Marković: Apsolutna besmislica da Vlada radi na prevođenju Crnogoraca u katoličanstvo

Tvrditi da Vlada Crne Gore intenzivno radi na prevođenju Crnogoraca u katoličanstvo je apsolutna besmislica, koja se mogla roditi samo u glavama onih kojima je prevođenje Crnogoraca u srpski nacionalni korpus glavna ideja vodilja, kazao je premijer Duško Marković danas u okviru Premijerskog sata odgovarajući na pitanje poslanika DF-a. Marković je u Skupštini najavio da će trećim paketom mjera koji je Vlada pripremila za ublažavanje posljedica izazvanim epidemijom koronavirusa, obezbijediti još 200 miliona eura za oporavak turističkog sektora. On je naglasio da država neće zapostaviti socijalno ugrožene kategorije stanovništva i neće dozvoliti da im sadašnja kriza nametne dodatni teret na ionako skromne budžete, i naglasio da je likvidnost budžeta očuvana u izuzetno negativnim ekonomskim okolnostima.

Poslanik Demokratskog fronta Budimir Aleksić pitao je premijera da li Vlada intenzivno radi na unijaćenju Crnogoraca (što je u funkciji promjene identiteta pravoslavnog stanovništva na prostoru današnje Crne Gore).

“Tvrdnju da vaša Vlada sprovodi projekat unijaćenja Crnogoraca potkrepljuje i činjenica da od 2011. godine princa Nikolu Petrovića korumpirate milionima eura narodnog novca, po našem mišljenju, zato što je rimokatolik, dok su ostali brojni potomci mitropolitsko gospodarske kuće Petrovića, koji su kao i njihovi preci ostali vjerni pravoslavlju, ostali bez bilo kakve pomoći i podrške od strane ove države”, navodi Aleksić.

Marković je rekao da su tvrdnje DF-a besmislene i ocijenio apsolutnom besmislicom tvrdnju poslaničkog Kluba Demokratskog fronta da Vlada navodno radi na “unijaćenju Crnogoraca” i da se ona mogla pojaviti samo u glavama onih kojima je prevođenje Crnogoraca u srpski nacionalni korpus glavna ideja vodilja.

“Moram Vam priznati da sam više puta morao da pročitam Vaše pitanje, da se uvjerim da me zaista pitate da li ova Vlada intenzivno radi na unijaćenju crnogoraca, odnosno da želi da promijeni identitet pravoslavnog stanovništva na prostoru današnje Crne Gore. Nastojeći da argumentujete ovu Vašu tvrdnju, zbunili ste me do kraja. Jer to šta ste sve naveli u prilog Vašoj tezi, zaista je bez ikakvog utemeljenja u činjenicama. Razumijem da smo mi već u predizbornoj kampanji i da je to vrijeme kada političari znaju da “zaborave” na činjenice, ali Vi ste, ovoga puta, baš pretjerali… Skoro tri četvrtine stanovništva Crne Gore su, kao što znamo, pravoslavci. Tvrditi da ova Vlada intenzivno radi na njihovom prevođenju u katoličanstvo je apsolutna besmislica, koja se mogla roditi samo u glavama onih kojima je prevođenje Crnogoraca u srpski nacionalni korpus glavna ideja vodilja. Pa kad to prevođenje ne uspijeva, onda valja iskonstruisati postojanje neke nevidljive sile koja nas vuče u bezdan, ovaj put nazvan unijaćenjem”, rekao je on.

Premijer je kazao da Vlada niti koga prevodi, niti će koga prevoditi bilo u vjerske, bilo u nacionalne korpuse i da se svaki građanin Crne Gore o svom vjerskom i nacionalnom identitetu izjašnjava slobodno i po sopstvenom osjećaju.

“Ne postoji nikakva odlučnost Vlade Crne Gore da iz ove zemlje eliminiše Srpsku pravoslavnu crkvu, a ponajmanje o tome može da svjedoči usvajanje Zakona o slobodi vjeroispovjesti. Niti je Zakon usmjeren, kako Vi kažete isključivo protiv SPC, niti na oduzimanje njene imovine, niti na promjenu njenog statusa. O tome smo se kao Vlada izjasnili prekjuče i juče, nudeći potpunu zaštitu imovine SPC, i to kroz hitne izmjene i dopune Zakona, pa je i to odbijeno! Ja sam siguran da je sve to Vama veoma dobro poznato, bas kao i činjenica da Srpska pravoslavna crkva, kao institucija pod tim imenom, u Crnoj Gori postoji stotinak godina, a ne osamsto, kako Vi kažete. Država Crna Gora ima obavezu da na valjan način uredi pitanje slobode vjeroispovijesti, kao i sva druga pitanja koja se u vezi sa tim nameću, u skladu sa najvišim standardima evropskih demokratija. Sa ogromnim strpljenjem i tolerancijom nastojali smo da razjasnimo nedoumice sa čelnicima SPC u Crnoj Gori oko novog Zakona”, naglasio je on.

