Crna Gora postigla ograničen napredak na području pravosuđa

U Izvještaju Evropske komisije (EK) o Crnoj Gori za 2020., navodi se da su izvještajno razdoblje u pogledu političkih kriterija u Crnoj Gori obilježile napetosti i nepovjerenje između političkih aktera, kao i nizak nivo povjerenja u izborni okvir. Na području pravosuđa je Crna Gora je postigla ograničen napredak, a prošlogodišnje preporuke u vezi s pravosuđem, primijenjene su samo djelimično. I dalje ostaju izazovi, posebno u pogledu nezavisnosti, profesionalnosti, efikasnosti i odgovornosti pravosuđa.

Navodi se da su, prema preliminarnim podacima Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava OEBS-a (OSCE/ODIHR), izbori u Crnoj Gori bili kompetitivni i sprovedeni transparentno i efikasno, ali da su se odvijali u okruženju visoko polarizovano oko pitanja crkve i nacionalnog identiteta.

Uloga Srpske pravoslavne crkve u crnogorskoj politici

Kampanja je bila mirna uprkos čestim konfrontiranim tonovima, učesnici izbora su mogli prenijeti svoje poruke, ali je OSCE/ODIHR izrazio niz zabrinutosti u vezi prednosti koju ima vladajuća stranka kao i zbog neuravnoteženog medijskog izvještavanja.

U izvještaju se konstatuje da su izbori po prvi put rezultirali promjenom vladajuće većine, da novi parlament treba pronaći široki međustranački i društveni konsenzus i da u praksi pokaže svoju privrženost crnogorskom programu evropskih reformi, što je ključno za napredak zemlje na putu ka EU.

Ishod parlamentarnih izbora utire put za povratak političke rasprave u Parlament, navodi se u dokumentu i dodaje da je potrebno aktivno i konstruktivno učešće svih strana da bi se poboljšala parlamentarna odgovornost, nadzor izvršne vlasti, demokratska kontrola, bolji kvalitet zakonodavstva i omogućila ključna imenovanja.

Dodaje se da novi Parlament treba da se zauzme za transparentni i inkluzivni dijalog o sprovođenju preporuka OSCE/ODIHR koje se, između ostalog, odnose na profesionalnost, nepristranost i transparentnost izborne administracije, registraciju kandidata i mehanizme za provjeru vjerodostojnosti potpisa birača, nadzor medija tokom izborne kampanje, reviziju biračkog spiska, mjere protiv zloupotrebe državnih resursa.

“Odluka Sudskog savjeta o ponovnom imenovanju sedam predsjednika sudova, uključujući predsjednika Vrhovnog suda, na najmanje treći mandat, izaziva ozbiljnu zabrinutost zbog tumačenja ustavnog i zakonskog okvira, koji ograničava ta imenovanja na najviše dva mandata, kako bi se spriječila prevelika koncentracija vlasti unutar pravosuđa. To nije u skladu s preporukama GRECO-a o nezavisnosti pravosuđa, koje se očekuje da će Crna Gora poštovati, kako ne bi poništila ranija postignuća u pravosudnoj reformi”, navodi se u dokumentu.

U Izvještaju Evropske komisije se podsjeća da Parlament u 2019. i prvoj polovini 2020. godine nije mogao obezbijediti potrebnu dvotrećinsku većinu za važna imenovanja sudija, i stoga ključne funkcije pravosudnog sistema obavljaju vršioci dužnosti, a mandat vrhovnog državnog tužioca je istekao u oktobru 2019. godine i ostaje da se imenuje njegov nasljednik.

Navodi se da nije bilo novih političkih i pravosudnih pomaka u praćenju navodne zloupotrebe javnih sredstava u stranačke političke svrhe iz 2012. godine („afera sa audio snimkama“).

Kada je riječ o “aferi koverta” iz januara prošle godine, podignute su optužnice zbog pranja novca protiv dvojice optuženika.

“Ovi slučajevi zahtijevaju kredibilan, nezavisan i efikasan institucionalni odgovor”, navodi se u izvještaju.

Crna Gora je postigla određeni nivo pripreme u borbi protiv korupcije, a ostvaren je ograničeni napredak samo djelimičnom primjenom prošlogodišnjih preporuka.

Agencija za sprječavanje korupcije, koja ima novo rukovodstvo, nastavila je da jača svoje kapacitete, ali su ostali izazovi vezani za njenu nezavisnost, postavljanje prioriteta, selektivni pristup i kvalitet odluka.

“Agencija tek treba pokazati proaktivni pristup u svim oblastima koje potpadaju pod njen mandat, uključujući zaštitu zviždača, kontrolu finansiranja političkih stranaka i izborne kampanje, kao i nadzor lobiranja. Korupcija je i dalje prisutna u mnogim oblastima i predstavlja ozbiljan problem, za čije efikasno rješavanje je neophodna jaka politička volja, kao i snažan odgovor krivičnog pravosuđa na korupciju na visokom nivou”, navodi se u dokumentu.

Crna Gora ima određeni nivo spremnosti/umjereno je pripremljena u borbi protiv organizovanog kriminala.

Postignut je određeni napredak, uključujući ispunjavanje prošlogodišnjih preporuka kao što su centralizovani registar bankovnih računa, jači kapaciteti i profesionalnost policije, te povećan broj postupaka o oduzimanju imovine.

Međutim, dodaje se u dokumentu EK, Crna Gora još uvijek mora riješiti neke temeljne i sistemske nedostatke u svom krivično-pravnom sistemu, uključujući način na koji se predmeti organizovanog kriminala vode na sudovima.

Beskompromisna borba protiv korupcije i organizovanog kriminala je jedna od ključnih tačaka Sporazuma koji su potpisali lideri tri koalicije.

“Tokom izvještajnog perioda Crna Gora nije postigla napredak u pogledu slobode izražavanja”, ocjenjuje EK.

Iako je postignut napredak u zakonodavstvu o medijima, to je zasijenjeno hapšenjima i postupcima protiv urednika online portala i građana zbog sadržaja koji su objavili ili podijelili na internetu tokom 2020. godine.

Raniji važni slučajevi napada ostaju neriješeni, uključujući ubistvo glavnog urednika dnevnih novina Dan 2004. i pucanje na istraživačkog novinara 2018. godine.

I dalje ostaje zabrinutost oko uredničke nezavisnosti i profesionalnih standarda nacionalnog javnog servisa RTCG.

“Medijska scena je i dalje je duboko polarizovana, a mehanizmi samoregulacije i dalje slabi. Sve veći obim dezinformacija širom regiona dodatno je polarizovao društvo nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti i tokom izborne kampanje”, navodi se u Izvještaju.

Izvještaj o napretku je prvobitno trebao da bude objavljen u maju ali je pomjeren za jesen. U Izvještaju Evropske komisije o napretku Crne Gore za prošlu (2019. godinu) konstatovalo se da i pored određenog pomaka reforme u vladavini prava i dalje nijesu na željenom nivou.

Crna Gora od Evropske komisije unazad nekoliko godina dobija slične ocjene kojima se ukazuje na iste manjkavosti.