Politika

Bošković za CdM: Dan Vojske slavimo sa Cetinjanima, radimo na uvođenju dobrovoljnog služenja vojnog roka

Predrag Bošković

Ministarstvo odbrane i Vojska Crne Gore predstojeći Dan Vojske, 7. oktobra, dočekuju sa posebnom satisfakcijom, a ove godine proslava ovog značajnog datuma biće organizovana 5. oktobra na Cetinju, kazao je u intervjuu CdM-u ministar odbrane Predrag Boškvić.

Ministar Bošković je za CdM govorio o benefitima koje je dobila Crna Gora godinu nakon ulaska u NATO, najavio je planove Ministarstva odbrane i Vojske Crne Gore za naredni period.

“Kapaciteti Vojske Crne Gore na samo nešto više od godinu dana od članstva naše zemlje u NATO, obogaćeni su sa tri višenamjenska helikoptera, tipa Bell 412, i šest lakooklopnih vozila. Vrijednost helikoptera je oko 30 miliona eura, dok su vozila marke Mercedes, donacija njemačkog Ministarstva odbrane, vrijedna 2,2 miliona eura“, istakao je on.

Bošković je rekao da je proces nabavke helikoptera zaokružen 10. septembra, kada su u Crnu Goru stigla dva nova Bella 412 EPI, dok je prvi, tipa EP, stigao u aprilu.

“Vozila smo dobili samo nakon dva dana, 12. septembra, mada će zvanična primopredaja biti na ceremoniji proslave Dana vojske, koja će ove godine biti organizovana na Cetinju, 5. oktobra. Ovo ističem jer su Ministarstvo odbrane i Vojska Crne Gore izvukli najveći i najznačajniji teret tokom procesa crnogorskih evroatlantskih integracija. Sada nam je modernizacija Vojske jedan od prioriteta i posebno je zadovoljstvo kada vidimo rezultate našeg ogromnog truda, a koji čine posebno ponosnim svakog pripadnika Vojske Crne Gore”, naglasio je ministar odbrane u intervjuu CdM-u.

Prethodnih godina Vojska Crne Gore je svoj Dan obilježavala u kasarni “Milovan Šaranović” u Danilovgradu. Planirano je da se ove godine proslava Dana Vojske prvi put organizuje u crnogorskoj Prijestonici, a već je osmišljen i program ceremonije.

CdM: Ima li benefita za Vojsku Crne Gore od učlanjena naše države u NATO? I ako ih ima koji su to benefiti? Šta je donijelo članstvo u NATO?

Bošković: Članstvo u NATO donosi benefite ne samo Vojsci, već cijeloj državi i njenim građanima. Crna Gora je mala zemlja, ali izuzetno značajnog geostrateškog položaja. Kao mala država mi nemamo kapacitete razvoja kompletnog sistema nacionalne bezbjednosti, zato se članstvo u NATO-u postavilo kao jedan od ključnih prioriteta za Crnu Goru nakon sticanja nezavisnosti.

Članstvom u NATO, Crna Gora ravnopravno učestvuje u kreiranju međunarodnog bezbjednosnog ambijenta. To je privilegija, jedan od najznačajnijih uspjeha u savremenoj crnogorskoj istoriji.

Na godišnjicu članstva u Alijansi, zvanično je otpočela misija zaštite vazdušnog prostora Crne Gore-Air Policing, koju za naše potrebe obavljaju Italija i Grčka, po modelu koji se već primjenjuje na vazdušni prostor Albanije i koji se pokazao kao vrlo efikasan. Riječ je o misiji neborbenog karaktera, koja ne podrazumijeva dodatna finansijska izdvajanja za našu državu. Air Policing misija je među najkonkretnijim i najznačajnijim benefitima članstva Crne Gore u NATO i jedan od principa funkcionisanja sistema kolektivne odbrane.

Saveznice pomažu Crnoj Gori i njenoj Vojsci na mnogo načina, od fondova iz kojih se finansira uništavanje zaostalih viškova naoružanja, do mogućnosti obrazovanja naših kadeta na prestižnim inostranim vojnim akademijama.

Kao primjer konkretnog benefita za građane, podsjetiću da su prošle godine, u julu, u gašenju velikih požara učestvovali i bugarski vazduhoplovi, kao i vazduhoplovi partnerskih država NATO-a, koji su pozitivno odgovorili na zahtjev koji je Crna Gora uputila Evroatlantskom centru za odgovor na vanredne situacije (EADRCC). Ovakav vid pomoći Crna Gora je od evroatlantskih saveznika dobila i prilikom obilnih sniježnih padavina 2012. godine.

