Bulajić: Susret Mesić-Đukanović prelomni trenutak u odnosima dvije zemlje

Vesna Šofranac

Legendarni filmski reditelj Veljko Bulajić, tvorac jednog od najgledanijih ratnih filmova u svijetu “Bitka na Neretvi”, jedan je od dobitnika nagrade Crne Gore Uprave za dijasporu, za doprinos u kulturi. U intervjuu Dnevnim novinama govori o nagradi, dijaspori, kinematografiji, ali i o jednom događaju iz 2000. godine u Cavtatu kada je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović pružio ruku pomirenja tadašnjem predsjedniku Hrvatske Stjepanu Mesiću, upućujući riječi izvinjenja zbog učešća Crnogoraca u napadu na Dubrovnik 1991- 1992. godine. Proslavljeni reditelj lično je učestvovao u pripremi tog istorijskog susreta koji je, kako kaže, bio prelomni trenutak u odnosima Crne Gore i Hrvatske.

DN: Kako se odvijao sam događaj?

BULAJIĆ: Zakazanog dana, rano ujutro, čamcem sam zajedno s predsjednikom Hrvatske Stipom Mesićem, krenuo iz dubravačke luke u Cavtatu na zakazani sastanak s predsjednikom Đukanovićem i njegovim saradnicima. U dužem briljantnom izlaganju potkrijepljenim brojnim činjenicama, dokazima, predsjednik Đukanović je skinuo crnu mrlju sa Crne Gore i pružio ruku pomirenja. Predsjednik Hrvatske Stipe Mesić prihvatio je pruženu ruku predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića. Odmah iza toga ruku je pružio i ugledni dugogodišnji predsjednik Opštine Konavle Luka Korda, bez obzira na to što su crnogorski ekstremisti ostavili loše tragove upravo u Konavlima.

DN: S kakvim osjećanjem ste primili vijest da ste dobili nagradu koju Crna Gora, dodjeljuje najzaslužnijim pojedinicima i organizacijama u dijaspori?

BULAJIĆ: Nagradu Uprave za dijasporu za doprinos u oblasti kulture shvatio sam kao priznanje i istovremeno obavezu da svojim doprinosom pomognem i dalje u crnogorskoj dijaspori, da pomažem očuvanju kulturnog i nacionalnog identiteta Crne Gore, gradnji mostova saradnje i povjerenja s drugim narodima.

DN: Prije nekoliko godina u anketi filmskih redatelja, producenata i filmskih kritičara iz cijelog svijeta film “Bitka na Neretvi” izabran je u 10 najboljih ratnih filmova u svijetu. Objavljen je i podatak da je film vidjelo preko 550 miliona gledalaca. Koja je tajna tako značajnog, jedinstvenog uspjeha?

BULAJIĆ: Nema tajne, moj autorski odnos prema temi filma, strpljiv, dug i naporan rad na filmu.

DN: Koliko je ideja antifašizma, koja je obilježila još jedan Vaš ratni film „Kozara”, danas prisutna u regionu, ali i u Evropi? U jednom svom intervjuu izjavili ste da je Jugoslavija prošlost, ali da će antifašizam preživjeti. Mislite li i danas tako?

BULAJIĆ: U cijeloj Evropi, ponegdje vrlo agresivno, ideja antifašizma se ugrožava. Na djelu su ekstremne aktivnosti protivnika antifašizma i situacija je slična onoj trideset i nekih godina kada se fašizam u ruhu nacionalizma i šovinizma organizirano pojavio na političkoj sceni.

DN: Kako danas živi i radi crnogorska dijaspora u Hrvatskoj?

BULAJIĆ: Ne živi se u tzv. suživotu već u zajedničkom životu s većinskim stanovništvom u Zagrebu, Istri, Dalmaciji, Slavoniji. U programu Crnogorske nacionalne zajednice sada već sudjeluju i pripadnici druge i treće crnogorske generacije rođeni u Hrvatskoj. Njih tridesetak učestvuje u radu županijskih i gradskih vijeća, a sedmoro od njih, kao uspješni stručnjaci, ove je i prošle godine postalo doktorima nauka.

DN: Vaš nedavno završeni film “Bijeg do mora” u koprodukciji hrvatskih, crnogorskih i makedonskih kinematografija i televizija imao je poziv za sudjelovanje na prošlom Kanskom festivalu. v

BULAJIĆ: Propuštena je velika šansa. Produkcija nije mogla završiti tehničku obradu filma do određenog roka.

DN: Na kojem projektu danas radite?

BULAJIĆ: Završavam finalnu obradu filma “Bijeg do mora”.

Aktuelan film o knjazu Danilu

DN: Željeli ste da snimite film o knjazu Danilu, međutim, do realizacije tog filmskog projekata nije došlo?

BULAJIĆ: Projekat je i danas aktuelan. Tema filma je u fokusu interesa nekoliko inostranih partnera.

DN: Kinematografija i televizija su mediji od najvećeg utjecaja u promociji ideja, država. Koliko ta dva medija Crne Gore uspješno promovišu Crnu Goru?

BULAJIĆ: U zadnjih nekoliko godina i crnogorski film i televizija ostvarili su značajan iskorak prezentirajući Crnu Goru, njenu prošlost i sadašnjost što je doprinos kulturnom i javnom životu države Crne Gore.

Tvorac najspektakularnijih filmskih ostvarenja

Veljko Bulajić, poznat kao autor najspektakularnijih filmskih ostvarenja jugoslovenske kinematografije, rođen je 23. marta 1928. godine u Vilusima, u blizini Nikšića. Filmsku režiju je završio u Rimu, u poznatojškoli legendarnog studija Ćinećita (Cinecita). Međunarodni uspjeh postigao je već prvim igranim filmom „Vlak bez voznog reda” koji je osvoji nagradu publike na Filmskom festivalu u Kanu. Godine 1962. snimio je film Kozara, a četiri godine kasnije 1966 legendarnu epopeju, film “Bitka na Neretvi”.

Bulajić je dobitnik najvećeg crnogorskog priznanja – Trinaestojulske nagrade. U razgovoru za portal Analitika 2016. godine, Bulajić, koji više od 40 godina živi u Hrvatskoj, ovako je komentarisao nagradu:

“S radošću sam čuo vijest o dodjeli visokog priznanja. Crna Gora je pred najvećim datumom svoje burne istorije, pred ulaskom u NATO… To je ostvarenje slobodarske tradicije, izraz slobodarskog duha. Kao svjedok ekonomskog i kulturnog iskoraka Crne Gore, s ponosom ću primiti priznanje za moj skromni doprinos Crnoj Gori”.

Nagradu Uprave za dijasporu za doprinos u oblasti kulture shvatio sam kao priznanje i istovremeno obavezu da svojim doprinosom pomognem i dalje u crnogorskoj dijaspori