Dešavanja unutar EU ne mogu biti izgovor što nema institucionalnog razrješenja ključnih afera u Crnoj Gori

Dešavanja unutar Evropske unije (EU) ne mogu biti razlog što nema institucionalnog razrješenja ključnih afera koje potresaju crnogorsko društvo, a reformski procesi treba da daju rezultate koje će osjetiti građani, kako bi podrška toj evropskoj zajednici bila veća.

To je saopšteno na nacionalnoj konferenciji „Crna Gora u susret novom modelu politike proširenja Evropske unije: podsticaj ili izgovor za propuštene šanse?“, koju je organizovao Centar za monitoring i istraživanje (CeMI).

Izvršna direktorica CeMI-ja Ana Nenezić ukazala je da danas možemo napraviti presjek ostvarenih obećanja izvršne vlasti koja nosi ovaj proces, jer je upravo premijer Marković predstavljajući program rada nove Vlade 2016. godine kazao da ćemo na današnji dan zatvoriti sva pregovaračka poglavlja i okončati proces.

„A gdje se mi nalazimo?Crna Gora još uvijek nije ni uspjela otvoriti sva pregovaračka poglavlja.Nemamo ni završna mjerila za poglavlja 23 i 24, izvještaji Evropske komisije su sve kritičniji i sve manje sadrže ono što je karakterističan diplomatski-briselski riječnik, a sve su specifičniji i konkretniji. Entuzijazam koji je krasio početak pregovaračkog procesa gotovo da ne postoji, a vidjeli smo i poslednje podatke CEDEM-a koji pokazuju da je podrška ovom procesu od strane javnosti pala na 55 odsto, što je najniže od 2007. godine“, rekla je Nenezić.

Prema njenim riječima, veoma je opasna kontrukcija, a koja je prisutna u poslednje vrijeme „da je Crna Gora uradila sve ono što je bilo do nje, ali da joj ne idu na ruku dešavanja unutar same EU“.

„Otvara se pitanje da li je to zaista tako? Da li smo iskoristili datu šansu, da li smo suštinski sproveli potrebne reforme, izgradili nezavisne i od političkog uticaja nezavisne institucije, odnosno sistem koji se temelji na osnovnim evropskim vrijednostima i principima? Da li smo zaista lideri u regionu? Ako je gledati po dužini trajanja pregovora, svakako jesmo. Što imamo kao rezultat? Nemamo rezultate reformi i imamo sve manju podršku javnosti i vjerujem da je to za ozbiljno promišljanje svih struktura društva“, navela je Nenezić.

Ona smatra da Crna Gora nema rezultate u reformama, da građani ne osjećaju ono što su koristi tog procesa,  kao i da je sve manja podršku javnosti EU.

„Mislim da je ljekovito za nas same da konstatujemo da nije ono što se dešava u EU rezlog zašto nismo završili svoje domaće zadatke. Dešavanja unutar EU ne mogu biti razlog zašto nemamo institucionalno razrješenje ključnih afera koje potresaju naše društvo, kao što su „Snimak“, „Koverta“, „stanovi“ i mnoge druge, nisu razlog hronične političke krize i nedostatka minimuma političkog dijaloga“, ocijenila je Nenezić.

Govoreći o prijedlogu Francuske, Nenezić je kazala da se naglašava da su reforme koje se sprovode prespore, da su duboke političke, ekonomske i socijalne transformacije nevidiljive i da je potrebno da budu brže i kvalitetnije za buduće pristupanje članica EU.

„Mislim da je teško zamisliti primjenu ove metodologije u pristupnom procesu Crne Gore koja je u tehničkom smislu daleko odmakla, otvorila je većinu poglavlja i ne vidim da su ona četiri principa koje francuski non-paper promoviše primjenjiva na Crnu Goru“, rekla je Nenezić.

Naglasila je da Crnoj Gori idu na ruku inicijative, koje su uslijedile nakon francuskog NE otvaranju pregovora sa Svjevernom Makedonijom i Albanijom, i koje Zapadni Balkan i njegovu EU perspektivu stavljaju su na sam vrh agende Evropske unije.

