Ne postoji mogućnost da se javnost uvjeri da Agencija za sprječavanje korupcije kontroliše vjerodostojnost prijavljene imovine javnih funkcionera, pa smo zatražili od nadzornog tijela Agencije da prekontroliše njen rad u ovoj važnoj oblasti, saopšteno je iz Instituta alternativa.
“Insitut alternativa je tražio izvještaje, zapisnike ili službene zabilješke o sprovedenoj kontroli imovinskih kontrola za šest javnih funkcionera. Međutim, Agencija je odbila pristup ovim informacijama uz obrazloženje da su izvještaji o prihodima i imovini objavljeni na njenoj internet stranici, a da se podaci o utvrđenom kršenju zakona takođe objavljuju”, dodaju oni.
Iz Instituta pojašnjavaju da nijesu tražili uvid u imovinske kartone niti u postupak, te da nijesu tražili odluku kojom se utvrđuje kršenje zakona.
“Tražili smo dokument kojim se postupak zaključuje – izvještaj o sprovedenoj kontroli, koji treba da služi kao dokaz da je kontrola uopšte sprovedena, bez obzira na njen ishod. Postupak, ako se vodi, mora se formalno zaključiti – zapisnikom, izvještajem, službenom zabilješkom ili u nekom drugom formom pisanog traga o tome da je postupak vođen. U suprotnom, nema dokaza o radu Agencije u ovoj važnoj oblasti njenih nadležnosti”, pojašnjavaju oni.
Tom logikom, kako dodaju, isključivo odluka za javne funkcionere za koje je utvrđeno da su kršili Zakon, Agencija za svakog drugog funkcionera može reći da je postupak vođen i da nisu utvrđene nepravilnosti, ali da ne može objaviti dokaz o tome.
“Na taj način, Agencija može zaštiti apsolutno svakog javnog funkcionera, a javnost nikada neće saznati da li je on stvarno kršio zakon ili nije i da li je postupak uopšte sproveden”, ističu oni.
Zato, su kako navode, Savjetu Agencije podnijeli Inicijativu za kontrolu postupanja Agencije za sprječavanje korupcije u dijelu kontrole imovinskih kartona.
“Inicijativom smo tražili od članova Savjeta da ispitaju na koji način Agencija, odnosno njeni službenici koji sprovode kontrolu imovinskih kartona, zaključuju postupak i da li postoji dokument koji može poslužiti kao dokaz da je kontrola sprovedena, a kojem javnost može pristupiti”, kazali su oni.
Iz Instituta napominju da je istina da Zakon o sprječavanju korupcije propisuje da postupak provjere podataka iz Izvještaja o prihodima i imovini nije dostupan za javnost.
“Istina je i da Zakon propisuje da se u odluci kojom se utvrđuje da javni funkcioner nije povrijedio odredbe ovog zakona ne objavljuje njegovo ime i prezime i funkcija bez saglasnosti javnog funkcionera na koga se odluka odnosi”, tvrde oni.
Međutim, jasni su da mora postojati pisani trag o sprovedenoj kontroli, makar u formi službene zabilješke, koji se može i mora objaviti i služiti kao dokaz da je postupak sproveden.
“U suprotnom, Agencija traži od nas da joj vjerujemo na riječ, a dosadašnjim radom nije zaslužila takvu vrstu povjerenja”, zaključuju oni.
