Svi akteri na crnogorskoj političkoj sceni treba da imaju u vidu da su građanska država, mir i stabilnost najveće vrijednosti jednog društva i da se to nikako ne smije dovesti u pitanje. Ako ispustimo tu dimenziju, bez obzira na nesuglasice, animozitete, interese i konflikte koji de fakto postoje, izgubićemo i mogućnost da otvorena pitanja rješavamo na način na koji se rješavaju u jednom demokratskom civilizovanom društvu, kroz institucije, kaže u intervjuu za Dnevne novine član Crnogorske akademije nauka i umjetnosti i njen generalni sekretar, akademik Dragan Radonjić.
DN: Može li CANU u duboko podijeljenom društvu sačuvati svoju osnovnu misiju, a dati doprinos prevazilaženju aktuelnih problema? Premijer Marković je iz tog razloga i zatražio uključivanje nacionalne akademije.
RADONJIĆ: Mi prihvatamo tu misiju i okrenuti smo tom zadatku, ali to nije lako realizovati i ne zavisi samo od nas. I drugi treba da budu kooperativni, da shvate da je to zajednički zadatak, zajednička misija. Treba i jedan nivo građanske svijesti kod svih da bismo mogli da ostvarimo politku saradnje. Ne možemo konflikt ili podjele riješiti tako što će jedna strana biti voljna da radi na prevazilaženju, a da druga bude indiferentna. Dakle, jesmo za pomoć u skladu sa našim mogućnostima, našoj misiji kao nacionalne akademije, prevashodno njegujući dijalog. Ovo je mjesto za različita mišljenja i naučna sučeljavanja i tako treba i da ostane.
DN: Insistiranje na dijalogu jeste put za prevazilaženje podjela…
RADONJIĆ: Komunikacija mora da postoji i to u okviru institucija, i to je ključna poruka za sve u Crnoj Gori. Dakle, i za političke subjekte. Politički akteri moraju da pokažu toleranciju i političku kulturu u razrješavanju otvorenih pitanja, o bilo čemu da se radi. Jedino tako možemo da obezbijedimo uslove za razvoj Crne Gore. Svako podsticanje konflikata i podjela vodi nas u regresiju, usporava i nije ambijent u kojem mogu da se aktiviraju potencijali koje imamo.
DN: Očekivalo se da, uslovno rečeno, budete glasniji kada se radilo o pitanjima identiteta… Da li je, po Vama, CANU dala adekvatan odgovor?
RADONJIĆ: Nije lako odgovoriti na to pitanje. Institucije u Crnoj Gori, kao i u bilo kojoj drugoj državi, ne mogu biti van društva. Ono što se dešava reflektuje se na svaku instituciju, tako i na Akademiju. CANU je institucija u kojoj treba da se čuju različita mišljenja i Akademija teško može da zauzme jedinstven stav oko nekih pitanja, pogotovu oko onih koja imaju političku težinu i konotaciju. Zato je ostao utisak u javnosti da smo se i uzdržavali oko nekih pitanja.
Međutim, CANU je bila dosljedna i vjerna svojoj misiji u smislu afirmacije nacionalne i državne tradicije Crne Gore. Tu nije bilo odstupanja koja bi se mogla prigovoriti Akademiji. To se vidi i kroz programske aktivnosti.
DN: U posljednjih nekoliko mjeseci, CANU je prisutnija u javnosti nego što je bila ranije…
RADONJIĆ: Pokušavamo da otvorimo Akademiju, da se vidi otvorenost i angažovanost oko pitanja razvoja Crne Gore. Pokušavamo da razvijemo tu dimenziju saradnje. Upravo iz tog razloga smo ove godine intenzivirali razgovore sa resornim ministarstvima, da vidimo gdje možemo da se uključimo u realizaciju aktivnosti Vlade kroz naše programske aktivnosti, da realizujemo ideju koju je vlada ranije lansirala oko objedinjavanja naučnog potencijala u Crnoj Gori. Nastojimo da realizujemo tu politiku.
