Jesu li druge vjerske zajednice diskriminisane u odnosu na SPC

Najava ministra pravde da će država uskoro potpisati temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom kao tradicionalom vjerskom zajednicom, za advokata Nikolu Beladu korak je ka uvođenju te crkve u pravni poredak uz, kako navodi, aboliranje svih njenih protivpravnih radnji. Advokat Dragan Šoć, međutim, smatra da se ne može dovesti u pitanje pravni status SPC u Crnoj Gori, te da ona ugovorom ne traži ništa više od onoga što imaju ostale vjerske zajednice. U javnosti je i dalje otvoreno pitanje da li se tom najavom diskriminišu ostale vjerske zajednice, te ko bi trebalo da budu potpisnici ugovora.

Najava potpisivanja temeljnog ugovora države sa Srpskom pravoslavnom crkvom za advokata Nikolu Beladu očekivana je nakon izmjena Člana 24 Zakona o slobodi vjeroispovijesti kojim su stvorene pretpostavke da se, kako kaže, prizna subjektivitet i kontinuitet SPC u Crnoj Gori.

“Ukazao sam i na sadržinu tog ugovora gdje će se SPC uvesti u pravni poredak i abolirati za sve protivpravne i protivzakonite radnje u sferi svojinskih, poreskih, carinskih i statuskih i drugih prava”, kaže Belada.

Advokat Dragan Šoć pozdravlja najavu vlasti da će država pravno regulisati odnose sa SPC kao što je to uradila i sa drugim vjerskim zajednicama u Crnoj Gori.

“To je trebalo davno uraditi jer za to postoje svi uslovi. Ono što znam da su pokojni mitropolit Amfilohije i svi crkveni velikodostojnici naglašavali da SPC ne traži ništa više niti manje od onoga što se država obavezala potpisujući ugovre sa drugim vjerskim zajednicama jevrejskom, katoličkom u Crnoj Gori”, navodi Šoć.

Prema međunarodnom pravu svaka registrovana vjerska organizacija ima pravo da podnese zahtjev za zaključivanje ugovora sa državom, kaže advokat Belada i ističe da to pravo ne pripada SPC dok se ne registruje. Advokat Šoć smatra da to nije tačno.

“Mitropolija crnogorsko primorska i episkopija budimljansko nikšićka, kao i druge eparhije koje djeluju u Crnoj Gori, imaju status i svojstvo pravnog lica kao što to imaju nadbiskupija barska i kotorska i nigdje u registru nećete naći Vatikan već te njihove episkopije koje djeluju na području Crne Gore”, ističe Šoć.

“Ne postoji u pravnom poretku Crne Gore ni jedan zakonski niti podzakonski akt po kojem je bilo koja crkva proglašena za tradicionalnu crkvu u Crnoj Gori, odnosno da joj se prizna subjektivitet i kontinuitet”, kaže Belada.

To što vlast SPC proglašava tradicionalnom vjerskom zajednicom u suprotnosti je sa Ustavom i zakonom o vjerskim slobodama, navodi bivši državni sekretar Ministarstva ljudskih i manjinskih prava Aleksandar Zeković.