Đukanović: Politika proširenja je spasonosna i za EU

Ako Unija u dogledno vrijeme ne integriše Zapadni Balkan i ne zaokruži svoje granice na cijelom kontinetu, to otvara mogućnost za upliv trećih zemalja, ne samo na Balkanu nego i u dobrom dijelu Evropske unije. Zato smatramo da je politika proširenja spasonosna formula i za Evropsku uniju, poručio je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović na predavanju u Argentini.

“Nama koji smo u poodmaklom procesu pregovora za članstvo u Evropskoj uniji ponekad se čini da je model proširenja ostao zarobljen u matrici s početka ovog vijeka i da se u Briselu dovoljno ne primjećuje da se svijet iz temelja promijenio. Isto bi se moglo reći i za nacionalne elite u Evropi. Potrebno je novo koheziono tkivo integrisanja za novo doba. U Evropi su stasale generacije koje ne znaju za strahote II Svjetskog rata, niti mogu da shvate vrijednosti višedecenijskog mira, za ljude, za narode i države. A to je bio stožer projekta evroposkog ujedinjenja nakon 1945. koji su uspješno inaugurisali tadašnji evropski lideri. Zato, znatiželjno očekujemo da vidimo šta će donijeti izbori za Evropski parlament na proljeće iduće godine i kakav će biti odnos nove Evropske komisije prema politici proširenja”, kazao je Đukanović.

On je poručio da je proces proširenja i punog ujedinjenja Evropske unije optimalan je put za Crnu Goru, za Zapadni Balkan i za Evropu u cjelini.

Đukanović je napravio paralelu sa onim što je govorio prije dvije i po godine, pa se prisjetio da je tada za region iznio tačnu ocjenu – “da je stanje bolje nego bilo kada u istoriji, da Zapadni Balkan usaglašeno vidi budućnost u EU, i da svi, osim Srbije žele u NATO”.

“Optimistički sam zaključio da vidim da će cijeli Zapadni Balkan biti dio Evropske unije. Iskreno, danas ovdje pred vama bi mi bilo teško da sve ovo potvrdim. Globalna kretanja i problemi sa kojima je suočena EU učinili su, ne toliko da splasne euroentuzijazam u regionu, koliko su ojačale antievropske snage i koliko su se aktivirale treće zemlje u kojima možda neki u našem regionu vide alternativu EU. A ta alternativa je suprostavljena evropskom sistemu vrijednosti. Region nikada nije bio bliži Briselu, formalno gledano. Međutim, ponekad se čini kao pokretni cilj koji nam sve više izmiče kako mu se približavamo”, kazao je on.

Prema njegovim riječima, ključni balkanski problem je ekonomska zaostalost.

“Region je danas negdje između 30 i 40 odsto prosječnog standarda stanovnika EU. Ako bi se ovim tempom nastavio rast BDP-a u Evropskoj uniji i na Balkanu, regionu bi trebalo 100-ak godina da dostigne Evropu. Možda će neko reći da je i to bolje od procjena AMF-a objavljenih 2014. u londonskom Ekonomistu, da će privredama u razvoju biti potrebna tri vijeka da dostignu standarde žiovta na Zapadu. Svijet je još uvijek prepun država u kojima se malo radi i nerado ostaje”, napomenuo je on.

Ističući da je Crna Gora od 2006. nezavisna država, Đukanović je dodao da je država prošla veoma intezivan ciklus ekonomskog, institucionalnog i demokratskog razvoja, obezbijedila članstvo u NATO i aktivan tempo napretka u pristupanju Evropskoj uniji.

“Rekao sam u ovoj sali sredinom 2016. da je Crna Gora stabilno društvo, skladna multietnička demokratija i prosperitetna, dinamična ekonomija, da imamo odlične odnose u regionu i da smo odlučni da budemo upečatljiv evropskih i evroatlanskih vrijednosti na Zapadnom Balkanu. I dalje smo vodeća ekonomija u tom dijelu Evrope. Uvećali smo BDP koji je prošle godine dostigao rast od 4,7 odsto, što je među najvećim stopama rasta u Evropi, a za pola ove godine ide i nešto iznad toga”, dodao je predsjednik.

Đukanović je naglasio da je očekivano da će ići brže sa otvaranjem i zatvaranjem poglavlja, ali je Brisel odlučio da se tokom jednog polugodišnjeg predsjedavanja mogu otvoriti najviše dva.

“Mi smo u ovom trenutku spremni da zatvorimo 10-ak poglavlja, ali mislimo da Brisel nije. I biće sve manje spreman u susret izborima za Evropski parlament na proljeće iduće godine, kada ističe mandat sadašnjoj Evropskoj komisiji”, jasan je Đukanović.

Predsjednik je bio glavni govornik i na svečanosti povodom obilježavanja 200 godina od dolaska prve crnogorske porodice u Argentinu, u čuvenoj palati Hoze de San Martin.

Prilikom predsjednikove posjete potpisan je i Sporazum o saradnji u oblasti kulture između Crne Gore i Argentine, a planirana je i posjeta provinciji Ćako gdje je prije 100 godina osnovana prva kolonija La Montenegrina.

A.G.