Marković je, osvrnuvši se na svoj nedavni autorski tekst u Pobjedi da potpuna neznavenost, ili zla namjera, stoje iza pokušaja izjednačavanja lika Svetog Save, koji je svoju misiju imao u XIII vijeku, i svetosavlja koje je kao politička ideologija nastalo tridesetih godina prošlog vijeka.

“Dakle, svetosavlje je samo “pozajmilo” ime od srpskog sveca, a utemeljili su ga u tadašnjoj Kraljevini Jugloslaviji, kao što znate, srpski episkop Nikolaj Velimirović i srpski profašistički političar Dimitrije Ljotić, u predvečerje Drugog svjetskog rata. Poznato je da je suština svetosavske ideologije u konceptu – jedan narod, jedna religija, jedna država. U tom konceptu niti ima crnogorskog naroda, niti crnogorske države. Sve je – srpsko”, rekao je on.

Toliko o odnosu ove ideologije prema Crnoj Gori i Crnogorcima.

Kad ste me već Vašim pitanjem vratili u ove istorijske teme, moram Vas takođe podsjetiti na istorijske činjenice o odnosu idejnih tvoraca i protagonista svetosavskog nacionalizma prema antifašističkom pokretu, odnosno na njihovu kolaboraciju sa fašistima. Vjerujem da Vam je poznato da je Adolf Hitler još prije početka Drugog svjetskog rata odlikovao episkopa Nikolaja Velimirovića, koga rado nazivaju i vladikom. Citiraću nešto što Vi, vjerujem, kao istoričar, takođe znate – a to su riječi episkopa Velimirovića o Hitleru. Citiram: „Mora se odati poštovanje sadašnjem njemačkom vođi koji je kao prost zanatlija i čovek iz naroda uvideo da je nacionalizam bez vere jedna anomalija, jedan hladan i nesiguran mehanizam. I evo, u dvadesetom veku, on je došao na ideju svetog save i kao laik poduzeo je u svom narodu onaj najvažniji posao, koji priliči jedino svetitelju, geniju i heroju“, kraj citata. Kraj citata, gospodine Aleksiću. Dozvolite i da Vas podsjetim da su antievropejstvo i antisemitizam takođe snažno prisutni u inače obimnom i nekim segmentima značajnom djelu episkopa Velimirovića za srpsku crkvu i srpski narod. Takođe, i na činjenicu da je blisko sarađivao sa nespornim saradnikom fašista Dimitrijem Ljotićem, čije su jedinice u službi Vermahta, između svega ostalog, učestvovale i u masakru nad đacima i svim muškim osobama u Kragujevcu 1941. godine. Skoro tri hiljade ljudi je tada strijeljano”, naveo je Marković.

Posmrtni govor Ljotiću održao je upravo episkop Velimirović 1945. godine, kada ga je nazvao, citat: “Ideologom hrišćanskog nacionalizma i pravim reprezentom srpske politike”.

Kad smo se već dotakli ovih velikih antifašista, poslaniče Aleksiću, moram Vas podsjetiti i na to da ste Vi lično inicirali da se u Beranama podigne spomenik četničkom vojvodi Pavlu Đurišiću. Takođe, Vi biste rekli ‘istaknutom antifašisti’ kojeg je Hitler u maju 1944. godine, na predlog njemačke komande za Jugoistok, odlikovao Ordenom gvozdenog krsta!? Ispada da je Hitler – taj svetitelj, genije i heroj, kako ga je vidio idejni tvorac svetosavlja – praktikovao da značajna odlikovanja dodjeljuje antifašistima! A znamo da nije, jer je odlikovao isključivo svoje ratne saveznike. Istoriju svako može da tumači na svoj način, može i da nastoji da je upodobi svojim interesima, ali istorijske činjenice su – jedne i nesporne. Ja sam samo podsjetio na te činjenice, i to konkretnim povodom obilježavanja Trinaestojulskog ustanka. Dakle, antifašizmom se ne mogu kititi saradnici fašista. To je sve što sam na tu temu saopštio, ništa novo i ništa epohalno nijesam otkrio, a ponajmanje – antisrpsko. Naravno, među Srbima, to znamo svi, bio je veliki broj boraca za slobodu, partizanskih komandanata, narodnih heroja, i MI ANTIFAŠISTI uvijek ćemo se diviti njihovoj veličanstvenoj borbi, ruku pod ruku sa crnogorskim i svim ostalim antifašistima”, kazao je predsjednik Vlade.

Premijer je odbacio tvrdnje da Vlada pomaže samo princa Nikolu Petrovića jer je katolik.

