Dijalogom svih vratiti povjerenje u izborni proces

Povjerenje u izborni proces se može vratiti, a politička kriza u Crnoj Gori riješiti, samo dijalogom svih, smatraju predstavnici opozicije, a Socijaldemokrate ističu da se dijalog mora voditi u institucijama sistema i da ga ne može biti na bazi ultimatuma.

To je poručeno na drugoj panel diskusiji “Kako do integriteta izbora“, koju je organizovao Centar za demokratsku tranziciju CDT u okviru konferencije „Integritet u politici i javnom sektoru“, koju finansira Ambasada Kraljevine Holandije.

#FotoPriča sa II panela "Kako do integriteta izbora" @CDT_CrnaGora pic.twitter.com/8CSLjwUZFR

— PR Centar (@PRcentar) April 11, 2019

Predsjednik Državne izborne komisije DIK, Đorđije Vukčević, rekao je da se povjerenje u izborni proces neće vratiti samo promjenama izbornog zakonodavstva, već je, kako smatra, potreban bolji dijalog svih političkih aktera, kao i civilnog sektora i intelektualaca.

“Dužnost DIK-a, u prvom redu, je da na zakonit, transparentan, javan način verifikuje izbornu volju građana. Veliki nedostatak je otvorenost i transparentnost u radu ovog tijela. Obaveza nam je da svaku odluku objavljujemo na našem sajtu. Ali nije samo to javnost i otvorenost, već se ona treba ostvariti i na druge načine uz prisustvo medija, javnosti, i kroz naše sjednice“, rekao je Vukčević.

Đorđije Vukčević, #DIK – Napravljen je određeni iskorak u našem djelovanju, imenovanjem predstavnika civilnog sektora, načinom izbora predsjednika, a sve u cilju depolitizacije ovog tijela. @CDT_CrnaGora

— PR Centar (@PRcentar) April 11, 2019

Poslanik Socijaldemokratske partije SDP, Raško Konjević, smatra da je u ozbiljnoj političkoj zabludi svako ko misli da se, nakon afere Koverta, mogu sprovesti izbori sa postojećim izbornim zakonodavstvom i sa Vladom, koja je, kako smatra, konstituisana na bazi te afere.

“Vrijednosti Sporazuma koji su potpisale opozicione partije su te što su opozicione partije, zbog afere Koverta, rekle da ne žele da učestvuju na izborima pod ovakvim okolnostima i misle da je potrebno postići dogovor, koji bi podrazumijevao tehničku Vladu, koja bi bila u funkciji pripreme i sprovođenja izbornog procesa“, pojasnio je Konjević.

.@raskokonjevic, @SDPCG – Zabluda je da se u #CG mogu sprovesti izbori, nakon afere Koverta, sa ovim izbornim zakonodavstvom i Vladom koja je konstituisana na toj aferi. @CDT_CrnaGora

— PR Centar (@PRcentar) April 11, 2019

On smatra da je za crnogorsko društvo najgore što se, nakon više od 20 godina nije, kako je kazao, usvojilo nešto što se podrazumijava u smislu elementarne političke odgovornosti.

“Danas je akter afere Koverta i dalje generalni sekretar predsjednika države. Ovdje ne postoji politička odgovornost“, rekao je Konjević.

Iz političke krize u Crnoj Gori se, kako smatra, može izaći samo dijalogom i dogovorom između vlasti i opozicije.

“Iz ovoga se mora izaći, ali ove stvari koje se ponavljaju definitivno gase i posljednje zrno elementarnog povjerenja između vlasti i opozicije“, kazao je Konjević.

Poslanik Socijademokrata SD, Boris Mugoša, rekao je da se dijalog mora voditi u institucijama sistema i da je parlament ta institucija gdje je potrebno sučeliti stavove.

“Naš stav je jasan, da ne možemo imati dijalog na bazi ultimatuma. Polazne osnove za dijalog nisu ili, ili. To nije dobar put za dijalog“, ocijenio je Mugoša.

Boris Mugoša, @SD_CRNAGORA – Bojkot ne donosi dobro. Ultimatumi nisu dobar put za rješavanje krize. Zahtjeve moramo zajedno podijeliti i predstaviti ih kroz razgovor, kako bi se ljudima vratilo povjerenje u izborni sistem. @CDT_CrnaGora

— PR Centar (@PRcentar) April 11, 2019

On smatra da se stalnim insistiranjem na prelaznim i tehničkim vladama, “možda obesmišljava izborni proces“.