U tom smislu imamo intenzivnu komunikaciju sa vladinim resorima, kako bismo objedinili kapacitete i bili partneri u razvoju Crne Gore. Potpisali smo brojne sporazume o saradnji i to ne samo sa vladinim resorima, već i sa privrednim subjektima koji učestvuju u društvenom životu u Crnoj Gori. Mislimo da će to predstaviti Akademiju u drugom svijetlu i da je to vrlo bitno. Radimo na vidljivosti CANU, koja do sada nije bila zadovoljavajuća, i u tome nam je razumijevanje i pomoć medija neophodna.
U toku je izrada novog sajta Akademije i sva naša izdanja biće onlajn i dostupna javnosti. I to je pokazatelj novog pristupa Akademije, a vidjećemo kakvi će biti rezultati.
DN: Da li Akademiju vidite i kao stabilizirajući faktor u državi punoj podjela?
RADONJIĆ: Naša je namjera da Akademija bude i tako prepoznata, kao institucija koja nastoji da ima objektivan odnos prema dešavanjima u Crnoj Gori i da pruži konstruktivan doprinos u prevazilaženju određenih problema. Dakle, ne da arbitriramo, za to su nadležne druge institucije. Ali, ako možemo da budemo uključeni, pozvani da damo doprinos u sagledavanju i razrješavanju nekih pitanja, tu smo otvoreni. Otud i naša ideja da napravimo bolju komunikaciju i napravimo okvir u kojem se može razgovarati o određenim pitanjima. Mislim da je vrlo važno da građani imaju povjerenja u institucije, a to se postiže onda kada se institucije ponašaju u okviru svojih nadležnosti, bez pristrasnosti u razrješavanju važnih pitanja.
DN: Šta će biti u fokusu CANU ove godine?
RADONJIĆ: Odjeljenja u Akademiji predložila su brojne aktivnosti. Izdvojio bih nekoliko značajnih dešavanja. Organizatori smo i domaćini međunarodnog naučnog skupa “Nacionalizam i globalizam”, koji će biti održan na jesen. Svjedoci smo da dolazi do velikih promjena na globalnoj sceni i biće interesantno čuti mišljenja svjetski priznatih naučnika o kretanjima u svijetu.
Veliku pažnju posvetićemo obilježavanju jubileja, kao veoma važnom segmentu afirmacije duhovne, državne i kulturne tradicije Crne Gore. Posebno smo se fokusirali na jubilej 170 godina od objavljivanja “Gorskog vijenca”. Namjera nam je da značaj ovog književnog djela bude prezentovan javnosti na visokom akademskom nivou, pa smo pripremili cjelogodišnji program aktivnosti. Partneri su nam Ministarstvo kulture i Fondacija Sveti Petar Cetinjski.
Takođe ćemo obilježiti 50 godina od smrti Mila Milunovića, godišnjicu rođenja Petra Lubarde i Dušana Kostića, zatim 100 godina Oktobarske revolucije, kao jednog planetarnog događaja… Nastojaćemo da sve ove aktivnosti budu više nego do sada predstavljene javnosti.
DN: Ova godina biće prevashodno u znaku 170. godišnjice objavljivanja “Gorskog vijenca”. CANU će organizovati naučne tribine, okrugle stolove… Hoćete li uspjeti da izbjegnete političku konotaciju planiranih aktivnosti?
RADONJIĆ: Nastojimo da priču o ovom velikom djelu i njegovom autoru svedemo na nivo kulturnog, književnog razmatranja, da ne ulazimo u politizaciju koja je prisutna. To ne pripada Akademiji. Naše je da podsjetimo na nespornu i visoku valorizaciju Njegoševog djela koje ima, ne samo nacionalni, već nadnacionalni i civilizacijski značaj. To je naš pristup. Mislimo da to, u kontekstu nekih sadašnjih dešavanja, ima poseban značaj. Dakle, daćemo akcenat književnom, kulturnom značaju tog djela, naravno ne isključujući mogućnost i rasprave o nekim drugim dimenzijama koje, u današnjem društvenom kontekstu, ovo djelo može da izaziva kod jednog dijela građana Crne Gore. Ne mislimo da je Akademija mjesto na kom treba voditi takvu vrstu rasprave, ali takvu raspravu ne isključujemo. Mislimo da društvo treba da pokaže senzibilitet i za takvu vrstu rasprave, ali u jednom tolerantnom i civilizavovanom dijalogu.