Najaktuelnija pomoć Vojsci Crne Gore je donacija Savezne Republike Njemačke vrijedna oko 2,2 miliona eura, šest lakooklopnih vozila koja su u utorak stigla u Crnu Goru.

Članstvom u NATO, u Crnoj Gori kreiran je stabilan ekonomski ambijent, koji dovodi značajne i pouzdane investitore iz svijeta. Priliv investicija u prvoj polovini ove godine je za 250 odsto veći u odnosu na isti period prošle godine. Podaci Nacionalne turističke organizacije NTO pokazuju da je, ulaskom u NATO, značajno porastao i broj turista iz ostalih zemalja članica.

CdM: Šta je sve Crna Gora uradila da bi se “uklopila” u NATO standarde? Koje su obaveze Crne Gore prema Alijansi?

Bošković: Članstvo Crne Gore u NATO iziskuje potrebu revizije ključnih strateških dokumenata na polju bezbjednosti i odbrane, čiji je predlagač i nosilac Ministarstvo odbrane. To je izuzetno zahtjevan posao, posebno u današnjem svijetu, sa tako dinamičnom geostrateškom situacijom, opasnostima od terorizma, uz migrantske krize…

Mi smo predlagači nove Strategije nacionalne bezbjednosti, najzačajnijeg državnog strateškog dokumenta kojim se uređuje i stvaraju preduslovi za kontinuiranu reformu sistema nacionalne bezbjednosti. Do kraja septembra Strategija će biti dostavljena Skupštini na razmatranje i usvajanje.

U toku je izrada novog Strategijskog pregleda odbrane Crne Gore, koji daje pregled sveukupnih vojnih sposobnosti, uz smjernice za nastavak reforme u oblasti odbrane, ali i za izradu novog Dugoročnog plana razvoja Vojske.

Ministarstvo će do kraja godine dostaviti Vladi na usvajanje Dugoročni plan razvoja odbrane, za period 2019. do 2029. godine, kojim se utvrđuju strateški ciljevi i prioriteti razvoja odbrane u navedenom periodu, a započećemo rad i na novoj Strategiji odbrane Crne Gore, čije je usvajanje na Vladi planirano do kraja I kvartala naredne godine.

Naša obaveza kao članice NATO je i redefinisanje nacionalnog sistema kriznog upravljanja. Jedan od prioritetnih zadataka u narednom periodu je kreiranje pozicije i strukture nacionalnog Centra za upravljanje krizama i njegovo ubrzano formiranje.

CdM: Nerijetko se čuje da Crna Gora u mnogim segmentima ima problema sa neadektavnim kadrom-nedostatak ljudstva, nedovoljno obrazovanja, prakse… Kakva je situacija sa kadrom u Minstarstvu na čijem ste čelu?

Bošković: Ministarstvo odbrane i Vojska Crne Gore značajno ulažu u obrazovanje kadrova, svjesni značaja obučenih i obrazovanih oficirskih i vojničkih struktura. Pripadnici Vojske Crne Gore se školuju na vojnim akademijama u SAD-u, Italiji, Hrvatskoj, Velikoj Britaniji, Njemačkoj, Makedoniji i Grčkoj.

Do sada su diplomirala 74 naša kadeta, koji danas rade u strukturama Vojske Crne Gore, dok ih je na školovanju 38. Ove godine upisano je novih 11 kadeta. Pored toga, naši oficiri idu na ugledne inostrane koledže u cilju komandno-štabnog i generalštabnog usavršavanja.

Ministarstvo odbrane ima niz projekata čiji je cilj približavanje vojnog poziva mladima. Već tri godine organizujemo Ljetnji voji kamp za mlade koji ima ogroman uspjeh. Sav naš trud daje očigledne rezultate, jer se na svaki konkurs Ministarstva odbrane za prijem novih vojnika po ugovoru javi višestruko veći broj od traženog.

Zato smo i pokrenuli ideju o dobrovoljnom služenju vojnog roka, na čijem konceptu intenzivno radimo.

CdM: U koliko međunarodnih misija su do sada upućivani pripadnici Vojske Crne Gore? U koje misije će biti upućeno ove godine i koliko njih?

Bošković: I prije punopravnog članstva u Alijansi, Crna Gora je doprinosila uspostavljanju međunarodnog mira učešćem pripadnika VCG u međunarodnim mirovnim misijama i operacijama. Gotovo svaki četvrti crnogorski vojnik učestvovao je u nekoj od mirovnih misija, odnosno operacija.

