formu ovog pojedinačnog akta jer je opšti princip donošenja pojedinačnih odluka kada organ rješava o pojedinačnim stvarima i donosi pojedinačne “odluke “ koje mogu biti u različitim formama: rješenje , zaključak, odluka, ukaz, potvrda, uvjerenje itd. itd.

“Ako sam dobro shvatio takva “odluka” nije donijeta u formalno pravnom smislu ali je predsjednik parlamenta pravne posljedice te “ odluke “ samo “saopštio” da je prestao mandat ranijim članovima TS iako je to trebalo vrlo jasno naglasiti u “Proglašenju”! Ovo naročito ako se ima u vidu da svaki pojedinačni akt kojim se odlučuje o pravu ili obavezi nekog subjekta ima pravnu pouku koja upućuje stranke na pravnu zaštitu! Iako protiv “odluka” Skupštine koje su donijete u vršenju ustavnih ovlašćenja nije obezbijeđeno redovno pravno sredstvo zaštite ipak je moguće Ustavnom žalbom osporavati pojedinačne akte Skupštine ako je u pitanju povreda ljudskih prava i sloboda zaštićenih Ustavom ili ratifikovanim Konvencijama”, napominje.

Poseban problem, ističe Blažić, kod Sudskog i Tužilačkog savjeta je ustavna nespojivost funkcija sudija i tužilaca.

“Naime  Ustav jasno propisuje da sudija ne može vršiti poslaničku ili drugu javnu funkciju niti profesionalno obavljati drugu djelatnost ( član 123), a gotovo istovjetna odredba je i za Tužilački savjet ( član 123). Na sto sam više puta bezuspješno javno upozoravao! Evo još jedan od niza paravnih argumenata zašto Crna Gora mora imati Zakon o Skupštini Crne Gore”, zaključio je Blažić.

Poslanik Demokrata Momo Korpivica je kazao da je ovim proglašenjem predstavnik Vlade Crne Gore šesti član TS i od njega zavisi kvorum za rad i odlučivanje.

“To jest, bez njega se, do izbora uglednih pravnika koje bira Skupština, ne može donijeti niti jedna odluka”, naveo je on.

Ambasador Njemačke u Crnoj Gori Robert Veber saopštio je ranije da planirani postupak imenovanja u Tužilačkom savjetu, neposredno prije ljetnje pauze, nije pogodan za obezbjeđivanje šireg konsenzusa, već ugrožava postizanje šireg dvotrećinskog konsenzusa za dalja imenovanja u pravosuđu.