Centar za građansko obrazovanje ponovo poziva Agenciju za sprječavanje korupcije da donese konačne odluke u svim slučajevima koji su vezani za poslanike na čije kršenje zakona je CGO ukazao kroz Inicijativu upućenu ASK-u prije skoro 30 mjeseci, a zbog neprijavljivanja tačnih, potpunih i preciznih podataka u izvještajima o prihodima i imovini za 2017. godinu, saopštila je danas viša pravna savjetnica u CGO Snežana Kaluđerović.
“CGO je primio od ASK-a dan nakon održanih parlamentarnih izbora odluke prvo za šest, pa onda za još dva poslanika u kojima se utvrđuje kršenje Zakona o sprječavanju korupcije. Takođe, u međuvremenu su sukcesivno stigle odluke u sedam slučajeva u kojima je ASK, po dosta čudnoj metodologiji, utvrdila da ti poslanici nisu prekršili zakon. Radi se o uglavnom bivšim poslanicima tada vladajuće strukture Miću Orlandiću, Miloradu Vuletiću, Miodragu Radunoviću, Nedžadu Dreševiću, Branku Čavoru, Andriji Popoviću i Adrijanu Vuksanoviću“, navodi Kaluđerović.
Kako ističe, ASK ni nakon dvije i po godine nije utvrdila odgovornost u 10 slučajeva, odnosno u slučajevima Branimira Gvozdenovića, Obrada Stanišića, Andrije Nikolića, Mirsada Mulića, Maje Bakrač, Predraga Sekulića, Nikole Rakočevića, Jovanke Laličić, Radula Novovića i Ervina Ibrahimovića.
“CGO je svoju Inicijativu protiv 25 tadašnjih poslanika vladajuće strukture bazirao na činjenici da se podaci o prihodima i imovini u tim izvještajima ne objavljuju tačno i potpuno, a što uključuje preciznost tih podataka kako bi zainteresovana javnost imala punu informaciju o visini, izvorima i osnovama prihoda javnih funkcionera. Upravo to je i osnovna svrha ovih izvještaja”, podsjeća Kaluđerović.
Viša pravna savjetnica u CGO ocjenjuje da nema sumnje da kumulativno spajanje i unošenje podataka u izvještaje nije i ne može biti tačan i potpun podatak objavljen na način propisan zakonom, a dodatno to uskraćuje pravo javnosti da zna kolika su koja stvarna primanja funkcionera i kakva je njihova struktura, odnosno šta su zarade, a šta varijabile ili naknade po drugim osnovama.
“CGO cijeni da nije uloga ASK-a da koristeći manipulativno druge zakone dozvoljava javnim funkcionerima nepreciznost u prijavljivanju prihode i imovine ili da slobodno tumači zakonske odredbe kako bi zaštitila javne funkcionere koji krše Zakon o sprječavanju korupcije. Takođe, ASK je držeći u fiokama ove slučajeve onemogućio efektivnu sankciju i doveo do toga da sada samo, i to u pojedinim slučajevima, formalno utvrđuje odgovornost koju ne prati nikakva negativna posljedica za te javne funkcionere”, dodaje Kauluđerović.
CGO konstatuje da kadrovske promjene u ASK-u nijesu do sada dovele i do drugačijeg odnosa prema većini javnih funkcionera, a posebno ne prema onima koji se percipiraju kao još politički moćni.
“ASK mora početi dosljedno i blagovremeno primjenjivati zakon kako bi funkcionisanje te institucije bilo u javnom interesu. Slučaj ovih poslanika je jedno od mjerila rada ASK-a, kako u ranijoj tako i novoj rukovodećoj postavci, a taj ispit su obje postavke pale jer su cijenile da im je važniji partijski od javnog interesa”, zaključuje Kaluđerović.