“Činjenice su sljedeće: tačno prije devet godina Skupština Crne Gore je donijela Zakon o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš. U članu 1 tog Zakona stoji: „Radi istorijske i moralne rehabilitacije dinastije Petrović Njegoš, ovim Zakonom se uređuju pitanja od značaja za status potomaka dinastije Petrović Njegoš, koja je detronizovana protivno Ustavu za Knjaževinu Crnu Goru, aktom nasilne aneksije države iz 1918. godine“. Kraj citata. Prema ovom Zakonu, potomke dinastije predstavlja najstariji muški potomak, a to je praunuk kralja Nikole, princ Nikola Petrović. Vlada Crne Gore je u prethodne skoro četiri godine samo sprovodila u život obaveze iz pomenutog Zakona, ne baveći se vjerskim i vjeroispovijednim opredjeljenjem potomaka dinastije Petrović Njegoš. Niti znam, niti se interesujem ko je kakvog vjerskog opredjeljenja. To na kraju i nema nikakve veze sa sadržajem Zakona koji je usvojen u ovoj Skupštini prije devet godina, a koji je Vlada dužna da sprovodi. Tako da je besmisleno dovoditi u vezu vjersko opredjeljenje princa Nikole sa izmišljenim nastojanjem Vlade da radi na unijaćenju Crnogoraca. A to se jednom riječju zove – podvala!”, kazao je Marković.

Predsjednik Vlade je rekao da je tek u samostalnoj i demokratskoj Crnoj Gori mogla da bude ispravljena velika nepravda učinjena dinastiji Petrović Njegoš na kraju Prvog svjetskog rata.

“Nepravda prema dinastiji, ali i prema državi Crnoj Gori, i prema svima koji u njoj žive. Zato ću ovu priliku iskoristiti da podsjetim da je princ Nikola Petrović prije tri godine primio najviše odlikovanje Francuske Republike: Nacionalni orden Legije časti. Tom prilikom predstavnik Ministarstva vanjskih poslova Francuske prenio je sljedeću poruku, i opet moram citirati: ‘Mi smo ovdje, među ovim zidovima, u pobjedničkoj euforiji 1918. godine zbog Jugoslavije žrtvovali Kraljevinu Crnu Goru onome što smo smatrali višim interesima. Vaš pradjed je od samog početka rata 1914. bio saveznik koji se hrabro borio protiv nadmoćnog neprijatelja, ali je na versajskoj mirovnoj konferenciji to zaboravljeno.’ Kraj citata. I mi smo, poslaniče Aleksiću, čekali skoro cio vijek da ispravimo nepravdu učinjenu tada Crnoj Gori. Ispravili smo je na mirnom i demokratskom referendumu 2006. A ubrzo potom i nepravdu prema dinastiji Petrović Njegoš. Tako radi država i tako radi Vlada koja je odgovorna prema crnogorskoj istoriji, ali i prema našoj budućnosti. Ne tračari i ne prebira po vjerskim opredjeljenjima. Naprotiv, odgovorna je prema građanskom konceptu savremene crnogorske države! Odgovorna je za stabilnost našeg društva i za njegov sveukupni napredak”, zaključio je on.

Treći paket mjera podrške uključuje kratkoročno 67,85, a dugoročno 131,7 miliona eura podrške turističkoj djelatnosti

Treći set Vladinih ekonomskih mjera za sanaciju ekonomskih posljedica pandemije koronavirusa vrijedan je samo u oblasti turizma ukupno 67,85 miliona eura do 2022. godine i to je samo kratkoročni set mjera, saopštio je Marković.

“On uključuje subvencionisanje kamatne stope za reprogram kredita kod IRF-a i poslovnih banaka vrijedan 12 miliona eura, primjenu snižene stope PDV-a od sedam odsto na period od godinu dana (tj. do sredine naredne godine), ukupno vrijednu 16 miliona eura, kreditnu liniju kod IRF-a za likvidnost i obrtna sredstva sa subvencionisanom kamatnom stopom, subvencije za izdavaoce privatnog smještaja vrijedne tri miliona eura, te subvencije za turoperatore i sredstva za promociju”, kazao je Marković odgovarajući na pitanje Kluba poslanika Demokratske partije socijalista.

On je rekao da je dugoročni set predloženih mjera koji će se primjenjivati do 2024. godine, a koji će Vlada sjutra predstaviti, ukupno iznositi 131,7 miliona eura.

Premijer je istakaoi da je podrška Vlade snažno prisutna od početka, tako da ne treba govoriti u kategorijama očekivanja ili pretpostavki, jer institucije već uveliko mjesecima rade svoj posao.

“Proces donošenja trećeg seta mjera je bio nešto duži nego što smo planirali, ali vjerujem da je svakome dobronamjernom u Crnoj Gori jasno da smo morali analizirati cjelokupnu situaciju kako bi mjere bile adekvatne. Kada smo ušli u taj proces, odmah nakon drugog seta mjera, situacija je bila drukčija. Nijesmo imali aktivnih slučajeva zaraze, a stanje u regionu i na drugim emitivnim tržištima se smirivalo. Svjedoci smo da je tokom juna ta situacija nažalost promijenjena. Stoga će, kao što sam kazao, Vlada kroz treći set mjera opredijeliti gotovo 200 miliona eura za turizam kroz kratkoročne i dugoročne mjere i time još jednom demonstrirati volju da se kroz punu podršku bavi upravljanjem izazovima u turizmu, ali i u svim drugim sektorima kako bi se crnogorska ekonomija vratila na put razvoja, koji je trasiran prije ove kriz”, kazao je Marković.

