Marković: Nema rizika po mir i bezbjednost zemlje, nećemo prekinuti odnose sa Rusijom

Premijer Duško Marković kazao je u toku premijerskog sata da Crna Gora neće prekinuti odnose sa Ruskom federacijom nakon presude u slučaju “Državni udar”, već će strpljivo i razumno nastojati da odnose podigne na viši nivo.

Naime, poslanik DF-a Nebojša Medojević pitao je Markovića koji su rizici po mir i bezbjednost zemlje nakon, kako tvrdi, politički diktiranih presuda liderima DF-a u izmišljenom i montiranom sudskom postupku za lažni državni udar, u kome su, prema presudi sudije Suzane Mugoše, učestvovali skupa agenti GRU, CIA, MOSADA i FBI.

Pitao je i da li će Vlada Crne Gore prekinuti diplomatske odnose sa Rusijom, nakon presude u kojoj se tvrdi da su državni organi i službe te države učestvovali u pokušaju ubistva tadašnjeg premijera.

“Gospodine Medojeviću da Vas odmah umirim- ne postoje rizici po mir i bezbjednost zemlje nakon presude za pokušaj terorizma nakon parlamentarnih izbora, neće ih ni biti nakon pravosnažne presude. Da li će neko, u nastojanju da izbjegne suočavanje s pravdom, posegnuti za nekim neracionalnim aktivnosti, to vi bolje znate od mene. Država mora i može da obezbijedi sigurnost svakog pojedinca i porodice u Crnoj Gori, i naravno izvršavanje odluka organa državne vlasti. To je Ustavna obaveza i Vlada ima kapacitet i odlučnost da je slijedi“, rekao je Marković.

Premijer je upozorio Medojevića da krivotvori određene detalje cijelog slučaja.

PV @DuskoMarkovicCG #PremijerskiSat: CG neće prekinuti diplomatske odnose sa Rusijom, već će strpljivo i razumno nastojati da ih podigne na viši nivo. Ne postoje rizici po mir i stabilnost CG nakon presuda za pokušaj terorizma, neće ih biti ni nakon donošenja pravosnažne presude. pic.twitter.com/H2rcmaV9s9

— Vlada Crne Gore (@VladaCG) May 28, 2019

“Prvo nikada nijesmo rekli da su u državnom udaru učestvovali agenti nekih službi, već bivši agenti. Vjerovatno postoji razlog zašto su bivši. Dalje, nigdje ne stoji da su ruski organi učestvovali u pokušaju ubistva tadašnjeg premijera Mila Đukanovića. Vlada neće prekinuti diplomatske odnose sa Ruskom federacijom, već će strpljivo raditi da se oni podignu na veći nivo”, kazao je Marković.

Verbalni sukob Markovića i Medojevića

Medojević je onda počeo da vrijeđa potpredsjednika Vlade i ministra pravde Zorana Pažina.

“Vi ste krenuli na naše porodice i živote! Mislite da ćemo pustuti Pažina, koji je došao iz Šibenika, da šikanira naše porodice?! Tjerate nas na robiju na pravdi Boga, udarate na naše dostojanstvo, integritet. Upozoravam vas, ovo je Crna Gora. Neko ko nema korjene u Crnoj Gori može ovo da radi samo za interese određenih sila“, rekao je Medojević.

Marković je na to kazao da su Medojevićevi stavovi najveća prijetnja po Crnu Goru.

“Toliko ste kontradiktorini da su vaša retorika i stavovi najveća prijetnja po Crnu Goru. Vi danas iznoste podatke gdje ko živi i kako je došao i da ti ljudi imaju manja prava od drugih građana. To je fašistička retorika! Kada sam Vas lično ikada politički ili građanski uvrijedio? Vi ste mene lično i moju porodicu u ovom parlamentu uvrijedili stotinu puta, a nikada Vam nisam odgovorio”, kazao je Marković.

Da li Vam je skandalozni korupcionaški čin, u kojem bankar režima nezakonito daje novac vašem funkcioneru, gradonačelniku Podgorice, za izborne potrebe vaše partije, normalna pojava koja treba da prođe bez posljedica za vrh vlasti, pitao je premijera Miodrag Lekić (Klub SNP-Demos).

Marković je kazao da se Lekić vratio na pitanja na koja su institucije dale ili su u postupku davanja odgovora.

“Ja zaista vjerujem da Vi ne prizivate neke prijeke sudove u Crnoj Gori, koji bi preko noći odlučivali ko će snositi posljedice. Apelujem da upravo poslanici šalju poruke javnosti da se moraju poštovati institucije i njihove odluke. Vidjećemo kakve će te odluke u konačnom biti“, rekao je Marković.

Podsjeća da je Agencija za sprečavanje korupcije kaznila DPS u maksimalnom iznosu.

