Politika

Istraživanje: Samo dva odsto građana podržava Vladu, najviše vjeruju vjerskim institucijama, najmanje partijama

Foto: CGO
Foto: CGO

Samo dva odsto građana podržava aktuelnu Vladu Crne Gore, dok skoro 30 odsto njih smatra da su izbori najbolje rješenje za izlazak iz političke krize. Građani Crne Gore imaju najveće povjerenje prema vjerskim institucijama, a najmanje prema političkim partijama, pokazalo je istraživanje Centra za građansko obrazovanje (CGO) i agencije DAMAR predstavljaju nalaze istraživanja u okviru zajedničke inicijative CG puls.

Najnoviji CG puls ukazuje da je povjerenje u institucije u Crnoj Gori nisko, iako nešto bolje nego u oktobru, pri čemu je najveće u odnosu na vjerske zajednice (2,65), a najmanje prema političkim partijama (1,92). U tom dijapazonu su ostali uz redoslijed sličan ranijem istraživanju, a interesantno je da sada tužilaštvo bilježi nešto malo veće povjerenje od sudstva u odnosu na ranije talase istraživanja.

Foto: Print screen
Foto: Print screen

„Odgovornost je odavno zaboravljena kategorija u našem društvu, a osobito kad je riječ o političarima. To prepoznaju i građani, koji dominantno (76 odsto), i nezavisno od svih razlika koje nose u dijelu pola, godina, obrazovanja, nacionalne ili partijske pripadnosti, cijene da političari uopšte ili djelimično nijesu spremni da preuzmu odgovornost za svoje postupke”, navela je Daliborka Uljarević, izvršna dirktorka CGO-a, u detaljnijem osvrtu na nalaze istraživanja, uz naznaku da se neodgovornost političara procjenjuje osobito opasnom u izvršnoj vlasti, odnosno Vladi, a zatim kroz partijsko djelovanje, pa u Skupštini.

“U dijelu jačanja transparentnosti i odgovornosti, za inicijativu da se svi službeni putni troškovi funkcionera, a posebno članova Vlade, javno objavljuju na mjesečnom nivou na sajtu Vlade i relevantnih državnih institucija, postoji ogromna podrška među građanima i građankama, pa ćemo vidjeti da li će ona prilikom daljeg komuniciranja sa političarima imati tu refleksiju”, kazala je Uljarević.

Iako je borba protiv korupcije jedan od ključnih proklamovanih ciljeva Vlade Dritana Abazovića u tehničkom mandatu, mali je broj onih koji je vide kao iskrenu posvećenost ili odraz potrebe za reformama, dok značajan broj, više od polovine, smatra da se tu radi o želji za sticanjem partijskih poena ili pukom revanšizmu prema prethodnoj vlasti.

„Zanimalo nas je i kako bi 16 godina nakon obnove nezavisnosti, građani i građanki Crne Gore, glasali na referendumu o državno pravnom statusu Crne Gore. Taj broj je danas na nivou većem od tri petine (61,6 odsto) onih koji bi podržali nezavisnost, dok je oko petine (20,3 odsto) onih koji su i dalje za zajednicu sa Srbijom, a manje od petine (18,1 odsto) ne želi da se izjasni u vezi sa ovim pitanjem. Očekivano, oni koji se nacionalno opredjeljuju kao Crnogorci, ali i pripadnici manjinskih zajednica (Albanci, Muslimani, Bošnjaci) su dominantno na poziciji da bi glasali za nezavisnu Crnu Goru, dok je taj broj značajno manji kod nacionalno opredjeljenih Srba. Ove brojke opominju na posljedice podjela na čijem se prevazilaženju nije posvećeno radilo u posljednjih 16 godina, već su shodno potrebama donosilaca odluka iz različitih struktura održavane i nerijetko naglašavane“, pojasnila je Uljarević.

Foto: Print screen
Foto: Print screen

Podrška nezavisnosti Crne Gore danas je veća nego 2006. godine, na što ukazuje i presjek načina na koji su se isti ispitanici izjasnili prilikom glasanja 2006.godine, uz napomenu da preko petine njih nije glasalo te godine, i tu se radi uglavnom o mladima različitog profila koji tada nijesu ni imali pravo glasa.

“Izglasavanje izmjena Zakona o predsjedniku od strane skupštinske većine iz avgusta 2020, koje propisuje ograničenja nadležnosti predsjednika u dijelu procedure izbora mandatara za sastav Vlade i postavljanja i opoziva ambasadora, bilo je u fokusu posljednjih mjesec dana. To je od strane mnogih domaćih i međunarodnih aktera kritikovano sa stanovišta neustavnosti, dok su ove izmjene branili oni koji su za njih glasali. Građani i građanke su oko tog pitanja podijeljeni, pa je tako 37,9 odsto njih stava da se radi o neustavnim izmjenama, a 33.9% je na poziciji da to nijesu neustavne izmjene. Veliki broj (preko 28%) nema stav o ovom pitanju na osnovu javno iznešenih argumentacija različitih strana. Nacionalna pripadnost i partijska preferenca značajno određuju većini stav o ovom pitanju, što ukazuje da je ovo jedno od onih pitanja na kojem se prelamaju podjele u zemlji…”, kazala je Uljarević.

