Za Klarka je Crna Gora najčistiji primjer stabilnosti

Penzionisani komandant NATO snaga za Evropu, Vesli Klark kaže da je Crna Gora najčistiji primjer vrijednosti kao što su stabilnost, izdizanje iznad konflikta na Balkanu, usvajanje zapadne civilizacije i podizanje standarda života, za život po demokratskim standardima.

Klark je u intervjuu Dnevnim novinama kazao da se nada da će se i Srbija ugledati na Crnu Goru, vidjeti dobar primjer i slijediti našu zemlju.

DN: Crna Gora je u junu ove godine postala punopravna članica NATO. Koliko će naše članstvo doprinijeti stabilnosti na Zapadnom Balkanu?

KLARK: Veoma. Uvijek postoji neko ko traži luku u kojoj će pokušati da poremeti ekonomski razvoj i stabilnost u regionu, ali suština je u miru i u tome da ljudi vjeruju u snažnu budućnost, da cijene svoj život i da uvijek teže ka boljem. Bitno je da znaju da razvijena ekonomija donosi zaposlenost i stabilnost. A ključ za to leži u sigurnosti.

Dakle, vaša zemlja može da doprinese svojim glasom, svojim primjerima. Crna Gora je najčistiji primjer vrijednosti kao sto su stabilnost, izdizanje iznad konflikta na Balkanu, usvajanje zapadne civilizacije, demokratskih standarda, podizanja standarda života…Nadam se da će Srbija ugledati na Crnu Goru, vidjeti vaš primjer i slijediti vas u tome.

DN: Crna Gora je nedavno obilježila 10 godina od potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, deceniju od početka puta ka EU. Koliko pristupanje NATO-u može da ubrza ovaj proces?

KLARK: NATO se nikad nije stapao sa EU. Razlog je što Amerika nije dio EU, ali sa druge strane, SAD u NATO je vitalni faktor stabilnosti u Evropi više od 70 godina. To što je Crna Gora u NATO prije nego u EU je priznanje da prije nego što dostignete ekonomski razvoj, morate dostići stabilnost i sigurnost. Tako da stvari idu pravim redom, u pravom nizu.

DN: U Srbiji trenutno ne postoji podrška za učlanjenje u NATO. Javnost i dalje pamti bombardovanje i žrtve 1999. godine…

KLARK: Volio bih kada bi se ljudi u Srbiji pogledali i rekli: Znate, naša vlast nas je dovela do tog ekstremnog stanja. Kada sam prvi put došao u bivšu Jugoslaviju ranih 90-ih, vidio ljude u svakoj od njenih tadašnjih republika, svi su bili slični i svi su govorili istim jezikom. I Albanci su govorili srpsko-hrvatski. Pa ipak, za svrhe politike sve faul linije su se obnovile, i ljudi su se podijelili, a sav bijes je izašao napolje, nakon čega je došlo do užasnog konflikta. Ipak, vjerujem da će na Balkanu kako vrijeme bude prolazilo, ljudi shvatiti koliko zajedničkog imaju i zaboraviće nevolje iz prošlosti.

DN: Da li žalite zbog bombardovanja i žrtva, posebno imajući u vidu da je većina u toj zemlji bila protiv režima Slobodana Miloševića, koji je “svrgnut” godinu kasnije?

KLARK: Prije svega, 1999. godine koristili smo silu kao posljednje sredstvo. Imao sam tri putovanja u Srbiju na jesen 1999. da pitam Slobodana Miloševića da ne radi ovo. I nakon masakra u Račku, vratio sam se ponovo i rekao mu: Molim Vas da ne sprovodite etničko čišćenje kosovskih Albanaca.

DN: Šta Vam je on rekao?

KLARK: Naravno, odbijao je to. Ali to se dešavalo. U junu 1999. poslali smo Ričarda Holbruka da razgovara sa Miloševićem. Holbruk mi je rekao: Ti zoveš Miloševića. Zvao sam i rekao mu: Gospodine predsjedniče, ovdje general Klark. Nadam se da nećete sprovesti etničko čišćenje Albanaca. Dobio sam odgovor: Generale Klark, to su moji ljudi, zašto bih to radio. Ne znam zašto biste to radili, rekao sam mu, ali Vaša vojska i Vaša policija to rade sada. Molim Vas, to mora da stane.

Na kraju tog ljeta, četiri hiljade Albanaca je napustilo svoje domove i živjelo u planinama Albanije. Tri puta sam išao u Beograd, i onda smo održali pregovore u Rambujeu. I jednostavno nismo mogli da ubijedimo Miloševića da ne koristi silu. Politika koju je on postavio pod Šainovićem i Ojdanićem izazvala je dosta poremećaja na Kosovu. Deset hiljada ljudi izgubilo je život, 90% od toga izazvali su Srbi, a Milošević i njegovi ljudi su pokušali da sakriju da su ubijali ljude. To ne možete imati u Evropi danas. Ili bilo gdje.

Divim se onome što ste uradili

DN: Da li ste upoznati sa političkom situacijom u Crnoj Gori?

KLARK: Ne donosim presude o političkoj situaciji ovdje, ali znam prethodne političke lidere i imao sam dobru saradnju sa njima. Uvijek postoji određeni potezi i ideje u politici koji pokušavaju da pomjeraju stvari nazad. Genijalnost demokratije je u saradnji i učešću svih glasova i u tome da većina mora da poštuje manjinu. I stvari bi na taj način trebalo da funkcionišu. Nikad se nisam osjećao ugodno komentarišući nečiju unutrašnju politiku. To bio bilo kao kada bi bivši premijer Đukanović prilikom dolaska u Ameriku rekao ja volim demokrate, ili republikance. Ljudi bi ga pitali pa kako, zar Vi ne volite Ameriku? Tako je i sa mnom. Ja volim Crnu Goru, upoznao sam divne ljude ovdje, divim se onome što ste uradili.

Svijet nije šahovska tabla

“Crna Gora je morala postati dio NATO. Zato što joj je potrebna NATO podrška, obavještajna potpora, podrška NATO političkih lidera kako bi se nosili sa namjerama Rusije. Nije da Rusija žudi za crnogorskom teritorijom, ali Putin ne želi da se NATO i zapadne vrijednosti pomjeraju ka istoku. To predstavlja prijetnju za njega. On zna da je na duge staze, njegov najveći izazov kineski rast. Da bi se borila sa Kinom, Rusija mora da obnovi svoj autoritet. Vjerujem da ako realno sagledaju situaciju, da najbolji način da se nose sa Kinom, jeste da izgradi dobre odnose sa Evropom. To ne znači da treba da sruši evropske institucije, već da proba da sarađuje sa njima. Putin mora da shvati da svijet nije šahovska tabla. “Ovo je moja zemlja, a ovo je tvoja, ali ja ću je uzeti”. To je njegovo razmišljanje.”