DN: CANU je inicirao i jaču saradnju sa univerzitetima. Upravo je potpisan sporazum sa Univerzitetom Crne Gore i Univerzitetom “Mediteran”…
RADONJIĆ: Svakako. Inicirali smo potpisivanje sporazuma o saradnji sa sva tri univerziteta u Crnoj Gori. To je sastavni dio ideje objedinjavanju naučnih i umjetničkih potencijala u državi i sporazumi su ovih dana potpisani. Saradnja podrazumijeva zajedničko angažovanje na određenim projektima. Našem pozivu odazvala su se sva tri univerziteta i vjerujem da je to polazna tačka da krenemo sa nekim zajedničkim projektima i da animiramo i objedinimo potencijal koji imamo u akademskoj i naučnoistraživačkoj sferi.
Rad na Rječniku preuzeće Leksikografski centar
DN: CANU priprema novine i u izdavačkoj djelatnosti. Šta će biti sa radom na Rječniku koji je takođe bio predmet burnih rasprava i pojitizacije?
RADONJIĆ: Ove godine konačno smo konstituisali Leksikografski centar koji bi trebao da bude nosilac jednog dijela izdavačke djelatnosti. U okviru ovog centra realizovaće se izdavačka djelatnost nekih kapitalnih djela za Crnu Goru. U okviru tog centra biće organizovan i rad na Rječniku crnogorskog jezika. Kako će se dalje raditi, odrediće Savjet Leksikografskog centra.
Program izdavačke djelatnosti CANU je, inače, obiman i ono što je značajno, osim redovnih publikacija, jeste da u ovoj godini planiramo niz novih izdanja.
Zajednički projekti sa vladinim resorima
DN: Saradnja sa Vladom?
RADONJIĆ: Kada govorimo o odnosu sa Vladom, moramo poći prvo od toga da mi jesmo nacionalna institucija, da je naša misija afirmacija nacionalne i državne tradicije Crne Gore i da nam je država vrlo bitan partner. Nastojimo sada, poslije jednog perioda kada taj odnos nije bio na nekom poželjnom nivou, da ostvarimo bolju komunikaciju sa Vladom i naišli smo na dobar odziv. Nastojimo da imamo intenzivnu komunikaciju u realizaciji zajedničkih projekata i mislim da idemo u pravcu kako bismo prevazišli jedan prazan prostor koji je do sada postojao. Vjerujem da će to dati pozitivne rezultate.
CANU je ostala dosljedna svojoj misiji
DN: Da li je insistiranje na očuvanju misije u nekim prelomnim trenucima, a na sceni su i posljednjih mjeseci, samoj Akademiji napravilo štetu čineći jednu značajnu instituciju koja okuplja crnogorski naučni potencijal, nevidljivom?
RADONJIĆ: Naša ideja je bila da sačuvamo dignitet Akademije, da bude vjerna svojoj misiji, a ne da se upliće u dnevnopolitička dešavanja, pogotovu na našoj javnoj sceni koja je duboko podijeljena, što na neki način dovodi u pitanje kredibilitet svih ličnosti koje učestvuju u tom javnom diskursu o bilo kojem pitanju. Zato je ostao utisak da je CANU možda bila po strani, pasivna, uzdržana. Mislim da treba razumjeti ulogu Akademije, koja ima jasno definisanu misiju organizovanja naučno-istraživačkog rada, razvoja kulture, afirmacije duhovne i nacionalne državne tradicije Crne Gore…, a ne da bude učesnik u dnevnopolitičkim dešavanjima. To za Akademiju nije prihvatljivo.
CANU treba doživjeti kao partnera u pitanjima razvoja Crne Gore, a nikako u smislu arbitriranja u dnevnopolitičkim pitanjima. Ako pogledamo širu scenu, vidjećemo da to nije prisutno ni kod drugih. Gdje god se pojavi Akademija u toj ulozi, to vodi njenoj kompromitaciji.
