Kosovska skupština raspravljaće ove nedjelje o razgraničenju sa Crnom Gorom, a politički analitičar sa Kosova Škeljzen Malići smatra da će, ukoliko parlament ratifikuje sporazum o razgraničenju sa našom zemljom, optimizam kosovskog premijera oko liberalizacije biti manje više realan.
Premijer Kosova Ramuš Haradinaj izjavio je za će se liberalizacija viza desiti u martu naredne godine, odmah nakon proslave desetogodišnjice nezavisnosti Kosova. Poznato je da Evropska unija kao glavni uslov za viznu liberalizaciju Kosova postavlja pitanje razgraničenja sa Crnom Gorom, a upravo je Haradinaj bio najglasniji protivnik trenutne demarkcije.
“Ako kosovska skupština sljedeće nedjelje ratifikuje sporazum o razgraničenju sa Crnom Gorom (Haradinajeva vlada je ranije proslijedila sporazum u Skupštinu) onda je optimizam kosovskog premijera oko liberalizacije viza manje-više realan. Moguće je da će onda EU do marta donijeti odluku o liberalizaciji određujući neki kasniji datum kada će ona stupiti na snagu, stručnjaci kažu da bi to moglo biti do juna mjeseca” kaže Malići za DN.
Međutim, dodaje Malići, na Kosovu i dalje vlada skepsa oko ratifikacije zato što vladajuća koalicija nema dovoljno glasova da se sporazum prihvati.
“Sam premijer i njegova stranka bili su najljući protivnici sporazuma a pitanje je da li će i glasovi stranke bivšeg premijara Ise Mustafe, koji su većinom bili za ratifikaciju, biti dovoljni da se sporazum prihvati”, objašnjava kosovski intelektualac.
Osnova konsenzusa usvajanje preporuka Vlade
Da se nešto ipak dešava u redovima protivnika ratifikacije može se naslutiti na osnovu ponovljenih izjava potpredsjednika kosovske vlade Fatmira Limaja (čija je stranka takođe bila protiv) “da je oko razgraničenja sa Crnom Gorom potrebno postići koncesualni kompromis prije glasanja”
“Ako se to desi biće to važan pozitivni pomak po pitanju koje je nepotrebno komplikovalo odnose između Crne Gore i Kosova. Ono što bi moglo biti osnova konsenzusa j este usvajanje preporuke Vlade da se, nakon ratifikacije, otvori dijalog sa vladom u Podgorici oko granice. Naime, kada se jednom ratifikuje sporazum, dvije suverene zemlje imaju pravo i mogu razgovarati o eventualnim funkcionalnim korekcijama granice pošto je, koliko znam, ne samo na Kosovu već i sa crnogorske strane bilo primjedbi na graničnu liniju, da je ona djelimično nefunkcionalna. Recimo, u plavskoj opštini ljudi su bili nezadovoljni oko granice na Hajli”, ocijenio je Malići.
Haradinaj još nije popravio rejting
Lideri Zapadnog Balkana, među njima i kosovski premijer Ramuš Haradinaj, sastaće se u ponedjeljak sa Federikom Mogerini u Briselu, a Malići vjeruje da prognoze Haradinaja o viznoj liberalizaciji do marta, neće naići na previse odobravanja kod Mogerini.
“Nema još uvijek pozitivnih pomaka koji bi pokazali da je premijer Haradinaj naglo popravio rejting kod Federike Mogerini. Kada je nedavno Haradinaj bio u posjeti Briselu, Mogerini je odbila da se pojavi na konferenciji za štampu nakon sastanka sa kosovskim premijerom, što je bio nezapamćen presedan”, ističe Malići.
Pretpostavljalo se, dodaje on, da je Mogerini bila ljuta zato što je Haradinaj insistirao da se Sjedinjene Države aktivno uključe u Briselski dijalog.
“Ali, svakako, sastanci lidera Zapadnog Balkana su važni u vrijeme kada se u nekim uticajnim zemljama EU lobira za pozitivniji i blagonakloniji pristup Zapadnom Balkanu, otvarajući bržu perspektivu za EU članstvo cijelog regiona, kako bi se spriječilo mešetarenje i penetracija Rusije na Balkan, koji je od Solunske deklaracije 2003. godine proglašen interesnom zonom EU”, zaključio je Malići.
I Marković kod Mogerini sa liderima Zapadnog Balkana
Predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković boraviće danas u Briselu na poziv potpredsjednice Evropske komisije i visoke predstavnice Evropske unije (EU) za vanjsku politiku i bezbjednost Federike Mogerini.
“U okviru radne posjete predviđeni su bilateralni sastanak Markovića i Mogerini i radna večera koju visoka predstavnica EU priređuje za predsjednike vlada država zapadnobalkanske šestorke”, kaže se u saopštenju iz Vlade.
