Premijer Kosova Ramuš Haradinaj je u vremenskom tjesnacu jer je obećao brzu liberalizaciju viznog režima sa EU, koja je uslovljena ratifikacijom demarkacije granice sa Crnom Gorom, pa je stoga Sporazum o demarkaciji i izvještaj komisije hitno proslijedio Skupštini Kosova, prebacujući time odgovornost za odbijanje na poslanike.
To je u razgovoru za Pobjedu kazao kosovski intelektualac i politički savjetnik albanskog premijera Edija Rame, Škeljzen Malići komentarišući pisanje kosovskih medija da Haradinaj traži jake razloge kako bi od poslanika Skupštine Kosova zatražio da podrže ratifikaciju Sporazuma o razgraničenju sa Crnom Gorom.
Manipulacija
“Dok je bio u opoziciji, Haradinaj je bio najglasniji protivnik ratifikacije Sporazuma o demarkaciji granice sa Crnom Gorom, jer je tvrdio da je Kosovo tim sporazumom izgubilo oko 8.000 hektara teritorije. Kada je postao premijer, odmah je smijenio raniju komisiju, koja je pripremila sporazum; imenovao je novu komisiju u koju su ušli profesori koji su tvrdili da imaju dokaze o gubitku teritorije. Međutim, kada je ta komisija nedavno ponudila prvi izveštaj, nije ponudila nikakve dokaze, već je tražila više vremena da ih pronađe”, rekao je Malići.
Haradinaj je, kaže on, razočaran ovih ishodom, bio je u vremenskom tjesnacu jer je obećao brzu liberalizaciju viznog režima sa Evropskom unijom, koja je uslovljena ratifikacijom demarkacije, pa je stoga Sporazum o demarkaciji i izvještaj komisije hitno proslijedio Skupštini Kosova, prebacujući time odgovornost za odbijanje na poslanike.
“Jak razlog za sada ne postoji i neće ga ni biti. Ono što poslanike može ubijediti je pragmatična potreba da se ispuni izborno obećanje o liberalizaciji viznog režima. Kosovo je jedina zemlja u regionu čiji građani ne mogu
slobodno putovati u Evropu.
S druge strane, Haradinaju zapravo, sada kada je na vlasti, odgovara da se sporazum ratifikuje, ali traži malu pomoć od Podgorice u smislu obećanja da će Kosovo i Crna Gora, kao dvije suverene države, nakon ratifikacije razgovarati o sporazumnim korekcijama granice, ako za to postoje opravdani zahtjevi i interes, ne samo sa kosovske strane”, objasnio je kosovski intelektualac.
Opravdanje
Neka izjava te vrste mogla bi, dodaje on, poslužiti Haradinaju kao opravdanje za njegov raniji tvrdi stav po tom pitanju, kada je predsjednika Hašima Tačija i sadašnje najveće koalicione partnere iz Demokratske partije Kosova optuživao za izdaju i prodaju kosovske teritorije.
Komentarišući atentat na lidera SDP Olivera Ivanovića, Malići kaže da se radi o politički motivisanom aktu sa ciljem da se omete proces normalizacije odnosa između Kosova i Srbije na osnovu dijaloga, koji se već više godina vodi u Briselu i koji sada treba da uđe u završnu fazu.
“Beograd je svjestan da je nezavisnost Kosova nepovratna činjenica i da će ako želi ulaznicu za EU morati da prizna Kosovo. Međutim, sada nastoji da u posljednji čas izbori kompenzaciju, da osigura autonomiju Srba na Kosovu ili, maksimalistički, da iznudi podjelu Kosova. Beograd nije ni skrivao da želi uzeti sjever Kosova kako ne bi, kako kažu srpski lideri, u svemu bili u gubitku, već da treba nešto i dobiti kao naknadu za mirovni sporazum sa Kosovom”, smatra Malići.
Čini se, kaže, da i u Briselu postoji struja koja se zalaže za ovakvu pragmatičnu kompenzaciju Srbiji.
“A koju zagovaraju neki centri moći i geostrateški instituti. Objavljeni su i projekti za nešto širu razmjenu teritorija, da se, recimo, ako sjever Kosova ode u Srbiju, i nemirna Preševska dolina sa izrazitom albanskom većinom populacije pripoji Kosovu. Međutim, i za ovaj “pragmatični” scenario važi ista, štaviše malo strožija procedura, kao i za demarkaciju granice sa Crnom Gorom”, istakao je Malići.
Vjeruje da bi Srbija najprije morala da prizna nezavisnost Kosova, pa da onda, makar i u sljedećoj sekundi, dvije suverene države dogovaraju uređenje, pa i korekciju granice, uključujući i razmjenu teritorija.
“Ako bi procedura bila takva, načelno ne bi bila ugrožena suverenost država u aktuelnom međunarodnom poretku, odnosno ne bi bio stvoren presedan za prekrajanje granica suverenih država u kojima postoje separatistički pokreti”, naglasio je Malići.
Dogovor
Govoreći o najavljenoj posjeti premijera Crne Gore Duška Markovića Kosovu, koja bi trebalo da se desi do kraja mjeseca, Malići kaže da bi Marković mogao obećati da će Crna Gora biti otvorena za razgovore kada se sporazum ratifikuje i u kosovskoj Skupštini.
“Ti razgovori podrazumijevaju razmatranje zahtjeva obje strane za eventualne korekcije granice. Ja sam svojevremeno u crnogorskim medijima čitao primjedbe, recimo iz Plava, zašto je planina Hajla, koja je vitalna za ekonomiju Plava, u cjelini pripala Kosovu. Mi smo prijateljske zemlje i susjedi i možemo i trebamo razgovarati o svemu što unapređuje saradnju i razumijevanje”, ocijenio je on.
Kako je dodao, ratifikacija bi bila od obostrane koristi.
“Kosovo kao i Crna Gora i ostale republike iz bivše Jugoslavije stekle su nezavisnost na osnovama unutrašnjih granica bivše federacije kakve su one bile prema posljednjem validnom ustavu iz 1974. godine, a ne na osnovama istorijskih i etničkih granica”, zaključio je Malići.
SPC i ruske agenture rade na podrivanju stabilnosti Kosova
Komentarišući posjetu srpskog predsjednika Aleksandra Vučića Kosovu, Malići kaže da ne zna da li je ta posjeta bila planirana ranije ili je odgovor na situaciju stvorenu poslije atentata na Ivanovića.
“Ako jo ovo drugo u pitanju, onda je njegov cilj da primiri uznemirenost kosovskih Srba, koji se osjećaju izdanim od strane Beograda. On preko Srpske liste politički kontroliše političku elitu, ali ne i srpsku populaciju na Kosovu i to mu se može vratiti kao bumerang, zato što ekstremne nacionalističke snage, SPC i ruske agenture rade na podrivanju ne samo stabilnosti Kosova već i njegove vlasti”, zaključio je Malići.