Većina od 46 odsto je na poziciji da nije opravdano kršiti Ustav kroz neustavne zakone kad je to potrebno nekoj političkoj grupaciji koja ima većinu da to sprovede u Skupštini, jer je Skupština ona koja treba da bude brana kršenju Ustava a sve potrebe se moraju rješavati na ustavan i zakonit način. Na drugoj strani, 29,1 odsto građana i građanki smatra da postoje situacije u kojima je neophodno prekršiti i Ustav i da se to dešavalo i ranije, dok oko petine (24,9 odsto) nema stav o tom pitanju.

Foto: Print screen
Foto: Print screen

Izglasavanje ovog zakonskog teksta indukovalo je proteste koje podržava nešto preko trećine ispitanika (35.6 %), a ne podržava preko dvije petine ispitanika (43,5 odsto), pri čemu preko petine (20,9 odsto) nema definisan stav. Struktura ispitanika koji podržavaju proteste se uglavnom ograničava na podržavaoce ili simpatizere partija koje su ih do sada podržali, ukazuju nalazi istraživanja.

„Kao najbolji model za izlazak iz aktuelne političke krize većina građana prepoznaje vanredne parlamentarne izbore – njih 33 odsto. takođe, da su vanredni parlamentarni i predsjednički izbori najbolji model za izlazak iz krize smatra skoro 30 odsto građana, a opciju nove vlada na čelu sa mandatarom kojeg bi podržali DF, URA i Demokrate, ima podršku 19 odsto ispitanika. S druge strane, trenutnu Vladu Dritana Abazovića, kao najbolji model vidi svega 2,8 odsto građana“, naveo je Vuk Čađenović, izvršni direktor agencije DAMAR.

“Interesantno je da više od polovine građana smatra da u rjašavanje političke krize u Crnoj Gori ne treba da se umiješa medijator iz inostranstva, već da bi političari u Crnoj Gori sami trebali da nađu rješenje za izlazak iz aktuelne krize,“ kazao je Čađenović.

„No, imamo i 12,7 odsto građana koji smatraju da bi bilo dobro da se uključi neki medijator iz inostranstva, dok 35 odsto nema stav o ovom pitanju. Od onih 12 odsto građana koji smatraju da bi trebalo da se uključi medijator, najveći procent smatra da bi to trebao biti neko iz SAD i EU (po 20,2 odsto), zatim iz Njemačke (17,6 odsto) i Rusije (15,7 odsto),“ pojasnio je on.

Glavni oslonac u spoljnoj politici za većinu od preko 60 odsto građana i građanki je EU, dok je 14,7 odsto na poziciji da je to Srbija, odnosno 12,2 odsto se opredijelilo za Rusiju, a 8,9 odsto za SAD.

Foto: Print screen
Foto: Print screen

„U okviru ovog CG Pulsa obrađena su i neka migraciona pitanja, pa smo tako došli do podatka da većina od 60,3 odsto građana i građanki, svih profila, vidi svoju budućnost u Crnoj Gori, dok je malo više od petine (21,4 odsto) ne vidi, a među njima su dominantni mladi. Među razlozima za odlazak iz Crne Gore preteže loša ekonomska perspektiva (71,7 odsto), ali i nestabilna politička situacija (19,8 odsto) i drugi lični razlozi (8,5 odsto). Oni koji izražavaju želju da emigriraju uglavnom bi voljeli da žive u SAD ili u nekoj od država EU, posebno u Njemačkoj, a vrlo su poželjne i nordijske zemlje”, navela je Daliborka Uljarević.

Polovina građana i građanki vjeruje da u Crnoj Gori nema objektivnih i nezavisnih medija, a većina je i stava da mediji osnažuju polarizaciju i tenzije u društvu kroz direktno svrstavanje na određenu stranu, takođe su nalazi ovog CG pulsa.

Kada su u pitanju životni troškovi i nestašice ljekova, najveći procenat građana gotovo polovina, jedva sastavlja kraj sa krajem, više od polovine se suočilo ili zna nekog ko se suočio sa nestašicom ljekova.

„Najveći procent građana (47,3 odsto) je izjavio da su im prihodi domaćinstva dovoljni da jedva pokriju životne troškove u toku jednog mjeseca, a gotovo trećina ne može od svojih prihoda pokriti mjesečne troškove domaćinstva. Za nešto više od petine (21,5 odsto) prihodi domaćinstva su dovoljni da se pokriju životni troškovi u toku jednog mjeseca“, pojasnio je Čađenović.

On je kazao da nalazi istraživanja ukazuju da se čak 56 odsto građana suočilo ili poznaje nekog ko se suočio sa nestašicom ljekova i medicinskih sredstava u posljednje vrijeme, dok kao glavne krivce za sve češću nestašicu ljekova građani prepoznaju prethodne Vlade na čijem čelu je bio DPS (26,7 odsto) i Vladu Zdravka Krivokapića i program Evropa sad (24,7 odsto). Aktuelnu Vladu Dritana Abazovića kao odgovornu za nestašicu ljekova prepoznaje 14,6 odsto građana i građanki, a nešto više od trećine građana ne može da se odredi.

