Politika

CDT: Izvršna vlast u Crnoj Gori najotvorenija u regionu

CDT

Izvršna vlast u Crnoj Gori je najotvorenija u regionu, ali se i ona uklapa u negativni regionalni trend, pokazao je monitoring Centra za demokratsku tranziciju CDT.

Istraživanje o otvorenosti izvršne vlasti u Crnoj Gori sprovođeno od januara do marta, a na osnovu rezultata je urađen set preporuka i smjernica za poboljšanje otvorenosti institucija.

“Izvršna vlast u Crnoj Gori je i prema ovogodišnjem mjerenju najotvorenija u regionu, s ukupno 55 odsto ispunjenih kriterijuma otvorenosti, što je više od regionalnog prosjeka koji je 43 odsto”, javljaju iz monitoringa.

Ocjenjuje se, međutim, da se i Crna Gora uklapa u negativni regionalni trend, pa institucije izvršne vlasti ukupno gledano stagniraju kad je otvorenost u pitanju, a u nekim slučajevima bilježe se i koraci nazad.

Da bi utvrdili u kojoj mjeri građani Zapadnog Balkana dobijaju pravovremene i razumljive informacije od svojih institucija, CDT je sa partnerima iz mreže organizacija Action SEE, prošle godine razvio Regionalni indeks otvorenosti.

“U okviru tog Indeksa, već dvije godine kroz oko 80 kriterijuma po instituciji mjerimo i analiziramo otvorenost 275 institucija izvršne vlasti u Crnoj Gori i regionu i prikupljamo preko 15 hiljada podataka o tim institucijama”, kažu u monitoringu.

Navodi se da je CDT predlagao Vladi Crne Gore da usvoji strateški dokument i da otvorenost tako postane politika države, naročito zbog činjenice da otvorenost značajno opada kako se krećemo ka organima uprave na nižem hijerarhijskom nivou.

“Tada je saopšteno da će otvorenost biti posebno tretirana Komunikacionom strategijom Vlade za period 2017-2020, čije je usvajanje bilo predviđeno u četvrtom kvartalu 2017. godine. Međutim, strategija, bez objašnjenja, nije usvojena u 2017. godini, niti je njeno usvajanje planirano u Programu rada Vlade Crne Gore za 2018. godinu”, navedeno je u dokumentu CDT-a.

Ističe se da nevladin sektor do sada nije uključen u aktivnosti pripreme ovog dokumenta.

Ocjenjuje se da Vlada Crne Gore u velikoj mjeri zadovoljava indikatore u oblasti administrativne transparentnosti, jer objavljuje većinu potrebnih informacija o javnim funkcionerima i državnim službenicima, uključujući i detaljne informacije o primanjima javnih funkcionera zaposlenih u Vladi.

“Transparentnost sjednica Vlade Crne Gore je i dalje oblast u kojoj su moguća i potrebna dodatna unapređenja”, ističu u monitoringu CDT-a.

Navodi se da Vlada objavljuje cenzurisane dnevne redove sjednica, iz kojih se ne može vidjeti veliki broj tačaka o kojima se raspravljalo. “Tako je javnost uskraćena ne samo za informacije o sadržaju zaštićenih akata, već i o samoj činjenici da se o njima raspravljalo”.

“Vlada Crne Gore nije unaprijedila ni budžetsku transparentnost”, kažu u monitoringu CDT-a.

Ova nevladina organizacija navodi da ministarstva u Crnoj Gori prosječno zadovoljavaju 60 odsto kriterijuma otvorenosti.

“Ovaj rezultat je najbolji u regionu, što ukazuje na nezadovoljavajući nivo otvorenosti ministarstava u okruženju i činjenicu da ministarstva nijesu osvećena dostizanju najviših standarda otvorenosti”, navode u monitoringu.

Najbolje rangirano je Ministarstvo održivog razvoja i turizma koje ispunjava 76 odsto pokazatelja otvorenosti, dok je najslabije Ministarstvo saobraćaja i pomorstva sa samo 34 odsto.

“Ovako velike razlike ukazuju na neujednačen pristup politikama otvorenosti, ali i na potrebu strateškog planiranja i razvija otvorenosti na nivou svih ministarstava”.

Organi uprave u prosjeku zadovoljavaju 36 odsto indikatora otvorenosti.

“Veliki broj organa uprave ne samo da nije posvećeno ni zakonskom minimumu objavljivanja informacija, a kamoli dostizanju najviših standarda otvorenosti. Takva praksa je neprihvatljiva i mora se hitno mijenjati”, ističu u monitoringu.

Najbolje rangirani su Poreska uprava (72.5 odsto), Sekretarijat za zakonodavstvo (55) i Zavod za statistiku Crne Gore (51).

Najslabije rangirana je Uprava za ugljovodonike (14 odsto), Zavod za izvršenje krivičnih sankcija (15) i Direkcija za razvoj malih i srednjih preduzeća (16).

“Imajući u vidu zabrinjavajuće loš rezultat u ovoj oblasti, smatramo da organi uprave hitno moraju početi sa redovnim ažuriranjem internet stranice i objavljivanjem informacije o radu organa, u skladu sa Zakonom o slobodnom pristupu informacijama”, kažu iz CDT-a.

Send this to a friend