„Vidimo da prve poruke predsednice Komisije, novog šefa diplomatije, novog komesara za proširenje išle u tom pravcu.“ Ostaje samo pitanje da li će naše političke elite prepoznati ovaj trenutak, koliko će se odgovorno odnijeti ili ćemo nastaviti da propuštamo šanse koje nam se ukazuju, zaključil je Nenezić.

Ambasador Hrvatske u Crnoj Gori, Veselko Grubišić, poručio je da će jedan od važnih prioriteta tokom presjedavanja Hrvatske EU biti proširenje.

Govoreći o pregovorima Crne Gore sa EU, Grubišić je podsjetio da je još jedno poglavlje ostalo neotvoreno.

„Nadamo se i vjerujemo da bi to poglavlje trebalo biti otvoreno tokom Hrvatskog presijedanja sa EU. Tu Hrvatska ne odlučuje sama. Mi ćemo sigurno biti podsticajni. Pregovori sa EU nisu dvosmjerna traka. To su dvije trake koje idu u istom smjeru. Možete preticati, možete slobodno ići iz jedne u drugu. To je jedan zajednički napor“, istakao je Grubišić.

Zamjenik ambasadora SR Njemačke u Crnoj Gori, Christph Breunig, istakao je da će ta država ostati čvrsto posvećena procesu pridružavanja Crne Gore EU i svih država Zapadnog Balkana.

„Poltiku proširenja EU vidimo kao osnovni instrument stabilizacije, kao jednu pokretačku silu za procese i reforme u svim zemljama. Uspješna integracija Crne Gore i Zapadnog Balkana nije samo u intersu regiona, već i u interesu EU i same Njemačke“, rekao je Breunig.

On je poručio da je Njemačka spremna da podrži Crnu Goru u implemetiranu i sprovođenu svih reformi.

„Upravo se o tome radi. O sprovođenju reformi koje vode ka opipljivim rezultatima. Cjelokupan proces pridruživanja EU odnosi se na unapređenje kvaliteta života svakog građanina. Sve se svodi na to. Kada se efekti, rezultati reformi odraze na same građane, onda će podrška EU rasti u većoj mjeri“, ocijenio je Breunig.

Zamjenik glavnog pregovarača Crne Gore sa EU, Marko Mrdak, kazao je da Crna Gora pregovora po najstrožijim pravilima koje je EU ikad imala.

„Kao proizvod takvih pregovora, Crna Gora se pozicionirala kao lider u procesu evropskih integracija i to na način da imamo sva pregovaračka poglavlja otvorena, izuzev jednog za koje smo dobili formalnu potvrdu svih država članica da su ispunjena početna mjerila, kao i povremeno zatvorena tri pregovaračka poglavlja“, rekao je Mrdak.

On je istakao da nema bojazni što se tiče Crne Gore da će bilo koji pregovarački okvir moći uticati na tempo i posvećenost Crne Gore u smislu ispunjavanja reformskih aktivnosti.

Mrdak je ocijenio da su prioriteti nove Evropske komisije ohrabrujući, kao i poruka predsjednice komisije Ursule fon der Lajen da EU i Zapadni Balkan moraju da grade zajedničku budućnost, „imajući u vidu da dijelimo kontinent, kulturu i izazove“.

„To nas dodatno ohrabruje da će nova metodologija ići u prilog Zapadnom Balkanu, u ovom slučaju Crnoj Gori, kao prevodnici procesa i da će samo biti dodatan podstrek za ubrzavanje reformskih aktivnosti”, smatra Mrdak.

Predsjednik skupštinskog Odbora za evropske integracije ispred Demokratskog fronta (DF), Slaven Radunović, podsjetio je na panelu „Kako će najavljena reforma politike proširenja Evropske unije uticati na dalji proces pristupanja Crne Gore: podsticaj ili izgovor za propuštene šanse?“, da je na snazi neformalna klauzula balansa i da e to svima jasno.

