Konjević: DF-većina gura državu u međunarodnu izolaciju

Predsjednik Socijaldemokratske partije Raško Konjević ocijenio je u intervjuu za Pobjedu da se teška politička kriza može riješiti hitnim parlamentarnim izborima. Dodao je da aktuelna većina usvajanjem Zakona o predsjedniku, suprotno mišljenju Venecijanske komisije, gura državu u međunarodnu izolaciju.

“Ova većina je i do sada svojim djelovanjem dovela do toga da je EU put praktično zaustavljen. To je i suštinski cilj DF-a kojeg ostali iz većine slijede, a to je i cilj, svi znamo, nekih regionalnih adresa kako Crna Gora ne bi brže išla prema EU i iskoristila nove političke prilike. Nakon posljednjih poruka iz EU, očigledno je da većina hoće da gurne državu u izolaciju, a evropski put zamijeni sporednim regionalnim inicijativama”, rekao je Konjević za Pobjedu.

Crna Gora se nalazi u nikad goroj političkoj i institucionalnoj krizi. Uprkos mišljenju Venecijanske komisije, usvojene su Izmjene i dopune Zakona o predsjedniku, a i dalje imamo nefunkcionalan Ustavni sud. Na koji način riješiti krizu?

KONJEVIĆ: Kriza se jedino može riješiti hitnim parlamentarnim izborima. Da je u Crnoj Gori na sceni elementarno poštovanje demokratskih principa, a ne gotovo svakodnevno pravno-političko divljanje, oko toga ne bi bilo nikakve dileme. Parlamentarna većina ovakvim neustavnim i antidemokratskim djelovanjem vodi državu u krizu bez presedana i u, sada je već jasno, međunarodnu izolaciju i sukob sa EU. Parlamentarna većina ne želi ozbiljan i inkluzivan dijalog i dogovor oko Ustavnog suda i drugih pravosudnih imenovanja koji se biraju kvalifikovanom većinom. Posljednje glasanje i procedura nametanja rješenja, a ne dogovora, je bila očigledna farsa i jeftin pokušaj da se krivica prebaci na opoziciju.

Uputio sam pismo predsjednici parlamenta da hitno pokrene novi proces koji, za razliku od prethodnog, fingiranog, mora biti „inkluzivan i stvaran“, kako to traži EK. Bez dijaloga nema rješenja oko imenovanja sudija, kao ni rješenja krize. Nažalost, utisak mi je da će DF većina ići do kraja u primjeni neustavnog zakona što će dovesti do nesagledivih političkih posljedica po državu i njene građane.

Predsjednik države je shodno ustavnim ovlašćenjima potpisao Zakon o predsjedniku. Što će se desiti kada izmijenjeni Zakon o predsjedniku, uz sporne odredbe koje derogiraju Ustav i ovlašćenja predsjednika stupi u pravni sistem? 

KONJEVIĆ: Čuli smo jasne poruke naših EU i NATO parnera da takva vlada nema legitimitet i da oni ne vide kako bi mogli sa njom sarađivati. Dakle, DF većina gura zemlju u međunarodnu izolaciju. Poruke sa tih adresa nikada do sada nijesu bile tako jasne i nedvosmislene sa preciznim porukama o posljedicama antiustavnog i antievropskog djelovanja. Ostaje da se vidi da li će ostali iz parlamentarne većine nastaviti da srljaju i slijepo slijede DF, po cijenu nesagledivih šteta po državne interese i političku stabilnost zemlje.

Vjerujete li da je put Crne Gore ka EU nakon usvajanja ovog zakona stopiran?

KONJEVIĆ: Ova većina je i do sada svojim djelovanjem dovela do toga da je EU put praktično zaustavljen. To je i suštinski cilj DF-a kojega ostali iz većine slijede, a to je i cilj, svi znamo, nekih regionalnih adresa kako Crna Gora ne bi brže išla prema EU i iskoristila nove političke prilike. Nakon posljednjih poruka iz EU očigledno je da većina hoće da gurne državu u izolaciju, a evropski put zamijeni sporednim regionalnim inicijativama. Nikada do sada nijesmo imali kritičnije poruke od međunarodnih partnera. Crna Gora je, nažalost, postala politički problem, a ne lider evropskih integracija.

Posljedice ovakvog djelovanja su jasne, a posljednje gaženje Ustava od strane parlamentarne većine je kulminacija antipravnog i antievropskog činjenja. Oni su uspjeli u svom naumu da je Crna Gora danas u Briselu i civilizovanom svijetu prepoznata kao problem, a ne kao predvodnik EU procesa. Da li će uspjeti da do kraja skrenu sa evropske trase vidjećemo, ali sigurno je da bar neki od njih od tog nauma neće ni po koju cijenu odustati. Maske polako do kraja padaju, jasno je da naum nije jačanje institucija i procesa integracija nego njihova razgradnja i zaustavljanje evropskog puta.

Da li je kasno za međunarodno posredovanje i rješavanje krize?