Predsjednik Vlade je podsjetio na prethodna dva seta Vladinih mjera podrške privredi i građanima rekavši da je od aprila u svrhu podrške isplati zarada zaposlenima u sektoru turizma i ugostiteljstva uplaćeno oko 12,14 miliona eura podrške za ukupno 40.422 zarade i da će Vlada podržati isplatu i za jun.

Govoreći o privredi u vrijeme pandemije predsjednik Vlade je rekao je u vrijeme pandemije digitalna ekonomija pokazala najveću otpornost na tu krizu svuda u svijetu i da kompanije kojima su informacione tehnologije osnovna djelatnost, sada bilježe rast, upravo zato što globalna potražnja ubrzano raste.

“U Ministarstvu nauke imamo u ovom trenutku registrovano oko 70 kompanija iz oblasti inovacija, od toga preko njih 30 su izvozno orijentisane, naravno ima ih mnogo više na našem tržištu. Imao sam prilike da se pojedinačno i zajedno srećem sa tim ljudima i zaista imamo veliki potencijal, izuzetan potencijal kad je u pitanju IT sektor, odnosno IT industrija u periodu koji dolazi. Pratili smo, otprilike, oko šest kompanija u ovoj oblasti u ovom prethodnom vremenu kada je u pitanju njihova izvozna orijentacija i vjerujte mi da samo tih šest kompanija učestvuje sa 2,5 posto u izvozu u Crnoj Gori, samo šest kompanija, a prosječna zarada u njima je 1000 eura”, istakao je on.

Premijer je naveo šta je do sada urađeno na ovom planu i predstavio mjere koje su planirane:

Olakšice za početak poslovanja – startapova i oni će biti oslobođeni poreza za period odpet godina

Olakšano zapošljavanje u inovacionoj djelatnosti – značajno umanjenje poreza i doprinosa, do 50 odsto

Oslobađanje od poreza i doprinosa za rad na inovativnim projektima

Oslobađanje poreza na dobit od 100 odsto za reinvestiranje u inovativne projekte

Oslobađanje od poreza na dobit od 100 odsto za ulaganje u startapove i fondove za finansiranje inovativnih projekata

Oslobađanje poreza na dobit za donacije naučno-istraživačkim institucijama

Umanjenje poreza na nepokretnosti i izgradnju infrastrukture za inovacionu djelatnost

I uspostavljanje Fonda za inovacije

“Ovo teško vrijeme nam je pokazalo da ovaj sektor, kao što sam na početku rekao, može pronaći najbolje odgovore ili većinu odgovora kako da održimo ekonomsku supstancu i stvorimo pretpostavke kada zdravstvena kriza prođe za ubrzani ekonomski razvoj. Na kraju ću reći samo da smo zajedno sa Univerzitetom pokrenuli izgradnju tehnološkog parka u Podgorici vrijednog preko osam miliona eura koji će biti centralni, da kažemo, prostor koji će okupljati mlade istraživače, inovatore, njihovo povezivanje, razvoj različitih projekata i naravno kreirati odnosno širiti izvoznu orijentaciju. Na kratak rok očekujemo rezultate u ovom sektoru, baš na kratak rok”, poručio je Marković.

Država ne može sama da snosi teret ovog teškog vremena, komercijalne banke treba snažnije da odgovore izazovima

Predsjednik Kluba poslanika SDP-a Raško Konjević je pitao zašto su Vlada i vladajuća većina odbila zakonske predloge SDP-a koji se odnosi na smanjenje stope PDV-a za turističku i ugostiteljsku djelatnost, kao i da li je Vlada razmatrala finansijske rezultate uključivanja privatnih zdravstvenih ustanova u sistem javnog zdravstva.

Marković kazao je kazao da teret ovog teškog vremena ne može i ne smije da podnese samo Država.

“U četiri mjeseca krize, banke su nastavile sa kreditiranjem i unijele su dodatni novac u sistem, i to je dobro. Nije dobro što je tokom ova četiri mjeseca neto rast kreditnog portfolija Investiciono-razvojnog fonda prema privredi veći od rasta ostvarenog kod svih 13 komercijalnih banaka zajedno i to prema svim sektorima! Ne da nije dobro, nego bih rekao da je to nedopustivo. I da raščistimo – nije Investiciono-razvojni fond prekomjerno finansirao, već su komercijalne banke finansirale nedovoljno. Zato pozivam komercijalne banke da snažnije odgovore izazovima vremena koje je pred nama. Od Države će imati podršku, a zdrav klijent je i njihov interes, ništa manji od interesa Države i samih vlasnika kapitala”, rekao je on.

