Politika

EU gubi kredibilitet, Balkan nadu

Evropska unija

Zaključci Savjeta Evropske unije o proširenju jedan su u nizu signala koji ukazuju da je politika proširenja EU u problemu. Unija je na putu da izgubi kredibilitet, a Zapadni Balkan nadu u proširenje.

EU je ponovo odložila odluku o pokretanju pristupnih pregovora sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom.Ovoga puta izgovor je bio „tehničke prirode” jer je Savjet EU, kako se navodi u ministarskim zaključcima, „na raspolaganju imao ograničeno vrijeme za tako važno pitanje”.

Čini se kao da je zasjedanje Bundestaga koji po njemačkom zakonu mora da se izjasni o otvaranju pristupnih pregovora sa kandidatskim zemljma, a koji bi o tome trebalo da raspravlja tek u septembru, poslužilo kao dodatno opravdanje – na prvom mjestu Francuskoj, koja od dolaska Emanuela Makrona na vlast i pokretanja strategije „prvo unutrašnje refome Unije”, ima sve manje apetita za proširenje.

Veliko razočarenje i hladan tuš za Skoplje i Tiranu

U zaključcima našla se i toliko puta ponavljana fraza da je EU „opredijeljena da nastavi proširenje i da je to ključna politika Unije” koja je gotovo izgubila smisao zbog prisutnih indikacija da je proširenje EU na Zapadni Balkan usporeno gotovo do samog zaustavljanja.

„Ponovno odlagnje odluke o Albaniji i Sjevernoj Makedonij je veliko razočarenje i hladan tuš za Skoplje i Tiranu. To je loš signal koji se možda i može progutati, ako u oktobru bude pozitivne odluke. Ako je ne bude, onda možemo da proglasimo politiku proširenja mrtvom jer je već vrlo bolesna i na samrti”, kaže Aleksandra Štiglmajer iz Evropske inicijative za stabilnost za DW.

Istini za volju, zemlje Centralne i Istočne Evrope, Baltičke zemlje, ali i Evropska komisija dali su bezrezervnu podršku zemljama Zapadnog Balkana na njihovom putu ka članstvu. Evropski komesar za pristupne pregovore, Johanes Han, je upozorio da odlaganje i nedonošenje odluke o zemljama koje su ispunile sve što je od njih traženo dovodi u pitanje kredibilitet EU i njen uticaj i podsticaj na Zapadnom Balkanu.

„Proširenje je strateška investicija u mir, demokratiju, prosperitet i bezbjednost Evrope. Neodlučnost i nerješavanje nisu opcije”, poručio je Han nakon sastanka evropskih ministra u Luksemburgu.

Nakon ovogodišnjeg izvještaja Evropske komisije o napretku zemlja u procesu proširenja i pogotovo nakon zaključaka Savjeta EU o proširenju, Sjeverna Makedonija i u nešto manjoj mjeri Albanija ostale su sa nadom u oktobrar 2019. godine. BiH je ostala sa još jednom Mapom puta umjesto očekivanog mišljenja o kandidatskom statusu. Srbija i Kosovo dobili su izvještaje sa možda i najviše kritika do sad.

Uzroke svakako treba tražiti na obje strane i u efiksanosti u sprovođenju reformi na Zapadnom Balkanu, ali i u političkoj volji EU.

U Centru za evropsku politiku u Briselu objašnjavaju da je do takve situacije došlo kako zbog „lošeg trenutka”, zbog evropskih izbora, ali zbog očigledne „nacionalizacije proširenja”.

„Vidimo da zemlje članice rukovode ovim dosijeom već izvjesno vrijeme i da uprkos stavu Evropske komisije ponekad povuku kočnicu bez da takva odluka ima utemeljenje u stvranom napretku zemlja u procesu proširenja”, smatra Korina Stratulat iz Centra za Evropsku politiku.

U razgovoru za DW Stratulat objašnjava da su takve odluke često inicirane unutrašnjim politikama zemlja članica i da nose opasnost od podrivanja kredibiliteta cijele EU i procesa proširenja.

„Naravno da se reforme u zemljama Zapadnog Balkana ne sprovode zbog procesa proširenja već zbog dobrobiti sopstvenog naroda, ali to je i dio procesa koji ima jasne korake. Ne možete da tražite rezulate od tih zemlja, ako vi sami ne odgovorite na te rezultate. To postavlja pitanje koliko je vaše angažovanje ozbiljno”, kaže Stratulat.

Ako EU izgubi kredibilitet u regionu na čemi bi se onda zasnivala njena transformativna moć i uticaj? Sa druge strane, ako zemlje Zapadnog Balkan izgube nadu u proces proširenja one će se okrenuti na drugu stranu.

„Tada će se otvoriti vrata Rusiji, Kini, Turskoj. EU će izgubiti Zapadni Balkan, a region će izgubiti svetionik koji ih je vodio u reformama i politikama. A to je katastrofalna slika”, upozorava Aleksandra Štiglmajer.