KONJEVIĆ: Nikada nije kasno da uradite sve što možete da zaustavite destruktivne scenarije koje DF većina ima na umu i koje je već proizvela. SDP pokušava da se do kraja ponaša konstruktivno i institucionalno, zato smo i apelovali na predsjednicu Skupštine da hitno pokrene novi proces oko izbora sudija Ustavnog suda. Nema sumnje da je u ovakvim stanjima pomoć naših partnera uvijek dobrodošla, a o formama te pomoći svakako treba razgovarati.

SDP je podržao proteste Pokreta „Ima nas“. Kako vidite dalju strategiju opozicije: da li vaninstitucionalno djelovanje daje rezultate, odnosno da li je neprisustvovanje sjednicama paramenta adekvatno rješenje imajući u vidu da manjinske partije ne bojkotuju sjednice? 

KONJEVIĆ: Smatramo da u ovakvim situacijama treba djelovati i institucionalno i vaninstitucionalno. Protesti su poželjan vid pritiska na aktere rušenja Ustava i evropskog puta, ali je i parlament veoma važna scena sa koje se potrebno boriti protiv svega onoga što nam većina gotovo dnevno priređuje. Građani žele da njihovi predstavnici budu aktivni na svim mogućim političkim poljima sa kojih se može čuti njihov glas otpora. Parlament je svakako nezamjenjivo mjesto za političku borbu i u ovim okolnostima.

Crna Gora bi, prema najavama, odlukom Vlade trebalo da pristupi kontroverznoj regionalnoj inicijativi „Otvoreni Balkan“. Da li bi ta odluka, imajući u vidu negativnu analizu MEP-a, dodatno produbila krizu?

KONJEVIĆ: ,,Otvoreni balkan“ je, rekao bih, zatvorena priča koja je u jednom trenutku moguće poslužila za rješavanje nekih drugih otvorenih regionalnih pitanja. Naravno da nikada nije bila u interesu Crne Gore, a dobro je da je oživljavanjem Berlinskog procesa do kraja adaktirana i obesmišljena. O OB više niko puno i ne govori sem Vučića i Abazovića. Čuli smo i jasne stavove gdina Eskobara da je to tema o kojoj mogu da odluče građani ili njihovi legitimni predstavnici, ali bez ikakve hitnosti i žurbe, kako je to htio da uradi Abazović zadovoljavajući Vučićeve interese. OB je šarena laža što je najbolje objasnila i dojučerašnja potpredsjednica Vlade i ministarka evropskih poslova Marović u analizi koja je urađena. Čak je i ona kao potpredsjednica Ure jasno rekla da ta inicijativa nije u interesu Crne Gore.

Od Abazovića vas teško šta može iznenaditi pa i da u ovim okolnostima nelegitimno i nasilno nastavi da donosi odluke protivne državnim interesima. To bi samo dolilo ulje na postojeću vatru i sigurno dodatno produbilo krizu.

Bezbjednosni sektor je doživio velike promjene i stiče se utisak haotičnog stanja. Kako vidite stanje u tom sektoru?

KONJEVIĆ: Kao i mnoge oblasti i bezbjednosni sektor se želi zloupotrijebiti. Vidjeli smo šta se sve dešavalo u ANB. Smijenjen direktor u trenutku uspješne akcije eliminisanja malignog ruskog uticaja i otkrivanja šverca u koji su upleteni Abazovićevi kadrovi. I to odmah nakon što je od zvanične Rusije proglašen nepoželjnom osobom. Veliki je izazov pred čelnicima službi bezbjednosti da rade profesionalno i u interesu države, a ne bilo koje partije. Aktuelni rukovodioci su dugo u sistemu bezbjednosti i vjerujem da će se oduprijeti političkom uticaju. Moraju imati u vidu da će i ovo stanje proći.

Da li SDP razmatra da napusti lokalne vlasti na Cetinju i Ulcinju budući da tamo postoji saradnja sa strankom premijera u tehničkom mandatu?

KONJEVIĆ: Više puta se govorilo na tu temu i imam utisak da pojedini djelovi DPS-a ne mogu da shvate da moraju da „plate fakture“ pogrešne politike. Ne radi se ni o kakvoj koalicionoj saradnji na Cetinju već o vršenju vlasti od strane SDP i Stare garde LSCG, čije djelovanje je, po opštoj ocjeni, pa i do skoro žestokih kritičara, jako kvalitetno i potpuni diskontinuitet od dosadašnje decenijske vlasti koja je devastirala crnogorsku prijestonicu. DPS je sam vladao 10 godina i ostavio dug preko 30 miliona.

Kada bi svaka vlast bila odgovorna i crnogorska kao ova na Cetinju bilo bi ukupno drugačije. Volio bih da čujem šta je to na Cetinju urađeno suprotno interesima grada i države. „Kukanje“ lokalnog DPS da se vrati u vlast je njihov problem. Loše su vodili grad i bahato se ponašali. SDP i Stara garda će nastaviti saradnju i vođenje grada na odgovoran način.