Jasno izražena namjera EU za prijem novih članica

Pominjanje konkretnog datuma i posebne Strategije za uspješan prijem Crne Gore u Evropsku uniju EU, koja bi trebalo da bude donijeta već početkom sledeće godine, jasno je izražena namjera EU da primi nove članice, ocijenjeno je iz Građanske alijanse.

Evropska komisija je za februar naredne godine najavila strategiju za uspješan prijem Crne Gore i Srbije u EU do 2025. godine.

Programsa direktorica u GA, Ajša Hadžibegović, podsjetila je da je predsjednik Evropske komisije, Žan Klod Junker, pozvao EU da državama Zapadnog Balkana pruži kredibilnu perspektivu članstva, i naveo da će EU u budućnosti imati više od 27 zemalja članica.

“Govor Junkera je bio izuzetno optimističan, i to ne samo po pitanju proširenja EU, već i u vezi sa drugim spoljnopolitčkim i unutrašnjim pitanjima Unije. Dakle, prezentovan je najidealniji scenario”, rekla je Hadžibegović agenciji MINA.

Ona je ocijenila da je sada pitanje za sve države zapadnog Balkana, a posebno za Crnu Goru i Srbiju, jesu li spremne za konkretan rad i opipljivo unaprjeđenje vladavine prava, fundamentalnih ljudskih prava i sloboda, za efektnu borbu protiv korupcije, za uspostavljanje ekonomske i političke stabilnosti.

“I hoće li biti spremne do 2025, odnosno – hoće li staviti na prvo mjesto ključna pitanja dostizanja standarda u ključnim oblastima i punu implementaciju EU vrijednosti poput ljudskih prava, mira i tolerancije, ispred dnevnopolitičkih trzavica koje oduzimaju energiju i vrijeme, a ne doprinose neophodnim reformama”, navela je Hadžibegović.

Kako je rekla, sada je pitanje za političke elite i za sve nivoe i oblike vlasti (zakonodavna, izvršna, sudska) ali i za civilni sektor i medije, „da li vide šumu od stabla“.

“Ključno je da se, u skladu sa ovim konkretnijim porukama koje dolaze iz EU, sada svi resursi stave u funkciju sagledavanja dugoročnijeg cilja kako bi do 2025. i građani osjetili poboljšanja “na sopstvenoj koži””, ocijenila je Hadžibegović.

Ona je poručila da je vrijeme da se sa priče pređe na djela.

“Konkretno – da izvršna vlast osigura da se sa administrativno-zakonodavnih reformi pređe na realizaciju u praksi, a da zakonodavna vlast proaktivno obavlja svoju kontrolnu ulogu i uvažava naš lokalni kontekst kada usvaja/prilagođava EU zakonodavstvo”, precizirala je Hadžibegović.

Ona je ocijenila da je potrebno da sudska vlast u praksi pokaže nezavisnost od druge dvije grane vlasti i nivo vladavine prava koji neće ostavljati dileme ni jednom građaninu o tome da li su njegova prava zaštićena, da mediji izvještavaju kritički i dubinski o temama koje su ključne i zahtjevaju odgovore od nadležnih, a da civilni sektor efikasno informiše, a onda i angažuje građane da traže rezultate i odgovornost svih aktera.

Prema riječima Hadžibegović, očekivanja EU od dražava kandidata jasno su predstavljena i mogu se kratko sumirati sa “zasučite rukave i radite svoj posao – 2025. je blizu”.

Ona je ocijenila da je donekle licemjerna uloga EU u podršci režimima u regionu koji pokazuju manjkave demokratske kapacitete i suštinski ne rade puno na približavanju zemalja evropskim standardima, ali osiguravaju “stabilnost”.

“Takva prividna stabilnost, u kojoj izuzetno oštra unutrašnja retorika prikriva korupciju i privatne interese a vodi zemlje u siromaštvo, podjele, mržnju i nasilje, građane u stanje nesigurnosti, uključujući i ekonomsku nesigurnost, je nešto na šta EU do sada nije obraćala pažnju, dok god je spoljnja sigurnost održavana”, smatra Hadžibegović.

Ona je rekla da od EU očekuje da “na talasu plana Junkera pooštri svoje zahtjeve za konkretnim rezultatima, i da oštro osudi svako zataškavanje korupcionaških afera, gušenje medijskih i građanskih sloboda, kršenje ljudskih prava, kao i izvrtanje pravde i nekažnjivost određenih struktura“.