Na Cetinju je danas toku je prva sjednica, drugog redovnog (jesenjeg) zasijedanja u 2022. godini. Poslanici su raspravljali o Prijedlogu zakona o potvrđivanju Protokola 16 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, Prijedlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma o izmjenama i dopunama Sporazuma između Vlade Crne Gore i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine o graničnim prelazima za pogranični saobraćaj, kao i o Prijedlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Crne Gore i Vlade Gruzije o readmisiji lica koja su bez dozvole boravka.
Poslanici nisu bili raspoloženi da raspravljaju o Prijedlogu zakona o potvrđivanju Protokola 16 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Predlagač, ministar pravde Marko Kovač kazao je da se Prijedlogom zakona o potvrđivanju Protokola 16 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, osim jačanja efektivnosti kontrolnog mehanizma evropskog suda jača se i zaštita ljudskih prava i sloboda u Crnoj Gori.
”Ovim protokolom jača se prisutnost samog Evropskog suda za ljudska prava u Cnroj Gori i da će se spriječiti eventualna kršenja konvencijskih prava koja su zaštićena. Na kraju ćemo imati i manje predstavki pred Evropskim sudom”, kazao je Kovač.
Pred poslanicima je druga tačka Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o izmjenama i dopunama Sporazuma između Vlade Crne Gore i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine o graničnim prelazima za pogranični saobraćaj. Predstavnik Vlade, Filip Adžić nije htio da da dopunsko obrazloženje.
Poslanica Demokrata Tamara Vujović, kao izvjestilac odbora kazala je da Crna Gora nema otvorenih i neriješenih pitanja što je preduslov dijela neše evropske integracije.
”Ovo pitanje je malo specifičnije i radi se o pograničnim oblastima kojima se smatra do 10 kilometara pojasa sa obije strane. Gdje će biti dozvoljen ulazak u područje druge države i povratak osobama koje imaju ekonomsku, socijalnu, porodičnu ili bilo koju drugu opravdanu povezanost. Nesporna je potreba stanovnika da pređu granicu”, kazala je ona.
Kako je kazala desi se da dođe do velikih zadržavanja na granicama bilo sa jedne ili druge strane.
”Zalažem se za integrisane granice između Crne Gore i BiH i zajednički rad granične policije kada god je to moguće”, dodala je ona. Vujović je kazala da je ovaj sporazum već ratifikovalo vijeće ministara Bosne i Hercegovine.
Odnosi sa susjedima uglavnom dobri
Poslanik Andrija Popović kazao je da su dobrosusjedski odnosi prioritet i da mu je izuzetno drago što naša država uglavno nema otovrenih pitanja sa susjedima.
”Sa Hrvatskom nemamo problem na kopnu, već na moru. Tu su potpisani sporazumi i mislim da Crna Gora i Hrvatska na osnovu tih sporazuma za sada funkcionišu izvrsno”, kazao je Popović.
On je pitao ministra Adžića, da li su ponovo formirane komisije kada je u pitanju spor oko Prevlake.
”Bilo je najave da će se formirati komisije ali nisam siguran da je to završeno. Graničimo se sa Srbijom, takođe naš dragi uvaženi susjed sa kojim takođe na granici nemamo otvorenih pitanja, ali imamo neka pitanja koja su granična. Da li je riješen problem maltretiranja poslanika na ulasku u Srbiju. To je trajalo dugo, desetak naših poslanika i poslanica je prošlo kroz to. Takođe, drugi veliki problem sa Srbijom je miješanje u izborne procese. Znamo što se dešavalo u Nikšiću a isti se scenario ponavlja za izbore 23. oktobra. Što vi znate o tome, a dobili smo zvaničnu potvrdu da su funkcioneri SNS-a već umiješani u lokalne izbore u Budvi”, pitao je Popović.
Kako je dodao, što se tiče Albanije nema otvorenih pitanja i dodaje da je ponovo otvoren problem sa Kosovom.
”Tiče se prava na nekih 900 hektara zemljišta. U kojoj fazi je potpisivanje sporazuma i rješavanje ovog pitanja sa Kosovom”, pitao je Popović.
Adžić: Ne možemo se miješati u unutrašnje odluke Srbije
Kada je u pitanju granica sa BiH, Adžić je kazao da povećane gužve ukazuju da treba djelovati ali da se ne treba žuriti na uštrb bezbjednosti.
O pitanjima sa Hrvatskom, Adžić je kazao da želi nastaviti da gradi dobre odnose sa njima te da će se pitanje riješiti na adekvatan način koji je na zadovoljstvo obije strane.