„Kada je riječ o najavljenom zaduženju, najčešće se kao uzrok tome vidi kombinacija loše politike u zemlji i globalnih kretanja. Preciznije, 35 odsto građana to vidi kao posljedicu loše politike u zemlji i globalnih kretanja, a 30 odsto kao posljedicu loše politike donosioca odluka u Crnoj Gori, dok je 23 odsto uzrok novog zaduženja globalna finansijska kriza“, zaključio je Čađenović.

CG puls predstavlja zajedničku inicijativu CGO-a i DAMAR-a a sa ciljem da kroz empirijske podatke, pomognu onima koji rade na strateškom demokratskom oblikovanju društva, da odluke donose na osnovu pouzdanih podataka i temeljnih analiza, držeći u fokusu građane i građanke. Na taj način se može unaprijediti kvalitet javne debate o važnim pitanjima, ali i podići nivo odgovornosti svih aktera.

Prikupljanje podataka je obavljeno CAPI metodom, od 10. do 18. novembra 2022. godine, na troetapnom stratifikovanom slučajnom uzorku koji je obuhvatio 1007 građana i građanki Crne Gore.

17

avatar
1000
17
0
0
 
14
ŠtreberMitarBOSSGrunfDaks
NAJNOVIJI NAJSTARIJI POPULARNI
Štreber
Gost
Štreber

Političke stranke su zaslužno na zadnjem mjestu ali je pravo čudo sto izlaznost na izborima nikad nije ispod 70%

Mitar
Gost
Mitar

???????? Ne podrzavaju vladu a najvise vjeruju srpskoj crkvi koja jeste ta vlada. Only in Montenegro.

BOSS
Gost
BOSS

Blago vam upamet sa vjerskim institucijama

Grunf
Gost
Grunf

Sve je jasno kakvo smo dno kada se najviše vjeruje vjerskim zajednicama… e kukala majka normalnim ljudima u ovoj državi pored ovakvih vjernika

Daks
Gost
Daks

Kakva glupost da je DPS kriv za nestašicu ljekova, a ovi oslobodioci vladaju dvije ipo godine!

, , ,
Gost
, , ,

Kakav je moral političarima u CG pokazuje i ovo istraživanje. URA i SNP zajedno imaju podršku manju od cenzusa i njima ne pada na pamet da podnesu ostavke. Bošnjačka stranka isto dobija poruku od svojih glasača da ne podržavaju učešće u vladi i oni takođe ne podnose ostavke. Ima li ovoga igdje osim u CG??? Molim vas kažite ako znate… Više »

Kotor🇲🇪
Gost
Kotor🇲🇪

Ko to vjeruje crkvama, fanatici vjerski jedino i koji imaju koridt od iste.

Pero
Gost
Pero

E čuš, vjerske institucije. prodavači magle.
Koliko smo blizu dna kad tu vidimo izlaz?

Dejo.
Gost
Dejo.

Neko vjeruje vjerskim institucijama???????

Rodjak
Gost
Rodjak

Po ovome ni glasaci URE nw podrzavaju vladu.Dritane vrijeme je da se batalis ovoga posla.

MILIC
Gost
MILIC

Protiv su Vlade ali vole benefite koje ta institucija pruža i daje narodu

dr.ino
Gost
dr.ino

ispada da ljudi idu po crkvama i mole se da budu izbori 😂😂😂

, , ,
Gost
, , ,

Propalo je ovo društvo, ali u potpunosti i ne zaslužuje bolje kad se vjerskim zajednicama najviše vjeruje ma o kojim da se radi. Religija je kult smrti, a vjerske zajednice vam obećavaju raj ako budete dobri i izdašni prema njima. To su najprofitnije organizacije i postoje samo zbog novca. Dok je ovaca biće i novaca, zato im je cilj mrak… Više »

Dalmatinac
Gost
Dalmatinac

Plači voljena zemljo kada i takav narod po tebi hoda koji vjeruje najviše vjerskim zajednicama tj SPC.Čudo koliko ljudi su duhom u srednjem vijeku na brdovitom Balkanu.

ex yu
Gost
ex yu

Svak normalan želi da ima svoju državu.Svak normalan vidi šta se dešava u politici ko za koga radi.Svak normalan zna da se Ustav nemijenja kad se kome prohtije.Svak normalan želi(traži) izbore da se ovo bezzakonje završi.

dr.ino
Gost
dr.ino

izgleda da su jedini regularni ovo sto bi da emigriraju

dr.ino
Gost
dr.ino

kakav referendum više, imamo državu i tačka! kakve i koje vjerske zajednice, cime se vi bavite…. po ovom vasem “istrazivanju” vecina ljudi ne vjeruje vladi i dritanu koji sklapa svaki dogovor po naredbama spc i srbije po crkvama, al isti ti ljudi vjeruju tim vjerskijm zajednicama, ko je ovdje lud? narod misli da su izbori resenje za koje se zalaze… Više »

Send this to a friend