Rezultati Konferencije o Zapadnom Balkanu održane u Beču: dogovorene strategije za smanjenje cijena rominga sa Evropskom unijom i o zapošljavanju visokokvalifikovanih. Političke napetosti ipak, i dalje ostaju problem.
Gotovo nijednom drugom temom se austrijski kancelar Sebastijan Kurc nije toliko bavio tokom austrijskog predsjedavanja Evropskoj uniji kao pristupom zemalja Zapadnog Balkana EU.
„Evropska unija će biti kompletna samo sa zemljama Zapadnog Balkana“, ponovio je Kurc na Konferenciji o Zapadnom Balkanu održanoj juče u Beču.
„Austrija je važan partner tih zemalja. Konačno, stabilnost Evrope povezana je sa stabilnošću tog regiona“, rekao je austrijski kancelar.
<<<Marković u Beču: Ambiciozni smo i hoćemo napredak u pregovorima<<<
Skupu su, između ostalih, prisustvovali i premijeri Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Srbije, Albanije, Kosova, Makedonije, kao i evropski komesari Johanes Han i Marija Gabrijel. Tema susreta bili su regionalna saradnja i bilateralni konflikti, koji još dominiraju tim regionom.
Političko povećanje carina
Konflikt između Srbije i Kosova je taj koji bi prije svega morao da bude riješen što prije. Evropska unija Srbiji je dala perspektivu za učlanjenje koje bi moglo da uslijedi od 2025. godine. Preduslov za to jeste normalizacija odnosa Beograda i Prištine, ali Srbija i dalje odbija da prizna nezavisnost Kosova.
Uprkos mnogih pokušaja EU da poveže predsjednike Srbije Aleksandra Vučića i Kosova Hašima Tačija, i dođe do normalizacije putem dijaloga, nekakav pravno-obavezujući sporazum kojim bi se riješio spor još nije sklopljen. Naprotiv, situacija se i dalje zaoštrava. Nedavno je Kosovo povećalo carine na robu iz Srbije i BiH za deset odsto. Vučić je na to reagovao najavom da će prekinuti dijalog, sve dok Priština ne povuče ovu carinsku odredbu.
Na samitu o Zapadnom Balkanu u Beču nisu se mogli prenebregnuti napetosti između Srbije i Kosova. „Povećanje carina je diskriminacija prema Srbima i srpskim proizvodima“, rekla je premijerka Srbije Ana Brnabić. Pored toga, time se krše odredbe carinskog sporazuma CEFTA.
„Ni prema nama se Srbija nije uvijek ponašala adekvatno“, odgovorio je premijer Kosova Ramuš Haradinaj. On je istovremeno ukazao na dobre odnose s drugim zemljama Zapadnog Balkana, posebno istakavši primjer Makedonije.
„Iz Srbije se izvozi mnogo više robe na Kosovo, nego što se sa Kosova izvozi u Srbiju“, podsjeća Vedran Džihić sa austrijskog Instituta za međunarodnu politiku (OIIP). „Na Kosovu je rasprostranjeno mišljenje da Srbija više profitira od trgovine. Najnovija odluka o povećanju carina je sredstvo političkog pritiska i izraz dubokog poremećaja u odnosima između dviju zemalja“, ocjenjuje on.
I uprkos političkim napetostima, i jedni i drugi slažu se da razgovori o pristupu EU mogu biti uspješni tek kada se zemlje bolje umreže.
Sistem nagrađivanja
Predsjedavajući Savjetu ministara Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić nada se da će BiH dobiti status kandidata za učlanjenje u EU, a i crnogorski premijer Duško Marković ukazuje na „pozitivan razvoj“ u zemlji.
„U EU se uvijek postavlja pitanje sistema nagrađivanja“, objašnjava Vedran Džihić. „Ako primjenjujete apsolutna mjerila, BiH je daleko od kandidatskog statusa. Prije svega je problem pravna država, na tome još mora da se radi.“
Smanjenje cijena rominga
Na programu konferencije o Zapadnom Balkanu stajala je i privreda. Na proteklom samitu u Trstu, države Zapadnog Balkana složile su se da formiraju zajedničku saobraćajnu mrežu, što znači i izgradnju nove i bolje infrastrukture. Dogovoreno je i stvaranje regionalnog ekonomskog prostora „REA“, što bi trebalo da olakša protok robe, kapitala i visoko kvalifikovane radne snage.
Komesarka za digitalnu ekonomiju i društvo Marija Gabrijel predstavila je na samitu u Beču digitalnu strategiju za države Zapadnog Balkana. U prvom koraku bilo je smanjenje cijene rominga za mobilnu telefoniju između članica EU i zemalja Zapadnog Balkana. Istovremeno, svih šest zemalja radi na zajedničkom sporazumu o romingu. Pored toga, „trebalo bi unaprijediti mogućnosti zapošljavanja visoko kvalifikovane radne snage, posebno u digitalnom sektoru“, izjavila je komesarka Gabrijel.
Sve zavisi od evropskih izbora
Komesar za proširenje Johanes Han naglasio je da EU želi dalje da razvija saradnju sa Zapadnim Balkanom i u energetskom sektoru.
U svakom slučaju, put zemalja Zapadnog Balkana ka EU zavisi od evropskih izbora 2019. godine.
„Sve zavisi od sastava buduće Evropske komisije. U slučaju ’pozitivnog scenarija’, proširenje EU moglo bi brzo da napreduje“, kaže Džihić. „Ali ako se (buduća) Komisija odluči protiv brzog proširenja, postojeća obećanja zemljama Zapadnog Balkana mogla bi da budu suspendovana na duži vremenski period.“
