Danilović davao birački spisak kome nije smio

Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama donijela je pravilne i zakonite odluke tokom prošlogodišnje kontrole u MUP-u, u vrijeme kada je na čelu ovog resora bio Goran Danilović, konstatujući da je davanje ličnih podataka iz biračkog spiska Koordinacionom tijelu kojeg je formirao tadašnji ministar, prekršen Zakon o zaštiti podataka o ličnosti, pišu Dnevne novine.

Potvrda da je AZLP sve uradila u skladu sa zakonom, iako su njene odluke osporavane od strane bivšeg ministra, stigla je od Upravnog suda Crne Gore, koji je odbacio tužbu Danilovića protiv AZLP i konstavtovao da je Agencija radila u skladu sa propisima.

MUP se, naime, žalio na rješenje Savjeta AZPL u kojem je navedeno da Koordinaciono tijelo nije ni Zakonom o biračkom spisku prepoznato kao korisnik ličnih podataka, te da su dostavljanjem podataka na CD-u, kao i u pisanoj formi, povrijeđeni članovi Zakona o ličnim podacima.

“Upravni sud Crne Gore je potvrdio rješenje Agencije za zaštitu ličnih podataka u predmetu protiv MUP-a Crne Gore i tadašnjeg ministra gospodina Gorana Danilovića obrazlažući da je Agencija donijela pravilnu i zakonitu odluku, pravilno utvrdila činjenično stanje, bez povrede pravila postupka uz pravilnu primjenu materijalnog prava”, kaže za Vikend novine Muhamed Đokaj, predsjednik Savjeta Agencije.

Agencija je, kako ističe, od samog početka i pored višemjesečnih opstrukcija MUP-a, u vrijeme kada je na njegovom čelu bio Danilović, kao i dijela Upravne inspekcije, uporno tvrdila da se obrada ličnih podataka može vršiti isključivo u skladu sa zakonom, što je i u skladu sa članom osam Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, kojima se garantuje pravo na poštovanje privatnog i porodičnog života.

DN podsjećaju da je 1. jula prošle godine Danilović-tadašnji ministar u Vladi izbornog povjerenja formirao je svoj tim radi praćenja izbora. tzv. Koordinaciono tijelo, i od tadašnje načelnice informacionog sistema MUP-a Nataše Starovlah tražio da se lični podaci iz Biračkog spiska građana i njima dostave tom tijelu.

Starovlah je odbila, navodeći da na to nema pravo po Zakonu o biračkom spisku i Zakonu o zaštiti podataka o ličnosti, nakon čega je Danilović pokrenuo disciplinski postupak protiv nje. U obrazloženju te odluke navedeno je da nije izvršila naređenja ministra, te da između ostalog, nije članovima njegovog Koordinacionog tima dostavila na CD-u i u exel-u “izvršene promjene u biračkom spisku od njegovog formiranja u januru prošle godine do jula”, kao ni “korekcije u biračkom spisku na način na koji su to tražili članovi Koordinacionog tijela”.

Na ova adešavanja reagovala je Agencija za zaštitu ličnih podataka čiji je Savjet naložio kontrolu u MUP-u upravo u dijelu koji se odnosi na moguću zloupotrebu ličnih podataka građana iz Biračkog spiska. Prvi pokušaj kontrole tadašnji ministar je spriječio, ali je Savjet AZLP donio novo rješenje o nadzoru, ovoga puta tražeći od državnih institucija Crne Gore, da se kontrolorima Agencije to omogući. Rezultat nadzora bilo je rješenje AZLP da je MUP prekršio zakon kada je članovima Koordinacionog tijela dozvolio da imaju uvid i koriste lične podatke građana, budući da se ne radi o pravnom licu ovlašćenom tijelu koje po zakonu ima pravo na pristup tim podacima.

Upravo se to konstatuje i presudom Upravnog suda u kojoj se navodi da je AZLP pravilno reagovao kada je saopštio da “ne postoji pravni osnov za obradu ličnih podataka drugih korisnika osim za subjekte iz člana 21 Zakon o biračkom spisku, bilo koji vid ličnih podataka, u smislu člana 9, stav 1 tačka 2, odnosno da je suprotno članu 2,6, 10, 17 i 24 Zakona o zaštiti ličnih podataka”.

Đokaj: Gdje su završili podaci o 500.000 građana?

“Ovakva presuda Upravnog suda predstavlja veliki uspjeh Agencije, kao garanta zaštite ličnih podataka građana, pogotovu imajući u vidu da se u konkretnom slučaju radi o najmasovnijem kršenju odredaba Zakona o zaštiti podataka o ličnosti jer se radi o najvećem registru ličnih podataka građana Crne Gore koji je pod direktnom ingerencijom MUP-a Crne Gore. No, pored zadovoljstva uspješnim rješavanjem ovog predmeta u Agenciji smo ozbiljno zabrinuti šta se desilo sa ličnim podacima gotovo 500.000 građana Crne Gore? Gdje su oni završili, ko sve ima neovlašćen pristup ličnim podacima i kakve su sve zloupotrebe moguće? O posljedicama da ne pričam, imajući u vidu da se na jednoj fleški mogu iznijeti iz Crne Gore”, upozorava Đokaj.