Đukanović: Vraćam se sa optimizmom, evropska budućnost Zapadnog Balkana mogla bi biti i realna i dogledna

Frekvencija sastajanja na najvišem nivou u našem regionu, uz učešće visokih predstavnika Evropske unije, je pojačana, što ukazuje na podizanje nivoa pažnje od strane Evrope prema regionu Zapadnog Balkana i šalje obećavajuću poruku da bi ta evropska budućnost Zapadnog Balkana mogla biti i realna i dogledna, izjavio je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović u Tirani, nakon učešća na Regionalnom samitu o Zapadnom Balkanu.

Kako je saopšteno iz kabineta predsjednika, Đukanović je istakao da su na poziv predsjednika Vlade Albanije danas održali samit zapadno-balkanske šestorke.

“To je treći u nizu sastanak na tom nivou u vrlo kratkom periodu, nedavno smo održali sastanak u sličnom sastavu na Brdu kod Kranja, nakon toga imali sastanak sa visokim predstavnikom Evropske unije (EU) Žozepom Boreljom, ovo je treći sastanak, a u najavi je još nekoliko sastanaka počev od samita Berlinskog procesa”, ukazao je predsjednik.

Što je manje Evrope na Zapadnom Balkanu – to je više prostora za one koji djeluju sa antievropskih pozicija

To je, naglasio je, bila prilika da razgovaraju o dva aspekta evropske perspektive regiona.

“Govorili smo o geopolitičkom aspektu ali, rekao bih, tu nemam ništa novo da kažem, stavovi Crne Gore su poznati, što je manje Evrope na Zapadnom Balkanu to je više prostora za one koji djeluju sa antievropskih pozicija. Mislim da se ta poruka razumjela u Briselu i u važnim evropskim centrima i očekujem dalji pojačan angažman EU na prostoru našeg regiona što je veoma ohrabrujuće i za ono što su evropske aspiracije Crne Gore”, dodao je Đukanović.

U oktobru bi mogla biti na raspolaganju ozbiljna sredstva za infrastrukturne projekte

Kako je rekao, drugi aspekt o kojem su razgovarali jeste realizacija ekonomsko investicionog plana, plana kojeg je prije otprilike godinu dana predstavio komesar EU Oliver Varhelji.

“U međuvremenu smo imali aktivnosti nacionalnih vlada, i crnogorska vlada je prije otprilike godinu dana predstavila svoje projekte koje kandiduje za taj investicioni okvir. Crna Gora je kandidovala desetak projekata, neki su zaista veoma važni. Tiču se ključnih projekata u oblasti putne infrastrukture, kandidovana je sledeća dionica auto puta od Mataševa do Andrijevice, takođe kandidovana je prva dionica jadransko-jonskog auto puta, kandidovana je ozbiljna rekonstrukcija željeznice od Bara prema Vrbnici, prema granici sa Srbijom, i od Podgorice prema Tirani, takođe, kandidovan je ovaj nedostajući dio puta između Podgorice i Sarajeva od Šćepan Polja do Foče i nekoliko veoma važnih projekata u oblasti informatičke i komunalne infrastrukture”, kazao je predsjednik.

Istakao je da je sada pred nama, očigledno, nekoliko veoma važnih mjeseci kada treba analizirati projektnu dokumentaciju na tim projektima da bi već na jesen sredstva koja su namijenjena za infrastrukturni razvoj Zapadnog Balkana bila operativna.

“I ja vjerujem da će naša Vlada prije svega i nadležne agencije obaviti svoj dio posla, da ćemo spremno sačekati taj termin, vjerujem da je riječ o nekom oktobarskom terminu ove godine, kada bi ozbiljna sredstva mogla biti na raspolaganju da krenemo sa fazom fizičke realizacije infrastrukturnih projekata koji će bolje povezivati Crnu Goru i region Zapadnog Balkana sa EU. Mislim da smo imali jedan vrlo produktivan sastanak i vraćam se sa više optimizma nego ranije”, poručio je Đukanović.