Naši vojnici trenutno su angažovani u četiri međunarodne mirovne misije i operacije. To su misije “Resolute Support” (Odlučna podrška) u Avganistanu, EUTM u Maliju i MINURSO u Zapadnoj Sahari, te EU operacija ATALANTA, čiji je cilj zaštita brodova Svjetskog programa hrane UN koji donose pomoć narodu Somalije.  U Avganistanu je trenutno IX kontingent Vojske Crne Gore i to sa 29 pripadnika.

Od aprila prošle godine, VCG je proširila i učešće u operaciji ATALANTA slanjem Samostalnih timova za zaštitu brodova (AVPD-Autonomous Vessel Protection Detachment).  Upravo je drugi devetočlani tim okončao mandat.

Prije Odlučne podrške, u Avganistanu smo učestvovali u ISAF misiji, sa deset kontingenata, a od 2006. do 2014. godine imali smo deset pripadnika u Multinacionalnoj misiji UN u Liberiji (UNMIL).

Jedan od spoljnopolitičkih prioriteta naše države su i regionalna saradnja i bezbjednost. U skladu sa tim dva pripadnika VCG će do kraja tekuće godine biti angažovana u okviru NATO misije na Kosovu-KFOR, na poziciji štabnih oficira.

Takođe, odgovorno prateći NATO politiku, u namjeri da doprinesemo NATO ojačanom prisustvu na istoku (eFP), jedan vod VCG učestovaće u NATO borbenoj grupi u Letoniji, u kojoj je vodeća nacija Kanada, a u saradnji sa saveznicima iz Slovenije.

Vojska Crne Gore učestvuje i na NATO vježbama. Da pomenem da su u maju ove godine pripadnici VCG učestvovali u NATO vježbi “Trident Jaguar”, koja je održana u Norveškoj, a da će se u istoj zemlji krajem oktobra i početkom novembra održati vježba “Trident Juncture 18”, na kojoj će biti i naši vojnici. To je jedna od najznačajnijih i najvećih NATO vježbi organizovanih u posljednjih nekoliko godina, sa oko 40.000 učesnika iz preko 30 zemalja, članica Alijanse i partnerskih zemalja.

CdM: Pitanje koje veoma interesuje crnogorsku javnost je vlasništvo Školskog broad Jadran. Iz Crne Gore i Hrvatske po tom pitanju čuju se oprečna mišljenja. Šta je Vaš stav po pitanju broda Jadran?

Bošković: Sve što smo imali da kažemo na temu Školskog broda Jadran kazali smo do sada nebrojeno puta. To sigurno neće biti prepreka u našim bilateralnim odnosima sa Hrvatskom.

CdM : Ništa manje interesantno nije ni pitanje o Prevlaci. Može li Hrvatska da blokira Crnu Goru za ulazak u EU dok se ne riješi pitanje Prevlake?

Bošković: Ovo nije pitanje za ministra odbrane.

CdM: Dio opozicije stalno ponavlja da će se u Crnoj Gori graditi NATO baze. Vi ste više puta te tvrdnje do sad demantovali. Da li se nešto promijenilo na tom polju ili se sa sigurnošću može reći da NATO baza u Crnoj Gori neće biti?

Bošković: Nije se ništa promijenilo. Mogu samo da ponovim da su priče o NATO bazama u Crnoj Gori samo neutemeljene špekulacije neogovorne opozicije.

CdM: Da li je Vojska Crne Gore sprema da reaguje u slučaju većeg priliva migranata?

Bošković: Ilegalne migracije su globalni problem. U julu 2003. godine nadzor i kontrolu državne granice Crne Gore preuzelo je Ministarstvo unutrašnjih poslova Crne Gore. Crnogorska granica je ukupne dužine oko 780 km, od čega granica na kopnu obuhvata 534 km, na moru oko 170 km, 50 km na jezerima i blizu 30 km na rijeci Bojani. Pripadnici VCG angažovani su sa pripadnicima MUP-a na kontroli ilegalnih puteva migranata na granici sa Albanijom. Vojska nije preuzela kontrolu granice, već daje podršku u mješovitim timovima, koje vode pripadnici MUP-a.

Aleksandra Obradović

77 Komentara na "Bošković za CdM: Dan Vojske slavimo sa Cetinjanima, radimo na uvođenju dobrovoljnog služenja vojnog roka"

avatar
1000
:   NAJNOVIJI | NAJSTARIJI | POPULARNI

Send this to a friend