„Najvažnije što proces EU integracija treba da nam donese je ukupno ozdravljenje društva i da počenomo da gledamo prvo u svoje dvorište“, smatra Radunović.

On je kazao da je zadovoljan novom metodologijom koju predlaže francuski predsjednik Emanuel Makron, navodeći da postoji i prijedlog devet država.

„Svi oni žele da Crna Gora ide naprijed, kao što želimo i mi. Mi koji ovdje živimo treba da vidimo koristi tog procesa, što nije slučaj. Ovaj novi pristup omogućava da niko ne može više da se lažno predstavlja liderom i da priča kako smo napravili čudo. Sve gdje je trebalo dići ruku, usvojiti legislativu, odraditi neki štrik, to je Crna Gora uradila među prvima. Kad dođe do implementacije, tu kočimo“, smatra Radunović.

On je, odgovarajući na pitanje prisutnih, istakao da mini šengen može da donese samo dobro, „a ne nikako loše Crnoj Gori“.

„Iz prostog razloga ako nismo spremni da sarađujemo sa onima koji su nam najbliži, sa kojima živi svakodnevno, a tu istu vrstu saradnje priželjkujemo sa nekima koji su nam mnogo dalji, to djeluje vrlo nelogično“, rekao je Radunović

Članica skupštinskog Odbora za evropske integracije iz Demokratske partije socijalista (DPS), Daliborka Pejović, kazala je da su različiti uglovi pogleda na tumačenje izvještaja EK.

„Sami izvještaji EK su i tehnički i politički u isto vrijeme. U tehničkom smislu uglavnom dobijamo pozitivne ocjene i pohvale, u političkom zavisno od okolnosti“, rekla je Pejović.

Ona je kazala da niko iz franscuske delegacije prilikom posjete crnogorskom parlamentu nije rekao da je problem Crna Gora i pregovarački proces, „nego nezadovoljstvo EU“.

Pejović je, govoreći o radu Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva, kazala da „nema govora o opstrukciji“.

„Mi nijedan zakon koji se tiče izbora odbornika i poslanika ne možemo po Ustavu da usvojimo bez dvije trećine, a sami to ne možemo da uradimo. Tako da priča o tome da smo krenuli u jedan posao, a da nemamo saglasnost da taj posao završimo, je najmanje opstrukcija“, rekla je Pejović.

Potpredsjednik Demokratske Crne Gore, Dragan Krapović smatra da Crna Gora treba da ispuni standarde, „ne u smislu štrika, već u smislu transformacije Crne Gore u jednu savremenu demokratiju zapadnog i evropskog tipa“.

„Prva stvar koju karakteriše tu demokratiju su slobodni izbori. Mi u Crnoj Gori unazad 30 godina nismo nikada imali slobodne izbore i smjenjivost vlasti na izborima. To je ozbiljan hendikep koji nas ograničava“, istakao je Krapović.

On je ocijenio da je neophodno da se usvoje nova izborna pravila, kao i da dođe do Tehničke vlade.

Krapović je ukazao su Demokrate u Odboru za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva predložili 16 nacrta zakona, skoro 200 rješenja, „i imate činjenicu da DPS nije potpisao ni procesuirao nijedno jedino rješenje i ne znamo šta je njihovo stanovište u formalnom smislu“.

Predsjednik DEMOS-a, Miodrag Lekić smatra da koncept Makrona zaslužuje pažnju.

„EU ima svoj paradoks – da što je veća ona je slabija. Veća u smislu većeg broja članica, ali ona slabije funkcioniše“, rekao je Lekić.

Proces proširenja se, kako je podsjetio, odvija na bazi dva suštinska elementa.

„Jedan je Kopehagenski kriterijum – ispunjavanje standarda. Drugi je geopolitički kontekst. 2004. je primila deset zemalja. Odgovoralo je tadašnjem političkom kontekstu da deset zemalja što prije uđe u Uniju. Tu nisu bili kriterijumi prestrogi“, rekao je Lekić.