Odgovarajući na pitanje Kluba poslanika Socijaldemokratske partije zašto su Vlada i vladajuća većina odbile zakonske prijedloge te stranke o smanjenju stope PDV-a za turističku i ugostiteljsku djelatnost da je za svaku izmjenu zakonskog rješenja, a naročito onih koja imaju značajne fiskalne implikacije, neophodno sprovesti detaljnu analizu fiskalnog uticaja, kako se ne bi ugrozila likvidnost Budžeta i samim tim održivost javnih finansija te da Vlada neće zapostaviti ni socijalno ugrožene kategorine ni sektor turizma.

“U finalnoj je fazi treći paket ekonomskih mjera na kojima smo predano i posvećeno radili. Iako sadržajno orjentisan na razvoj i dugoročnu potporu sektorskim politikama, pripremili smo u najvećoj mogućoj mjeri odgovor i na sadašnji, nikad izazovniji ekonomski trenutak. Nećemo zapostaviti socijalno ugrožene kategorije našeg stanovništva i nećemo dozvoliti da im sadašnja kriza nametne dodatni teret na ionako skromne budžete. I za to ne treba ničija intervencija, ni posredovanje”, istakao je on.

Prema njegovim riječima neće Vlada zanemariti potrebe ni sektora turizma, ni ostalih grana privrede, kojima su podrška i pomoć najpotrebniji.

“Govorio sam o tome u odgovoru na pitanje poslanika Gvozdenovića. Kao jedna od mjera razmatra se izmjena Zakona o porezu na dodatu vrijednost u smislu smanjenja poreskih stopa za turističku i ugostiteljsku djelatnost u periodu krize, i to pitanje se takođe veoma detaljno analizira. Pored toga, ne smijemo dozvoliti da zbog nezapamćene nelikvidnosti, bankrot solventnih preduzetnika i preduzeća bude ceh koji će ugroziti cio sistem. Nema veće ekomske štete nego kad zdrav i održiv privrednik bankrotira zbog tenutno nepovoljnih i nedovoljnih tokova novca. Neću se ovdje detaljnije baviti pozitivnim i negativnim efektima moratorijuma otplate kredita na njegove korisnike. Reći ću samo sljedeće: da nije imao ekonomski smisao i benefite, ne bi predmet moratorijuma bila gotovo polovina ukupne kreditne izloženosti banaka”, istakao je on.

Marković je rekao, odgovarajući na pitanje zašto su visoki računi usluga privatne bolnice Codra, da je ukupan iznos ispostavljenih faktura od Specijalne bolnice Codra u 2019. godini 6 miliona eura, od čega se 5,8 miliona eura odnosi na usluge bolničkog liječenja te da ova bolnica izvodi i intervencije za koje su ranije građani Crne Gore upućivani u inostranstvo.

“Na osnovu detaljnih analiza o obimu i vrsti pruženih zdravstvenih usluga za sve njihove davaoce sa kojima Fond ima zaključen ugovor, a koje se rade u kontinuitetu, konstatovano je da se od ukupno 4.539 bolnički liječenih pacijenata u „KODRI“ u 2019. godini, čak 3.500 ili 77,11 odsto njih odnosi na složene hirurške intervencije, pa su samim tim i troškovi intervencija veći, to je valjda jasno i Vama i meni kao laicima, što utiče da je iznos prosječne fakture veći od prosječne fakture u javnim zdravstvenim ustanovama. Tako da Vam je pristup veoma pogrešan, da ne kažem nedobronamjeran”, naglasio je on.

Naime, prosječna faktura u Specijalnoj bolnici Codra u 2019. godini je iznosila 1.280,62 eura, na nivou opštih bolnica 462,44 eura, dok je u Kliničkom Centru Crne Gore prosječna faktura 797,10 eura.

“Ovo iz razloga jer od ukupnog broja liječenih slučajeva, hirurške grane u Kodri učestvuju sa 77,11 odsto, u opštim bolnicama sa 20,10 odsto, dok u Kliničkom centru hirurške grane u ukupnom broju liječenih slučajeva učestvuju sa 26,19%. Dodatno, od fakturisanog iznosa Specijalna bolnica Codra plaća i potrošni materijal i ljekove, plate i poreze. Snosi troškove amortizacije prostora i opreme, popravki i servisa i nabavlja novu savremenu opremu. Sve navedeno, Državu ne opterećuje niti jedan cent, a s druge strane Codra godišnje unese u državni budžet oko milion eura po osnovu plaćenih poreza i doprinosa. Imajući u vidu da se radi o veoma velikom broju pruženih usluga i finansijski značajnom iznosu sredstva, uveden je čitav niz mehanizama kontrole koji je informatički podržan. Vrše se redovne mjesečne kontrole ispostavljenih faktura, a u kontinuitetu se sprovode i terenske kontrole od strane stručnih lica Fonda za zdravstveno osiguranje”, rekao je premijer.

