Ćalović Marković: Izbor sudija zavisi od DPS-a; Kovač: Vraćanje procesa na početak bi bilo gubljenje vremena

Izvršna direktorica Mreže za afirmacijunevladinog sektora MANS Vanja Ćalović Marković je, na pitanje kako ocjenjuje šanse da Ustavni sud bude deblokiran na sjednici Skupštine 28. novembra, kazala da sve zavisi od Demokratske partije socijalista (DPS) i njihovih procjena da li će prihvatiti da glasaju za nekog od četvoro kandidata.

“Ti kandidati su godinama birani na javne funkcije upravo od strane DPS-a, njihovog režima. Nisu nikakvi partijski kandidati nove vlasti, pa da DPS ima izgovor da ne može pronaći nikoga ko ne zavređuje da bude izabran. To će biti pitanje političke odluke te partije, od koje će zavisiti hoćemo li moći izaći iz ove situacije. Ako nema Ustavnog suda, nema ni parlamentarnih izbora”, kazala je ona u emisiji Načisto na TV Vijesti.

Ministar pravde Marko Kovač je rekao da nema informacije vezano za sastanak parlamentarnih stranaka, ima li šanse da se dođe do dogovora i izboru sudija.

“Nadam se da će preovladati razum i da će se shvatiti same institucije Ustavnog suda”, naveo je on, rekavši da taj sud ima jednu od najvažnijih uloga u pravnom sistemu naše države.

“Bojim se da će, ipak, preovladati uskostranački interesi i da ćemo ući u novu spiralu neizvjesnosti, koja nikome ne koristi”, dodao je.

Ćalović Marković je rekla kako se čini da se oko svega postižu politički dogovori, a da nisu bitne reference, već koju će političku partiju kandidat da “sluša” u svom odlučivanju.

“Trebalo je da nakon smjene vlasti gradimo institucije, a ne da se stavljaju pod političku kontrolu, kako bi se pravili ‘mali đukanovići’. Poenta je da institucije štite običnog građanina od svake vlasti, a ne da imamo poslušnike bilo koje vlasti”, istakla je ona.

Ćalović Marković je ocijenila da se izgovor za ponašanje aktuelne većine traži u ponašanju predsjednika Mila Đukanovića.

“Ako se uvede pravilo da ako se Đukanović ponaša na neki način, onda nova vlast može tako ili još gore, gdje Crna Gora ide? Ako uvedemo pravilo da 41 poslanik može da odlučuje o svemu, mimo uzusa, standarda, bilo kakve komparativne prakse, pitam – šta ćemo onda ako se DPS vrati”, navela je ona.

Kovač je ocijenio da bi vraćanje procesa izbora sudija Ustavnog suda na početak bilo gubljenje vremena

Ne smatra da je rješenje izabrati samo jednog od četiri kandidata, već da je potrebno izabrati makar dva ili tri, a po mogućnosti i sva četiri.

“Ne vidim ništa sporno u biografijama ljudi koji su gradili karijeru u sistemu do 30. avgusta (2020. godine) i ne vidim koja je opasnost da sjutra ti ljudi, koji su bili sudije, na poziciji zamjenika ombudsmana, odlučuju o usaglašenosti Zakona o predsjedniku sa Ustavom. Neka se to odmah stavi pred Ustavni sud, da znamo da li je on ustavan, da bismo znali koja je sljedeća situacija”, istakao je on.

Rekao je da rješenje vidi u institucijama.

“Ako ponavljamo izbor, to je novi proces nestabilnosti, nova siva zona, novi problemi koji se dešavaju u radu Ustavnog suda, koji je zatrpan problemima…”, naveo je Kovač.

Ustavni sud ne smije biti moneta za potkusurivanje, poručio je ministar pravde.

Ćalović Marković je takođe ocijenila da bi glasanje o postojećim kandidatima za sudije Ustavnog suda bilo efikasnije od vraćanja procesa na početak.

Podsjetila je da predstoje i predsjednički izbori, te da kad predsjedniku istekne mandat, tu funkciju obavlja predsjednik Skupštine.

“Istovremeno je predsjednik Skupštine taj koji raspisuje predsjedničke izbore. Ako ne budemo imali Ustavni sud, velika je vjerovatnoća da će predsjednica Skupštine reći da ne može raspisati izbore bez suda, a samim tim, kad Đukanoviću istekne mandat, onda predsjednica Skupštine počinje da obavlja funkciju predsjednice države. Tako propisuje član 99 Ustava, a šta ćemo onda? Na koji način će to da funkcioniše”, upitala je ona.

Ključno je izabrati sudije što prije da bi se predsjednički izbori održali u redovnom mandatu, naglasila je izvršna direktorica MANS-a.

Ćalović Marković je navela i da će sudije Ustavnog suda vjerovatno odlučivati i o trećem mandatu Đukanovića, ako bude odlučio da se kandiduje.

“Bio je predsjednik u saveznoj državi, pa je sad imao jedan mandat, i sad je pitanje tumačenja hoće li mu to biti treći mandat ili drugi u nezavisnoj državi”, kazala je ona, podsjetivši da se radi o “identičnoj situaciji” kao sa nekadašnjim predsjednikom Filipom Vujanovićem.

“Sad taj sud treba da tumači da li je Đukanović stavio tačku političku karijeru ili ima šansu da nastavi. Mnogo toga je u igri”, dodala je.

Donedavni sudija Ustavnog suda Miodrag Iličković, čija je izjava emitovana, kazao je kako smatra da bi izbor samo jednog sudije Ustavnog suda bio loše rješenje i privid deblokade te institucije.

Kazao je da se na taj način ne bi postigla ni funkcionalnost tog suda.

Ustavni sud, kako je naveo, ulazi u realnu opasnost da bude nedjelotvoran, odnosno da praktično dođe u situaciju da ga građani “preskaču” i direktno se obraćaju sudu u Strazburu, “kao da ga nema”.

Kazao je da bi to bilo porazno.

“Ako se uđe u logiku izbora kandidata ‘koliko je naših i vaših’, onda ćemo dobiti situaciju da će svaka strana obezbijediti blokirajući mehanizam. Ako se izaberu četiri sudije, dovoljan je jedan glas protiv da odluka ne bude donesena. Ni jedna ni druga strana neće moći pred takvim sudom ono što hoće, ali će imati mogućnost da blokira svaku odluku”, naveo je Iličković.

Nazvao je bahatošću da se čak ni ne glasa o 22 kandidata.

Naglasio je da je najvažniji zadatak Ustavnog suda da štiti građanina od demokratski, na fer i slobodnim izborima izabrane vlasti.

“Politika, ako hoće taj sud, ona ga može izabrati. Ako želi da ima moć i upravlja sudom, onda ćemo imati partijsku batinu”, istakao je on.

Kazao je da nije čuo nikakve primjedbe kada su u pitanju četiri kandidata za sudije Ustavnog suda.