Parlamentarni nadzor izvršne vlasti i sektora bezbjednosti važne su kategorije koje sprečavaju autokratske prijetnje državama i njihovim zakonskim okvirima. To je jedan od zaključaka studije nevladine organizacije Evropska mreža liderstva sa sjedištem u Londonu, prenosi VOA.
Studija, čiji je autor američki stručnjak Leon Hartvel, osim na mehanizme nadzora sektora bezbjednosti, usredrijeđena je na analizaranje zakona, ustavnih nadležnosti, političkog okruženja i ulogu parlamentarnih odbora.
U odjeljku o Srbiji navedeno je da je tokom vlasti Srpske napredne stranke (SNS) i aktuelnog predsjednika Aleksandra Vučića u državi primijenjena značajna transformacija sektora bezbjednosti.
“To podrazumijeva modernizaciju vojne opreme, značajna ulaganja u napredno naoružanje, ponovno uvođenje vojne obaveze, jačanje specijalnih jedinica i snaga”, piše u dokumentu.
Notirano je da je u izvještaju Evropske komisije o napretku na putu članstva u Evropskoj uniji (EU) izražena zabrinutost zbog slabog nadzora rada izvršne vlasti u Srbiji.
Primijećeno je da je Srbija, u čiju vlast i njeno demokratsko opredjeljenje studija sumnja, jedina zemlja Zapadnog Balkana koja ne pretenduje članstvu u Sjevernoatlantskoj alijansi (NATO), ali je potrošila dva odsto Bruto-društvenog proizvoda (BDP-a) na odbrambene i vojne resurse.
“Što Vučićeva vlast dalje odmiče ka autokratiji, može se očekivati da nadzor nad sektorom bezbjednosti bude sve manji, jer će vjerovatno igrati važniju ulogu u njenom održavanju”, navedeno je u dokumentu.
Primijećeno je da su nadzorni kapaciteti osnaženi i upotrebnom savremenih nadzornih sistema širom zemlje.
“Postavljanem više od 8.000 kamera, uglavnom iz Kine, koje mogu raspoznavati lica građana. Postoje zabrunutosti da bi se mogle koristiti protiv opozicionara i novinara. Zvanično Srbija i dalje pretenduje da bude članica EU. U praksi, djeluje da vlasti Srbije više interesuju ekonomske dobrobiti koje stiču u pristupnom procesu, nego prihvatanje sistema vrijednosti EU – koje se ogleda u odgovornosti, vladavini prava i zaštiti ljudskih sloboda”, ukazano je u izvještaju.
Razvijati nadzorne kapacitete u Crnoj Gori
Crna Gora je predstavljena kao članica NATO-a i kandidatkinja za članstvo u Evropskoj uniji koju vodi koaliciona vlada, predvođena Pokretom Evropa sad, čiji su članovi i antizapadne i proruske stranke.
„U dijelu javnosti uočena je bojazan da uticaj proruskog pokreta ‘Za budućnost Crne Gore’ i njegovog lidera Andrije Mandića ugrožava crnogorske napore u vezi sa članstvom u EU. Uticaj Srbije na Crnu Goru, koji se ostvaruje posredstvom Srpske pravoslavne crkve, pojedinih medija i saradnje lokalnih političara, uz podršku Rusije, ne treba potcijeniti. Proruski i anti-NATO narativi su posebno snažni u Crnoj Gori – što predstavlja prijetnju bezbjednosnom okruženju“, navedeno je u tekstu.
Konstatovano je i da će napredovanje Crne Gore u pristupnom procesu intenzivirati propagandu protiv Evropske unije – dovodeći u pitanje stabilnost zemlje i njene napore da se u potpunosti integriše u evroatlantske strukture.
„U nedavno objavljenom izvještaju Evropske komisije o napretku Crne Gore izražena je zabrinutost zbog nedostatka parlamentarne kontrole i nadzora države. Preporučeno je usvajanje Zakona o skupštini koji bi regulisao odnose između izvršne i zakonodavne vlasti. Međutim, preporuka još nije primijenjena“, navodi se u dokumentu.
Istaknuto je da bi Crna Gora trebalo dodatno da razvija nadzornu funkciju parlamenta.
„Važna je njena uloga, a ne samo aktivnost. Činjenica da tokom godina, legislativa kojom se to reguliše nije značajnije unaprijeđena, pokazuje da nadzorna funkcija parlamentarnih tijela nije evoluirala u skladu sa očekivanjima i potrebama“, prezicirano je u tekstu.
