DFC otkriva: Sa koronom stigli i novi botovi u Srbiju

Digitalni forenzički centar (DFC) je analizom objava na Tviteru utvrdio 30.000 tvitova sa naloga u Srbiji, koje u sadržaju imaju ključne riječi Kina i Srbija od 09. marta do 09. aprila. Čak 71,9 odsto tog sadržaja poteklo je sa „bot“ naloga. Velika mreža provladinih „bot“ profila pisala je i veličala kinesku pomoć, ali i prijateljstvo između dvije zemlje i povećavala vidljivost objava ritvitovanjem.

U analizi DFC prikazao je pristup, taktike i domet te kampanje.

Peking draži od Brisela

Iako je Tviter nedavno objavio kako je sa te mreže uklonjeno više hiljada naloga koji su isključivo služili za promociju predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i njegove stranke, istraživanje Digitalnog forenzičkog centra pokazuje kako je mreža botova i dalje aktivna u Srbiji, ovoga puta u promociji kineske pomoći toj zemlji tokom epidemije korona virusa.

Vučić se više puta tokom epidemije veličao pomoć iz Kine i Rusije, dok je imao kritički odnos prema Evropskoj uniji. Tako je izjavio je kako vjeruje u svog brata i prijtelja Si Đinpinga, dodajući da je jedina zemlja koja im može pomoći Kina. Nakon što je Kina uputila pomoć Srbiji u vidu stručnjaka i medicinske opreme, uslijedili su bilbordi zahvalnosti koje je srpska redakcija Informera samoinicijativno postavila na nekoliko lokacija u Beogradu.

“Vučić je sa druge strane oštro napao EU i rekao da evropska solidarnost ne postoji, da je to bila bajka na papiru. Sličnog stava bio je i ministar inostranih poslova Srbije Ivica Dačić, koji je rekao da je Kina u ovom trenutku u mogućnosti da nam pomogne, dok se donacija Evropske unije ogleda samo u letu prilikom transporta pomoći iz Indije. A to „samo“ iznosi 7,2 miliona eura za finansiranje kargo letova”, saopšteno je iz DFC.

Brisel je opredijelio oko 340 miliona eura bespovratne pomoći za zemlje Zapadnog Balkana, od čega će najviše dobiti Srbija – 15 miliona hitne pomoći za zdravstveni sektor i 78,4 miliona eura za prevazilaženje posljedica korona virusa. Osim ove pomoći, EU konstatno pomaže zdravstveni sektor Srbije. Unija je od 2000. godine Srbiji obezbijedila 450 miliona eura u donacijama i kreditima EIB za bolnice širom Srbije, Institut Torlak, vozila hitne pomoći sa respiratorima, kao i opremu za testiranje na viruse, objašnjavaju iz DFC.

Uprkos pomoći EU, na Tviteru je aktuelna kampanja sa ciljem promovisanja kineske pomoći i stvaranje lažne perceprije među ostalim korisnicima.

Mreža bot profila

Detaljnom analizom 30.000 tvitova utvrđeno je da je 21.572 objava (71.9 odsto), došla sa „bot“ profila.

Utvrđeno je da se u obrađenom sadržaju nalaze unikatna 1.124 „bot“ profila.

Analizom sadržaja može se vidjeti da je primarni zadatak široke mreže naloga bio da veliča srpsko-kinesko prijateljstvo i značaj kineske pomoći u doba epidemije korona virusa. S druge strane, nije izostao ni sadržaj koji kritikuje EU i navodni izostanak pomoći.

Dok su neki nalozi bili kreirani još 2009, mreža bot profila obrađena u istraživanju krenula je sa rastom 2018. godine, kada su započeli protesti “Jedan od pet miliona“ širom zemlje, nastavila da se povećava u 2019, da bi doživjela pravu ekspanziju u prvom kvartalu 2020. godine, kada su kreirana čak 954 profila.

Analizirani naloga „bot“ profila su u posmatranom periodu kumulativno imali 186.584 folovera, sa prosječnim brojem od 166 po nalogu.