Potpredsjednik Građanskog pokreta URA, Filip Adžić, smatra da se krivac za proces zastoja u pregovorima Crne Gore sa EU može tražiti na obje strane, „ali dominatni krivac za situaciju u kojoj se nalazimo je vlast u Crnoj Gori i ljudi koji vode proces pristupanja“.

„Krivac je i na drugoj strani i on leži u zemljama koje u ovom momentu plasiraju model koji je bio prihvatljiv za Crnu Goru, ali momenat u kojem ovaj model plasira Francuska je problematičan, jer je prošao izvjestan vremenski period kad su stizale ohrabrujuće poruke. Crna Gora je iz više navrata nazvana šampionom u procesu pregovaranja, da bismo sada dobili jednu veliki kritiku i naišli na oštre reakcije koje govore da proces koji nije u fazi u kojoj bi trebalo da bude i da Crna Gora nije ispunila zahtjeve koji su od nje očekivani“, rekao je Adžić.

On je kazao da podržava model Francuske, ukazujući da ipak u tom modelu može doći do stagnacije razvoja kada je demokratija društva u Crnoj Gori u pitanju.

Predsjednik Hrvatske građanske inicijative, Adrijan Vuksanović smatra da je proces evropskih integracija „suočavanje sa samim sobom“.

„Niko od nas ne kaže da smo mi završili sve što treba da završimo. Onda više ne bi bili u procesu“, rekao je Vuksanović.

On smatra da nova metodologija može dovesti do benefita.

„Ako ćemo brže da crpimo one benefite koje dobijemo zahvaljući završetku pregovaračkog procesa u određenim poglavljima, onda će naši građani da vide konkretnost samog procesa i pristupanja EU“, ocijenio je Vuksanović.

Predstavnik Ujedinjene Crne Gore Dušan Slijepčević smatra da Crna Gora ne može ići dalje u pregovorima sa EU ukoliko se bavi formom, a ne suštinom.

„Nije samo suština usvojiti neki zakon. Imamo dijalog koji treba da se ostvari između opozicije i vlasti. To je nešto što nam međunarodni partneri sugerišu. Mi nemamo pomaka u svemu tome. Nemamo pomaka ni između nas u opoziciji. Treba da pokažemo dozu zajedništva da bismo pokazali zajedništvo prema vlasti, a onda da bismo napravili korak ka EU“, smatra Slijepčević.

Potpredsjednik Liberalne partije (LP), Jovo Rabrenović, podsjetio je da je za tu partiju EU cilj od njenog formiranja.

„I dalje smatramo da je EU najbolji model za funkcionisanje i suživost svih država Zapadnog Balkana“, rekao je Rabrenović.

Generalni sekretar Socijaldemokratske partije (SDP), Ivan Vujović, kazao je da je Crna Gora zašla u drugu polovinu osme godine pregovaračkog procesa.

„Da li neko može reći da danas ima više demokratije i vladavine prava nego što je bilo prije pet ili šest godina. Mislim da teško neko može odgovoriti pozitivno. To je ono što treba da nas zabrinjava kao političku zajednicu, kao društvo. Kad sve to imamo u vidu ne treba da se čudimo zašto je podrška članstvu Crne Gore na istorijskom minimumu“, rekao je Vujović.

On smatra da je nagovještaj novog pristupa šansa, navodeći da očekuje da će zemlje članice naći konsenzus oko toga.

Konferencija je okupila veliki broj predstavika diplomatskih predstavništava, političkih partija, nevaldinih organizacija, a održana u okviru projekta „Envolving or revolving: Institutional reforms and democratic legitimacy in Kosovo, Albania and Montenegro“ realizuju CeMI, Demokratija za razvoj, Evropski pokret Albanija, uz podršku Evropskog fonda za Balkan, kao zajedničke inicijatice Robert Bosch, fondacije ERSTE i fondacije King Baudouin kroz „Misli i poveži – Program regionalne politike“.