Kako vratiti strast između EU i Zapadnog Balkana?

Zamor o proširenja sa jedne i gubitak nade sa druge strane mogu stvoriti samo loše rezultate po sve uključene u proces. U Evropskoj inicijativi za stabilnost navode da u tom slučaju nivo EU skepticizma u Srbiji može samo da poraste, a reforme da još više nazaduju.

Crna Gora i Srbija u najboljm slučaju mogu postati članice 2025. godine i to samo uz mnogo više truda nego što ga trenutno ulažu. To bi značilo najmanje samo 12 godina pristupnih pregovora. Sjeverna Makedonija je kandidat za članstvo već 14 godina, a još nije ni počela pregovore. A šta na sve te decenije rada koji tek predstoji može da kaže BiH koja nije ni došla do kandidatskog statusa?

„Proširenje je postalo suviše zamršeno i nejasno”, ocjenjuje Štiglmajer i dodaje: „Moramo da prevaziđemo zamor od proširenja u EU i da se uspostavi bolja komunikacija izmedju EU institucija i zemlja članica, ali i između zemalja članica i njihovih građana. Moramo da reskonstruišemo poroces proširenja, uspostavimo prelazne podsticajne ciljeve kao što su, recimo, ulazak u jedinstveno tržište prije članstva, što će značiti građanima, ali i da uskladimo kriterijume koji su sada različiti za različite zemlje pa se ni ne zna na osnovu čega se procjenjuje njihov napredak”, poručuje Aleksandra Štiglmajer.

Sa druge strane možda bi u cilju iscjeljenja cijelog procesa trebalo da se vratimo osnovama i podsjetimo se zašto proširenje postoji kao strateška politika EU i strateški cilj Zapadnog Balkana.

„Odnosi regiona i EU su kao emotivni odnos koji je poslije toliko godina izgubio strast. Dokle god zaboravljamo zašto smo tu, zašto smo jedni drugim potrebni, zašto moramo da radimo zajedno i da budemo saveznici, onda imamo problem”, kaže Stratulat.

Svi smo u istom brodu i veslamo na istu stranu

Ona ocjenjuje da zemlje članice EU u proces proširenja unose skepse koje imaju više veze sa njihovom domaćom politikom nego sa regionom i da su zaboravili vrijednost i razloge angažovanja sa Balkanom.

„Potrebno je da u narednom periodu pomjerimo fokus sa procesa koji podrazumijeva tehnikalije, uslove i datume i da se fokusiramo na saradnju preko koje ćemo da shvatimo zašto sve ovo radimo. Da zajedno radimo na praktičnim stvarima koje su od interesa i za EU i za region kao što su: finasijsko ekonomska pitanja, migracije, bezbjednost, geopolitička stabilnost, borba protiv terorizma, demografija, klima. Razumijevanje koliko smo potrebni jedni drugima, da smo svi u istom brodu i veslamo na istu stranu, može da oživi ljubav i prelije se i na proces proširenja”, zaključuje Korina Stratulat.

Budućnost procesa proširenja umnogome će zavisiti od sposobnosti i EU i Zapadnog Balkana da shvate da su tu ne radi o „nama” i „njima”, da svi imamo isti cilji i da stretegija „prvo reforme EU” podrazumijeva i rješavanje pitanja proširenja odnosno ponovnog ujedinjenja cijelog kontineta. U suprotnom ovaj proces kao ni odnos neće preživjeti. A zapitajmo se svi – šta je alternativa.

NAJNOVIJI NAJSTARIJI POPULARNI
Princ od Konika
Gost
Princ od Konika

Na Balkanu je svađa oko bradatih imaginarnih likova, koji sjede na nebu i oko kase u koju maloumni ostavljaju svoje darove, da bi im bogovi poklonili kišu.

sve nekide u PM
Gost
sve nekide u PM

napravit novu SFRJ a tu dodati grcku albaniju bugarsku i rumuniju pa i madjarsku ako hoce.. napraviti neku novu evropu ali ovog puta od drzava ravnopravnih i medjunarodno priznatih.. napravit posebne uslove i benefite trgovine izmedju njih.. itd itd.. ako je mogla jugoslavija 40 godina i bila nedodirljiva mogla bi i ova nova!! pa bi se evrop zamislila.. ali nebi… Više »

Nije bitno
Gost
Nije bitno

Boli briga Sloveniju, Hrvatsku, Madjarsku, Grčku, Bugarsku i Rumuniju. One su sve u EU. Crna Gora, Srbija, BiH, Albanija, Makedonija, KiM to su države koje su izvisile druškane. Ostale boli briga, sipa im se brdo para iz EU fondova za razne projekte. Kao recimo Bugarskoj za ultra moderan svemirski metro u Sofiji. Boli njih briga za nekakvu regionalnu saradnju. Oni… Više »

Send this to a friend