Takođe, u izvještaju je navedeno da su u sedam zapadnobalkanskih država: Albaniji, Bosni i Hercegovini (BiH), Hrvatskoj, Kosovu, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji uspostavljeni pravni okviri regulisanja oblasti bezbjednosti, koji podrazumijevaju dvostruku zaštitu države i pojedinca, ali da izazovi i dalje postoje.
Kako bi se doskočilo tim izazovima, studija ima nekoliko preporuka za države Zapadnog Balkana, Evropsku uniju (EU), kao i Sjevernoatlantsku alijansu (NATO).
Precizirano je da primjenom preporuka, parlamentarni nadzor bezbjednosnog sektora na Zapadnom Balkanu može biti značajno osnažen.
“Jačanjem demokratske vladavine i sprečavanjem autokratskih nastojanja. Unapređivanje predloga jača otpornost – prepoznajući da put ka održivoj demokratiji zahtijeva stalnu posvećenost i prilagođavanje novim izazovima”, ukazano je u nedavno objavljenoj studiji.
Šta je potrebno preduzeti?
Preporuke za balkanske države
Unaprijediti institucionalni integritet i nezavisnost: ojačati zakonodavstvo i primijeniti mjere zaštite autonomije nadzornih odbora kako bi upotpunili postojeće strukture upravljanja.
Povećati transparentnost i odgovornost: obezbijediti provjere i ravnotežu koja bi omogućila suprotstavljanje autoritarizmu i politizaciji. Time se osnažuju već postojeći mehanizmi koji obezbjeđuju princip odgovornosti
Povećati kapacitete i stručnost: nastaviti sa ulaganjem u obuku osoblja u parlamentima da bi se ostvario efikasan nadzor. To bi trebalo da obuhvati mentorske programe i razmjenu znanja koje doprinosi povećanju stručnosti
Promovisati inkluzivnost i raznovrsniju zastupljenost u nadzornim odborima što treba da bude usredsrijeđeno na veću participaciju žena i opozicionih lidera kao čelnika nadzornih tijela. To će ojačati demokratski nadzor i odražavati posvećenost regiona inkluzivnosti.
Uspostaviti nezavisne mehanizme bezbjednosne provjere, kako bi se omogućila odgovornost i spriječio sukoba interesa
Olakšati redovnu saradnju: podsticati zajedničke sjednice između odbora usredrijeđenih na bezbjednost i integrisanje u Evropsku uniju, da bi se poboljšali mehanizmi nadzora, oslanjajući se na uspješne modele saradnje koji su prethodno primijenjeni u regionu.
Preporuke za EU i NATO
Podrška izgradnji institucionalnih kapaciteta: važnost saradnje sa organizacijama koje promovišu kontrolisanje sektora bezbjednosti, poput Ženevskog centra za demokratsku kontrolu oružanih snaga. To će pomoći institucionalizaciji prakse dobre uprave.
Unaprijediti parlamentarnu strčnost: dodijeliti sredstva za razvoj kadrova, organizovati radionice usredrijeđene na načine za nadzor. To se posebno odnosi na parlamentarce u nadzornim odborima koji treba da budu spemni za izazove u sektoru bezbjednosti – uključujući energetsku i sajber bezbjednost, vještačku inteligenciju i hibridne prijetnje.
Podsticati reforme nadzornih tijela: osmisliti sveobuhvatnu strategiju prilagođenu Balkanu kako bi se poboljšala transparentnost i odgovornost, nadovezujući se na već postojeće reformske napore.
Uključiti u kriterijume za napredak ka članstvu u EU: poboljšavanje nadzora sistema bezbjednosti suštinski su važni za obezbjeđivanje poštovanja demokratskih standarda i njihovo unaprjeđivanje.
Osnažiti angažovanje civilnog društva: sredstva i podrška organizacijama koje nadgledaju parlamentarni nadzor sektora bezbjednosti ključna je za veći angažman javnosti i civilnog društva, oslanjajući se već uspostavljane i uspješne inicijative.
Borba protiv autokratskih tendencija: podržati napore u tome i obezbijediti poštovanje međunarodnih ugovora – kako bi se učvrstile demokratska uređenja u region, osnažujući poštovanje demokratskih principa.
Projekat se bavi i tradicionalnim i netradicionalnim bezbjednosnim prijetnjama, kao što su energetska nesigurnost, hibridne prijetnje i geopolitička nestabilnost, unapređujući stručnost i kapacitet parlamentaraca da efikasno nadgledaju upravljanje bezbjednošću.
