Media centar poziva Ministarstvo kulture i medija da konačno stavi na javnu raspravu tri medijska zakona i nastavi proces unapređenja regulative u oblasti medija koji neopravdano dugo traje.
“Da bi tri medijska zakona bila upućena Skupštini na odlučivanje, neophodno je sprovesti javnu raspravu kako bi se dala prilika stručnoj i laičkoj javnosti da ponudi sugestije i doprinese poboljšanju kvaliteta ovih propisa”, kazao je Goran Đurović, direktor Media centra.
Izmjenama Zakona o medijima predviđa se unapređenje položaja novinara/ki, uvećanje Fonda za medijski pluralizam, kako bi bilo unaprijeđeno informisanje građana, i unapređuje okvir za suzbijanje govora mržnje.
“Donošenjem zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama predviđeno je unapređenje nezavisnosti savjeta (ključnog upravljačkog organa) u regulatoru medijskog tržišta, povećanje opsega situacija koje predstavljaju sukob interesa članova savjeta regulatora, ali i povezanosti članova savjeta regulatora i savjeta javnih emitera, poboljšanje finansijske i uređivačke samostalnosti i rada lokalnih javnih emitera, bolja zaštita od neprofesionalnih sadržaja emitera iz država okruženja, unapređuje kontrolna uloga regulatora tržišta elektronskih medija, povećava minimalni procenat sopstvene produkcije elektronskih medija radi boljeg informisanja javnosti”, ističe Đurović.
Kako je dodao, izmjenama Zakona o RTCG se predviđa povećanje nezavisnosti savjeta javnog medijskog servisa i smanjenjenje neprimjerenog partijskog uticaja na izbor članova ovog ključnog upravljačkog organa, povećanje kriterijuma za članove savjeta u pogledu njihovih stručnih kapaciteti, transparentnost rada RTCG, unapređuju kriterijumi za izbor generalnog direktora, unepređuje odgovornost generalnog direktora i direktora organizacionih jedinica, poboljšava položaj ombudsmana zaduženog za prigovore slušalaca i gledalaca.
Podsjeća na to da je vlada premijera Zdravka Krivokapića imala u programu rada izmjenu medijskih zakona, ali je neaktivnošću prethodnog ministarstva rok za donošenje ovih propisa prekoračen godinu dana. Nova vlada je takođe uvrstila u plan rada izmjenu medijskih zakona i planirala da se u trećem kvartalu završi postupak izrade predloga tri medijska zakona.
“Rad radne grupe za pripremu medijskih zakona trajao je mjesecima i nakon podrobnog razmatranja nedostataka i predloga za unapređenje u regulativi, ministartstvo je bilo u obavezi da finalizuje radne verzije tri medijska zakona u uputi ih na javnu raspravu. Radna grupa za izradu medijskih zakona je prestala sa radom prije dva mjeseca”, navodi Đurović.
Izmjene medijskih zakone su dio procesa evropske integracije Crne Gore.
Pregovaračka poglavlja koja tretiraju pitanja medijske politike su poglavlja 10 – Informatičko društvo i mediji i 23 – Pravosuđe i temeljna prava.
“Ukoliko aktuelna vlada želi da uradi ono što je moguće da se ubrza proces pristupanja EU, onda treba da ubrza proces donošenja medijskih zakona. Ministarstvo kulture i medija i Vlada ne smiju izbjegavati svoje obaveze zato što im je izglasano nepovjerenje. Postojeća Vlada je u punom mandatu da vrši sva svoja Ustavom utvrđena ovlaštenja do izbora nove. U Skupštini se, svakako, donose konačne odluke, pa je pitanje legitimiteta zakona nesporno. Bilo bi neodgovorno da Vlada procesuira neke druge zakonske tekstove prema Skupštini (npr. zakon o oduzimanju nelegalno stečene imovine) a da ne sprovede javnu raspravu i uputi Skupštini medijske zakone”, zaključio je Đurović.