”Što se tiče ostalih granica sada ne bih govorio o tome. Pitanje Kosova je kompleksno, dugo se tu radilo ima i puno sporazuma. To je za neku drugu raspravu kada se možemo posvetiti samo tom pitanju”, kazao je on.
O mlatretiranju na granici sa Srbijom, Adžić je kazao da se ne može miješati u odluke druge države.
”Vjerujem da odnos prema vama nije ništa drugačiji nego što bi bio prema meni. Abazović je tokom posjete pričao o tome i sjećam se da su dogovorili da taj prolaz poslanika koji je bio malo usporen zaista bude brži”, kazao je Adžić.
Po pitanju Prevlake se ne preduzima ništa
Poslanik Miodrag Lekić je kazao da se po pitanju Prevlake ništa ne radi.
”Saopštavaju se nekakve komisije, bilateralno se ide, formiraju se neke komisije ali se suštinski ne radi bukvalno ništa. Data nam je šansa da se diplomatski izborimo za pravedno rješenje a osim tog sporazuma ništa dalje rađeno nije. Kod nas je samo blefiranje, obmanjivanje, nema tendera pa nije zanimljivo. Ovo nije zaoštravanje odnosa već se radi o dvije legitimne aspiracije”, kazao je on.
Poslanik Slaven Radunović kazao je da se pitanje sa Hrvatskom mora što prije riješiti.
”Ako budemo čekali ulazak u Evropsku uniju onda svi znamo da ćemo sagnuti glavu i potpisati što god nam se dostavi”, kazao je on.
Poslanik Aleksa Bečić kazao je da je Popović postavio pitanje sa granicom sa Kosovom na osnovu medijskih natpisa.
”To pitanje je za Crnu Goru završeno na osnovu sporazuma koji je ratifikovan u oba parlamenta”, kazao je on.
Poslanik Andrija Nikolić kazao je da na Prevlaci funkcioniše režim privremenog karaktera.
”Njime se ni na koji način ne prejudicira konačno pitanje razrješenja u ove dvije države. Na nedostatak kontinuiteta u ovom odnosu upozoravaju oni koji da su se pitali Crna Gora ne bi bila subjekt međunarodnog prava i zvanična Podgorica ne bi pregovarala sa zvaničnim Zagrebom”, kazao je Nikolić.
Poslanik Radunović je kazao da je Nikolić potvrdio njegove riječi.
”Potvrdili ste sve što sam rekao da se samo čeka da se Hrvatskoj da i more i kopno i da vas samo zanima da imate prolaz za švercovanje”, kazao je on.
Poslanik Nikolić je odgovorio da kada se Demokratski front brine o suverenitetu Crne Gore to dobija ozbiljnu dozu ironije.
”Imali ste nebrojeno slučajeva gdje se direktno narušavao suverenitet Crne Gore pa niste reagovali. Vaše kolege su zaustavljane i maltretirane pa niste našli da kažete nemojte to da radite kolegama parlamentarcima oni uživaju diplomatski imunitet, nego nam solite pamet kako je pitanje Prevlake riješeno. U međudržavnim odnosima pitanje reciprociteta i ravnoteže je mnogo bitna stavka. Ako uživate neka prava u jednoj državi onda je za očekivati da druga država uživa ta ista prava kod vas kao zemlje domaćina. A da ne govorimo o tome koliku ste pomoć i logistiku dobijali tragom miješanja druge države u unutrašnja politička pitanja”, kazao je Nikolić.
Pred poslanicima je Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Crne Gore i Vlade Gruzije o readmisiji lica koja su bez dozvole boravka. Ni o ovom pitanju poslanici nisu imali potrebu za diskusijom, te se prešlo na pitanje izbora, imenovanja i razrješenja.
”Predlog odluke o razrješenju jednog člana Upravnog odbora Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava i prijedloge odluka Administravinog odbora koji se tiču promjena u sastavu radnih tijela Skupštine. Razrjevaša se dužnosti član upravnog odbora Fonda Momčilo Vuksanović a za člana se bira Đorđe Brujić. Kada su u pitanju predlozi koji se tiču radnih tijela Skupštine, predlog je da se za članicu Ustavnog odbora izabere Suzana Pribilović, da se dužnosti članice Odbora za rodnu ravnopravnost umjesto Pribilović izabere Lidija Kljajić. Za člana Odbora za turizam, poljoprivredu i ekologiju i prostorno planiranje izabere Mihailo Anđušić, i da se za članove Komisije za praćenje i kontrolu postupka privatizacije izaberu Mihailo Ađušić i Janko Milatović”, kazala je predsjednica Skupštine.
Ni o ovom pitanju poslanici nisu raspravljali.
A zašto ne provjerite….