“Jer građanima dajemo poruku da ćemo mi, bez obzira kako oni glasali, sjesti i ponovo ćemo svi biti u vlasti. Legitimno je da u vlasti budu oni koji na izborima nisu zaslužili povjerenje da budu u vlasti, ali traži se da u vlasti budu i oni koji nisu učestvovali na izborima. Tako da je to, jedna pogrešna pretpostavka za počinjanje dijaloga. Bolje je da u parlamentu o svemu otvoreno govorimo“, kazao je Mugoša.

Svaka vlast, kako tvrdi, treba da bude rezultat izbora volje građana, a bojkot, kako je dodao, ne donosi ništa dobro.

Lider Građanskog pokreta URA, Dritan Abazović, istakao je da je afera Koverta najveća afera, koja se tiče izbornog procesa.

“I imate potpise 39 poslanika da više nema izbora pod ovim uslovima u Crnoj Gori i to je ključna poruka i za domaću i za međunarodnu javnost. DPS može da sama učestvuje na izborima. To nije nešto što se nije vidjelo u svijetu, ali se nije vidjelo u demokratskom svijetu. Ako neko želi da sprovodi otvorenu diktaturu neka to radi, ali dozvolite da neko ima pravo da razmišlja na suprotan način“, kazao je Abazović.

.@DritanAbazovic,@pokretura– #DPS ima 3 izbora. Jedan je da pristane na zahtjeve koji su iznijeti na legitimnim protestima. Drugi je da ignorišu trenutnu situaciju i nastave da vode državu u proces srozavanja demokratskog procesa, a treći je da građani preuzmu vlast u svoje ruke.

— PR Centar (@PRcentar) April 11, 2019

On je rekao da niko ne želi da dođe na vlast bez izbora, ali da se nikome ne smije priznati vlast koja je proizašla iz “ovakvih izbora“.

“To je temeljna logika. Zbog toga nam treba dijalog i zbog toga nam treba da svi zajedno shvatimo da jednostavno moramo da nađemo način da zemlju demokratizujemo“, kazao je Abazović.

Prema njegovim riječima, izborno zakonodavstvo treba poboljšati ali je, kako je rekao, najvažnija politička volja i funkcionisanje institucija.

“DPS ima tri puta. Prvi je da pristane na zahtjeve, koji su građani iznijeli na protestima i taj je najbolji. Drugi put je da preuzme taktiku medvjeda, da leže i da se prave mrtvi, što trenutno rade i da tako vode zemlju ka srozavanju demokratije. I treća varijanta je da imamo scenario, koji niko ne priželjkuje, a to je da, usljed rasta tenzija, građani uzmu pravdu u svoje ruke“, kazao je Abazović.

Poslanica DPS-a, Marta Šćešanović, odgovorila je da neko ne mora da se pravi da je mrtav, jer “je on politički već mrtav i onda ovim istupima, bukom, ucjenama i prijetnjama pokušava da oživi i to, nisam sigurna, da može učiniti na taj način“.

Abazović je rekao da mu je najvažnije da moralno ne bude mrtav, a da je nebitno da li će biti politički mrtav.

Vukčević je objasnio da je izborni postupak hitan i strogo formalan i da treba o tome voditi računa.

“Treba profesionalizovati svako tijelo. Kroz dijalog će se doći do određenih rješenja. Tamo gdje se pogriješi treba utvrđivati odgovornost. Ne treba bježati od personalne dogovornosti i mislim da našem sistemu fali ta odgovornost za činjenje, odnosno za nečinjenje“, rekao je Vukčević.

On je kazao da bi volio DIK bez političara.

Konjević je rekao da jeste za depolitizaciju institucija, ali da zbog, kako smatra, ukupne političke nezrelosti, vrlo često dođe do toga da se „nezavisna“ institucija pretvori u njenu suprotnost.

Mugoša smatra da je potrebno ići ka daljoj profesionalizaciji DIK-a i da bi dobro bilo da se definišu kriterijumi na osnovu kojih neko može biti član DIK-a.

“DIK treba da ima mnogo veće nadležnosti. Ne treba da radi mjesec i po prije izbora, nego cijeli četvorogodišnji period. Treba da edukuje niže članove ograna za sprovođenje izbora, da pojačava kapacitete službe, da radi stručne publikacije itd. i to bi trebalo da definišemo zakonskim propisima“, kazao je Mugoša.

Abazović smatra da se iz DIK-a ne mogu potpuno isključiti učesnici u političkom životu, ali da je potrebno naći model da budu članovi iz politike, ali i profesionalci.

“Ja sam za varijantu da ta mjesta u DIK-u zauzimaju ljudi koji imaju iskustva u izbornim procesima“ kazao je Abazović.

Poslanica Demokratskog fronta, Branka Bošnjak, smatra da zakoni nisu toliko loši, ali je, kako tvrdi loša zloupotreba od strane vlasti svih institucija i svega što je vezano za izborni proces.