Brajović: Država je iznad svih podjela i političkih razlika

Tenzije i neke neprimjerene riječi nikako ne bi trebalo trošiti ovdje da se oni prenose na građane. Koliko god se naravno ne slažemo po mnogim pitanjima pa ni po ovom iz crnogorske istorije, ili o mnogim pitanjima iz crnogorske sadašnjosti, pozivam vas da razmislimo o tome da sve naše političke razlike, svi naši politički stavovi su toliko minorni ako ih kompariramo sa našom državom Crnom Gorom. Što god da govorimo, treba da imamo svijest da je država svakako iznad toga i da te naše razlike kojih će biti, a dobro je da ih bude ubuduće, prevlađujemo ili istrajavamo na njima, ali da nikada u tom smislu i na taj način ne ugrožavamo državu. To je poručio predsjednik Skupštine Ivan Brajović u obraćanju poslanicima na šestoj sjednici Drugog redovnog (jesenjeg) zasijedanja u 2018. godini, o Predlogu rezolucije povodom 100-godišnjice „Podgoričke skupštine“.

“U trenutku kada cio svijet obilježava 100. godišnjicu okončanja I svjetskog rata, Crna Gora se tom slavlju pridružuje sa podjeljenim osjećanjima: ponosa zbog doprinosa male države velikoj pobjedi i jakog osjećanja nepravde zbog događaja koji su uslijedili. Iako smo dali ogroman doprinos pobjedi država Antante, naša Crna Gora je u decembru 1918. anektirana i ukinuta.
Od 1918. do 2018. godine, u tih sto godina, Crna Gora je prešla dug put. Od zemlje kojoj je ukinuta državnost, zemlje u kojoj je počeo prvi opštenarodni ustanak protiv fašizma u Evropi, do zemlje koja je na demokratskom referendumu, olovkom, ponovo osvojila svoju slobodu. Tako smo preuzeli odgovornost za sopstvenu sudbinu i opet postali nezavisna, međunarodno priznata država, a prošle godine i punopravna NATO članica”, kazao je Brajović.

Zbog toga je, kao je istakao dužnost Skupštine Crne Gore da se jasno odredi prema ovom važnom istorijskom događaju koji je i dalje tinjajući uzrok nekih podijela u našem društvu.

“Predlog Rezolucije koji je danas pred vama u cilju prevazilaženja podjela u crnogorskom društvu, u svojoj suštini ima duboko humanu i snažnu društveno-političku, državno-pravnu i identitetsku poruku i cilj. Jer zlupotreba nekih neslavnih događaja, kao i otvaranje zaraslih rana i raspirivanje međunacionalne mržnje, ne donosi ništa dobro našem društvu. Građani uporno na referendumu i svim izborima do sada pokazuju opredijeljenje za evropski i put ka razvijenim zapadnim demokratijama.
Činjenica je da je istorija kompententnija od politike da da svoj sud, kao što je i činjenica da crnogorsko društvo ima obavezu da jednom zauvijek stane na kraj populizmu. Stoga ćemo ovom Rezolucijom potvrditi ono za što se bori i istrajava moderna i progresivna Crna Gora, a što joj je neslavnom takozvanom “skupštinom“ bilo oduzeto”, rekao je on.

Prema riječima Brajovića, današnja Crna Gora ne želi, niti može da prihvati retrogradno čitanje istorije.

“Današnja Crna Gora drži se prave istorije i činjenica. Jedino tako mi smo svoji i na svome, i jedino tako možemo biti dio evroatlantskih i evropskih integracija. Crna Gora je danas državotvorni organizam koji živi za sebe, obnavljajući se iz sopstvenih mogućnosti i potencijala koji nijesu mali. Crna Gora se hrabro bori da opstane i preživi gradeći svoje mjesto pod suncem u XXI vijeku. Nije to mjesto svakome toplo i udobno, ali jeste slobodno. Država Crna Gora nastoji da stvori uslove za svakog čovjeka da od njegovog rada i pregalaštva zavisi njegov život i egzistencija. Na državi je da stvori uslove, a na pojedincu da ih iskoristi”, naglasio je on.

Brajović je poručio da nemamo pravo na sulude i nepotrebne bitke, na mračne i neoprostive ratove.

“Naše pravo je vjera u sopstvene sposobnosti, ideje i vizije. Naše jedino pravo je demokratija koju stvaramo, koju živimo i koju ostavljamo u amanet budućim generacijama Crne Gore. Zbog toga je ova Rezolucija bila neophodna: da se stvari nazovu pravim imenom – da izdaja nema nijedan drugi oblik osim ropstva, te da naša domovina nema nijedno drugačije ime osim Crna Gora, i da nijedna prošlost ne može zamijeniti budućnost”, dodao je predsjednik parlamenta.

Zato ćemo, kako dodaje,  prošlost ostaviti istorijskim čitankama i muzejima, a budućnost novim generacijama, slobodoumnim i otriježnjenim od mitomanije i zabluda, spremnim da pišu nove stranice istorije na čast njihovim i našim pokoljenjima.

“Ako se pitamo, a pojedini su se pitali, zašto o tome razgovaramo danas – zato što je od ovog događaja prošlo 100 godina i zato što mi danas, u ovom sastavu crnogorske Skupštine dajemo politički stav i dajemo vrijednosni sud o tom događaju. Miodrag Vuković i ja smo, prije više od 10 godina, u ovom parlamentu pripremili i podnijeli sličan akt i o njemu se nije raspravljalo tada. A ja mislim da je bolje bilo da se o njemu raspravljalo ne prije 10 nego prije 20 godina, kao što je bolje da o njemu raspravljamo danas, a ne za 10 ili 20 godina. Mi, poslije 100 godina, možemo i imamo pravo da saopštimo stav i da kažemo svoje mišljenje”, istakao je Brajović.