Likvidnost budžeta očuvana

Poslanik Ervin Ibrahimović pitao je da li je Vlada uradila procjenu kakve će posljedice izazvati kriza izazvana pandemijom virusa korona po našu ekonomsku stabilnost do kraja fiskalne godine, kako bi omogućila održivost javnih finansijai shodno tome nastavak redovnih isplata zarada, penzija i socijalnih davanja.

“Likvidnost budžeta očuvana je i u izuzetno negativnim ekonomskim okolnostima, a da su pritom sve obaveze Države redovno servisirane, uz očuvanje nivoa zarada, penzija i socijalnih davanja, kao i nastavak realizacije kapitalnih projekata”, istakao je premijer.

On je najavio da će fokus ekonomske politike u narednom periodu biti usmjeren na ekonomski oporavak odnosno vraćanje pozitivnog trenda koji je karakterisao ekonomiju prije izbijanja pandemije, te stvaranja uslova za dugoročni rast i razvoj.

“Polazeći od projektovanih vrijednosti prihoda i javne potrošnje, nakon negativnog budžetskog salda u 2020. godini, očekujemo nagli pad deficita već u 2021. godini što pokazuje da je negativan rezultat, prije svega, uslovljen vanrednim ekonomskim prilikama uzrokovanim pandemijom, te se u 2022. godini očekuje ostvarivanje deficita ispod dva odsto BDP-a. Ostvarenju ovog cilja prići će se kroz stvaranje uslova za širenje ekonomske baze, širenje fiskalnog potencijala, te nastavak i nova ulaganja u strateški značajne grane privrede kako bi se osnažila proizvodnja i realna ekonomija, i supstituisao jedan dio uvoza.Kao što sam i već rekao, tim ciljevima namijenjen je već pripremljeni treći paket ekonomskih mjera, oslonjen na kvalitetniju i povoljnu kreditnu podršku i korišćenje donatorskih sredstava”, kazao je premijer.

Marković je podsjetio na rezultate Vlade u prethodnim godinama rekavši da je to dobra baza i uslov za povećanje standarda života građana.

Prošlog mjeseca započeo rad na izradi strateškog dokumentačiji je jedan od ciljeva rješavanje stambenog pitanja mladih i stručnih ljudi

Marković je kazao da je sredinom prošlog mjeseca započet rad na izradi strateškog dokumenta Stambena politika Crne Gore kojim će biti definisatn novi model stambene politike za rješavanje stambenih potreba po povoljnim uslovima za sve kategorije stanovništva, precizirane ciljne grupe koje mogu ostvariti to pravo, načini i kriterijumi za ostvarivanje ovog prava, kao i mehanizmi koji će se zasnivati na principima transparentnosti i objektivnosti te da se poseban segment odnosi na ciljnu grupu mladih ali i stručnih ljudi, ljudi deficitarnih zanimanja, u cilju smanjenja emigracija, unutrašnjih migracija, i očuvanja deficitarnog kadra u Crnoj Gori.

Odgovarajući na pitanje Kluba poslanika Socijaldemokrata i Liberalne partije o tome šta Vlada čini da pomogne mladim ljudima da steknu krov nad glavom odnosno riješe stambeno pitanje predsjednik Vlade je kazao da su paralelno sa izradom ovog strateškog dokumenta kojim će se bliže urediti stambena politika, tj. prilagoditi predmetnoj inicijativi, započete aktivnosti na izradi Predloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnom stanovanju. Preciznije, sproveden je javni poziv za predlaganje predstavnika nevladinih organizacija u radnom tijelu, formirana je radna grupa, i započet rad na tekstu Nacrta zakona.

“Navedeni propis predstavljaće pravni osnov za implementaciju svih programa koji imaju za cilj podršku države i jedinica lokalne samouprave u rješavanju stambenih potreba građana koji na tržištu ne mogu da riješe stambenu potrebu. Shodno Zakonu, koncept, politika i kriterijumi podrške države i jedinica lokalne samouprave u obezbjeđenju adekvatnog i održivog stanovanja su definisani i uređeni na nivou države, a razrada i primjena ovih politika na nivou jedinica lokalne samouprave”, rekao je premijer.

Pojašnjenja radi – socijalno stanovanje kao način zadovoljenja stambenih potreba se ostvaruje uz različite oblike podrške od strane javnog sektora i ima različite pojavne oblike, izvore finansiranja, vlasnički status i režime korišćenja.

“Takođe, osim što podrazumijeva zadovoljavanje stambenih potreba osjetljivih i ranjivih društvenih grupa, siromašnih kategorija domaćinstava, ovaj model je važan za podsticanje razvoja nerazvijenih područja stambenom ponudom. Pored toga, i za poboljšanje uslova stanovanja stručnjaka i drugih nosilaca razvojnih programa, ali i za povećanje ponude stanova sa nižim zakupninama u odnosu na tržišnu ponudu. Dakle, zahtjevan je put od ideje do realizacije. Predstoji intenzivan rad na usaglašavanju svih segmenata ovog plana, kako bi u konačnom imali valjan model koji će rezultirati kvalitetnom i podsticajnom stambenom politikom. Uvjeren sam da će budući sastav Parlamenta u najkraćem biti u prilici da se izjasni o novom Zakonu čime će i zvanično biti stvoreni osnovni preduslovi za pokretanje ovih investicija širom Crne Gore”, naglasio je Marković.