Od ukupno 21.572 objave sa „bot“ profila, 18.422 odnosno 85.4 odsto bili su ritvitovi, što je još jedna od ključnih odlika takvih naloga i mreža. To pokazuje da je cilj u stvari povećavanje dometa postojećeg sadržaja, a ne kreiranje novog i originalnog.

Dva naloga sa najvećim brojem tvitova na temu Kine i Srbije u mreži u okviru obrađenog uzorka bila su: @opancina_nevena sa 135 tvitova i @UDrskNYdBGfZzpA sa 138 tvitova, a sve 273 objave bili su ritvitovi. Dakle, nije bilo originalnog sadržaja.

Od 3150 originalnih objava, 1134 objave (36 odsto) bile su bez interakcija (fejv ili ritvit), dok je prosjek interakcija 7,79 po objavi.

Narativi

Analiza pokazuje je da se sadržaj, odnosno tvitovi mogu grupisati u tri kategorije, shodno narativima koje su širili:

Veličanje kineske pomoći i kinesko-srpskog prijateljstva,

Veličanje predsjednika Srbije i Vlade za dobro preduzete korake

Izostanak pomoći EU.

“Generalno gledano, nalozi su u kontinuitetu radili na jačanju Vučića, Vlade Srbije i Kine – ritvitovanjem i odgovaranjem pozitivnim porukama na sadržaj povezan sa njima.Govori se da je i Kina bila u teškoj situaciji, ali se uspješno izborila, tako da je svjesna poteškoća koje Srbija ima. Putem tvitova se izražava zahvalnost na iskrenom prijateljstvu i stavlja se fokus na naporima „dva bratska naroda, koja će zajednički pobjediti epidemiju“. Dodatno, ističe se da je predsjednik Vučić svojom politikom ojačao položaj Srbije u svijetu, pa joj zato pomažu Rusi i Kinezi”, navode u saopštenju.

Nadodi se da su čak i članovi kineske administracije bili prijatno iznenađeni konkretnim potezima i mjerama koje je Vlada Srbije preduzela u širenju opake zaraze. Takođe, kritikuje se i EU, odnosno navodni izostanak pomoći. Kaže se da Kina šalje pakete i robu, a EU samo plaća transport iz Kine za Srbiju.

Nalozi @avucic, @AmbChenBo i @anabrnabic bili su spomenuti u 11.346, 460, odnosno 270 objava. Nalozi nijesu samo pominjali Vučića @avucic (i ostale povezane naloge), već su i „pumpali“ heštegove #vučić, #brzejacebolje, #celicnoprijateljstvo #srbija i #kina.

Top tri najzastupljenija heštega – #srbija se našao u 14.388, #vucic u 13.057 i #kina u 4.909 objava. Još jedna zapažena aktivnost bila je promovisanje sadržaja koji dolazi sa različitih adresa, koje su bliske vlastima u Srbiji, pojašnjavaju iz DFC.

Tako su, Instagram profil predsjednika Vučića, njegov zvanični sajt www.vucic.rs, zatim pro-vladini tabloidi Informer i Kurir i TV Pink, bili spoljni izvori na koje su se botovi najčešće pozivali.

“Analizom podataka od 30.000 naloga koji se odnose samo na Kinu, odnosno njenu pomoć Srbiji u poslednjih mjesec, uviđamo nastavak aktivnosti „bot“ naloga u toj zemlji, koju je i Tviter skoro detektovao. Slične kampanje uvijek su pojačane kada zemlju očekuju važni događaji, poput izbora koji bi trebalo da budu održani ove godine u Srbiji. Takve akcije nedavno su bile viđene u Brazillu, Venecueli, Saudijskoj Arabiji, Turskoj, Egiptu, Indiji, a sve ih spaja isti cilj – podizanje vidljivosti i popularnosti određenog sadržaja kako bi se javno mnjenje usmjerilo u željenom pravcu”, zaključuje se u saopštenju Digitalnog forenzičkog centra.