Premijer je podsjetio da je pitanje rješavanja stambenih potreba mladih i do sada bilo u fokusu stambene politike, pa je tako 349 mladih bračnih parova i 183 pojedinca iz kategorije jednočlanih domaćinstava mlađih od 35 godina, do sada riješilo stambeno pitanje u okviru Projekta 1000 plus. Dakle, praktički govorimo o 532 stambene jedinice.

U proteklih deset godina vođena je odgovorna energetska politika čime je uvoz struje praktično eliminisan

Marković je kazaoda je u proteklih desetak godina, vođena odgovorna politika u sektoru energetike koji je uvijek bio stabilan oslonac naše ekonomije, čime su stvoreni uslovi za ulaganje u mrežne i proizvodne kapacitete vrijedne na stotine miliona eura a uvoz električne energije je gotovo eliminisan.

“Nijesmo čekali ni Blumbergov izvještaj o novim tehnologijama u energetici za 2019. godinu, ni poslanička pitanja. Pažljivo smo, praktično na dnevnom nivou, pratili dešavanja u svijetu I na tržištu energetike, osmislili i primijenili novi pristup i iskoristili benefite tehnološkog napretka. Uvjereni da se trendovi mijenjaju u pravcu brze ekspanzije obnovljivih izvora, već tokom 2017. godine pripremili smo novi koncept valorizacije energetskih potencijala. Početkom 2018. godine raspisan je prvi javni poziv za izgradnju, u tom trenutku, jedne od najvećih solarnih elektrana u Evropi, bez bilo kakvog finansijskog podsticaja”, rekao je on.

Prema njegovim riječima nasuprot stavovima skeptika, dobili smo tri kredibilne ponude, odabrali partnera i ugovorili projekat.

“To je solarna elektrana Briska gora, snage 230 megavata – bez centa finansijskih podsticaja. Odmah potom, 2019. godine raspisan je tender za novu vjetroelektranu, koji je takođe uspješno završen. Vjetroelektrana Brajići od 100 megavata bez centa finansijskih podsticaja. Paralelno je i Elektroprivreda Crne Gore došla do spoznaje da su nove tehnologije u oblasti obnovljivih izvora važna razvojna prilika. Pokrenuli su projekat gradnje još 50 megavata – vjetroelektrane na Gvozdu, takođe bez centa finansijskih podsticaja”, naglasio je Marković odgovarajući na pitanje Kluba poslanika Socijalističke narodne partije i DEMOS-a o subvencijama isplaćenim za energiju dobivenu iz obnovljivih izvora.

Crna Gora kao tradicionalna uvoznica električne energije decenijama je bila izložena svim ekonomskim i bezbjednosnim rizicima takvog statusa.

“Samo u posljednjih dvadeset godina, na uvoz električne energije iz naše ekonomije nepovratno je otišlo oko 850 miliona eura. Vrijednost cijelog jednog autoputa, uvaženi poslanici, bili smo prinuđeni da damo za energiju potrebnu našoj privredi i našim građanima. Umjesto da ih utrošimo na nešto drugo, i da gradimo i razvijamo zemlju. Međutim, takođe odgovornom politikom, uspjeli smo 2009. godine da stvorimo uslove za početak rješavanja problema. Jasno je da niko nije računao na to da obnovljivi izvori mogu nadomjestiti sav nedostatak. Ali oni jesu bili dio rješenja. I u Crnoj Gori, kao i u cijeloj razvijenoj Evropi – i tada i danas”, rekao je on.

U postupku izrade Plana generalne regulacije biće sagledani i analizirani i detaljni urbanistički planovi Budva – Centar i Bečići

Nova državna strategija u oblasti planiranja prostora biće iskazana kroz izradu i donošenje samo dva državna planska dokumenta koji će strateški odrediti cijelu teritoriju naše države, a njihova izrada uveliko je u toku. To su Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije Crne Gore. Njihovim donošenjem biće stavljena van snage sva planska rješenja iz prethodnog perioda“, saopštio je Marković, odgovarajući na pitanje predstavnika Posebnog kluba poslanika Aleksandra Damjanovića o neusaglašenosti detaljnih urbanističkih planova „Budva centar – izmjene i dopune“ i „Bečići“.

“U novim planskim dokumentima fokus će biti na prostornim potencijalima kao faktor konkurentnosti Crne Gore, na poštovanju principa Nove urbane agende, na poštovanju ciljeva održivog razvoja, što sve nameće potrebu za redefinisanjem dosadašnjih modela u prostornom planiranju, i podstiče nove modele integralnog upravljanja prostorom u skladu sa državnim interesima i interesom naših građana i njihovog životnog ambijenta. Zato će se u postupku izrade Plana generalne regulacije sagledati i analizirati i planska rješenja Detaljnog urbanističkog plana „Budva – Centar“, kao i Detaljnog urbanističkog plana „Bečići””, naglasio je predsjednik Marković.

Osvrnuvši se na kvalifikacije o navodnoj neustavnosti ovih planskih dokumenata, te o ogranizovanom kriminalu u oblasti prostornog planiranja, Premijer je podsjetio da je Ustavni sud, u čijoj je to isključivoj nadležnosti, u oba slučaja donio rješenje o neprihvatanju inicijative za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti, kao i da je svaki građanin dužan da saznanja o postojanju organizovanog kriminala prijavi nadležnim organima.

Povodom nezadovoljstva pravcima razvoja koji je odabrala Opština Budva, iskazanim kroz sprovođenje važećih planskih dokumenata, izrađenih pod rukovodstvom uglednog profesora Miodraga Ralevića sa Arhitektonskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, u periodu od 2009. do 2011. godine, predsjednik je upozorio da još veću prijetnju predstavlja ono što se nalazi u usvojenoj planskoj dokumentaciji, a što još uvijek nije izgrađeno, o čemu posebno treba povesti računa.

“Naime, važećim planovima, donijetim na lokalnom nivou uz nesebičnu ekspertsku pomoć iz regiona, predviđeno je širenje grada u gabaritima još tri današnje Budve. I nijesu problematična samo ova dva planska dokumenta, već je to bila vizija i namjera planera za cijelu našu obalu. Nažalost, vizija onih koji nijesu dovoljno ni poznavali naše prilike, i naš geografski i urbanistički ambijent. Istine radi, nema planskog dokumenta koji, protokom vremena, nije podložan preispitivanju – u cjelosti ili u pojedinostima. Ali, u ovom slučaju, stav stručne i laičke javnosti je nepodijeljen – u pitanju su najblaže rečeno neadekvatna planska rješenja, čija je primjena dovela do problema u prostoru i narušavanja ambijentalnog sklada. Pa ih je stoga neophodno korigovati, smanjiti im volumen, i unaprijediti mrežu funkcija i društvene infrastrukture”, istakao je Marković.

On je objasnio da je Vlada od početka mandata, uvidjevši ozbiljnost ovog problema, ne samo u Budvi, već i u ostalim primorskim opštinama, svu energiju i pažnju u oblasti planiranja prostora posvetila završetku izrade Prostornog plana posebne namjene za obalno područje, koji je i usvojen u julu 2018. godine. Tim planom su, sa državnog nivoa, propisana stroga pravila za sve primorske opštine, koja nalažu zabranu nove stanogradnje u pojasu od 1000 metara od mora, zabranu bilo kakve gradnje van postojećih naselja u pojasu od 100 metara od mora, kao i niz regulacionih pravila i obrazaca za kreiranje daljeg prostornog razvoja. Većina ostalih primorskih opština iskoristila je zakonsku mogućnost, ali i obavezu, i do kraja 2018. godine ubrzano donijela ili izmijenila svoja ključna lokalna planska dokumenta u skladu sa novim pravilima, ali ne i Opština Budva.

„Svjesni činjenice da građani jedne lokalne samouprave, u konkretnom slučaju Budve, ne smiju ostati taoci bilo čijeg oklijevanja da se suoči sa evidentnim problemom, ni ovdje kao država nijesmo ostali bez adekvatne reakcije. Naime, cjelovitom reformom sistema planiranja prostora, nadležnosti izrade planske dokumentacije u potpunosti su prenijete na Ministarstvo, odnosno Vladu, a nadležnosti usvajanja na nivo Parlamenta“, rekao je predsjednik Vlade.

Ako u proceduri izrade Plana generalne regulacije Crne Gore dođe do očekivane procjene o neophodnosti zaštite prostora obuhvaćenog važećim, neadekvatnim planovima, on je napomenuo da Zakon nudi takvu mogućnost – od zabrane građenje na prostoru, odnosno dijelu prostora, koji obuhvataju ovi planovi, do toga da se planovi u cjelosti stave van snage, čime bi se u potpunosti zaustavila bilo kakva gradnja, kao što je to učinjeno i u slučaju proglašavanja moratorijuma na izgradnju u području pod zaštitom UNESCO na teritoriji cijelog grada Kotora.

“Međutim, kao i u svim slučajevima kada se na bilo koji način odlučuje o nečijim stečenim pravima ili obavezama, tako i u ovom slučaju treba odgovorno i pažljivo sagledati sve aspekte donošenja takve odluke. Zato će Vlada, uvažavajući zakonska ovlašćenja, ali i uz pribavljanje mišljenja lokalne samouprave i stručnog planerskog tima, osvijetliti sve izazove ovog pitanja i donijeti odluku za dobro ove i budućih generacija Budve”, zaključio je Marković.