“Aktivnosti koje sprovodi tužilaštvo nijesu zaobišle ni bivšeg gradonačelnika Podgorice. Da li će neki događaj proći bez posljedica, ne odlučujem ja nego nadležne institucije. Šta i kako ćemo se mi u političkom smislu odrediti da se tako nešto ne ponovi je naša odgovornost. Važno je da su institucije reagovale”, kazao je Marković.

Dijaloga i kompromisa nema bez DPS-a

Na dodatno pitanje namjerava li da “pokrene ozbiljnu državničku inicijativu građenja i ostvarivanja širokog građanskog konsenzusa u crnogorskom društvu na postulatima pravne države, racionalne ekonomije i politički-kulturno integrisane zemlje“, Marković je rekao da od izbora ove Vlade uporno poziva na dijalog.

“Kucate na otvorena vrata. Objasnite vašim kolegama u opoziciji da dijaloga i kompromisa nema bez DPS. DPS je realna i stvarna, a ne fiktivna politička snaga, šta god mislili o njenom rukovodstvu. Ne možete političkim stavom ili kongresnim proglasom ili gumicom izbrisati DPS sa političke scene, a težiti građanskom konsezusu. Opozicioni moto “Nikad sa DPS-om”, znači nikad sa većinom”, kazao je Marković.

PV @DuskoMarkovicCG #PremijerskiSat: Od izbora ove Vlade uporno pozivam na dijalog. Društveni konsenzus je za vladajuću koaliciju i partiju kojoj pripadam, apsolutni prioritet. I danas ponavljam apsolutnu spremnost da učestvujem u takvom dijalogu. Dijalogu u institucijama. pic.twitter.com/hJzTDX5G06

— Vlada Crne Gore (@VladaCG) May 28, 2019

Na opasku da iza svakog poteza Vlade stoji predsjednik i šef DPS-a Milo Đukanović, Marković to odlučno demantuje.

“Nemojte da sumnjate da neko upravlja policijom osim Vlade. Nema toga u ovoj zemlji. Ne bih volio da za moja ovlašćenja neko drugi nosi pojas. Nemojte misliti da je moja dužnost komformistička-da uđem i izađem iz kabineta i uživam. Pošto stalno govorite, ne samo vi, nego gotovo i cijela opozicija, o toj opsesiji da Đukanović nama izdaje naloge na dnevnoj osnovi kako treba da se ponašamo, vjerujte mi da toga nema”, kazao je Marković.

Podsjeća da je model iz 2016. godine kada je opozicija ušla u Vladu bio jedinstven primjer kompromisa u svijetu i da je to model kojem se Crna Gora može okrenuti.

“Hajde da se vratimo tome. Ja čujem ovih dana nikad sa DPS-om, nikad dok je Milo Đukanović predsjednik DPS-a. Neće nama političke partije koje su nastale prije 10-15 godina određivati ko će biti predsjednik stranke. Pa ne pripada mu to. Ne pripada nikome u opoziciji da kritikuje uređenje u našoj stranci. Nemojte to da radite. Kritikujete našu politiku i srušite nas na izborima. Zar mislite da mi uživamo 30 godina u vlasti?! Mi želimo da podijelimo odgovornost. Nama treba 60 odsto napora vlasti i opozicije da Crna Gora bude Monako. Ima tu šansu. Ali ako ćemo da se etiketiramo, mimo izbora, onda “Kome obojci, kome opanci””, poručio je Marković.

Vlada ne donosi populističke mjere već vodi politiku čije benefite osjeća svaka crnogorska kuća

Poslanica DPS-a Marta Šćepanović pitala je Markovića kako ocjenjuje socijalni dijalog koji Vlada vodi sa sindikalcima i poslodavcima, u vezi sa sistemskim rješenjima koje Vlada treba da kreira-zakoni o penzijskom i invalidskom osiguranju, radu, minimalnoj zaradi.

“Iako se pogrešno intrepetira da građani ne osjećaju benefite ekonomskog rasta, siguran sam da se ti benefiti osjećaju. Skoro 18.000 građana zapošljeno je u mandatu ove Vlade. Pored autoputa, svake godine gradimo i rekonstruišemo druge puteve, škole, vrtiće, zdravstvene ustanove. Impresivan je broj zaposlenih i penzionera kojima rješavamo stambeno pitanje”, istakao je Marković, podsjećajući da je povećana i minimalna zarada, te da stoga Crna Gora sada ima drugu najvišu minimalnu zaradu u regionu.

Jasno poručuje-Vlada ne donosi populističke i ishitrene mjere.

“Ekonomska politika je pretvorena u benefite koji se osjećaju u svakoj crnogorskoj kući”, poručio je Marković.

Govoreći o socijalnom dijalogu, Marković je rekao da je  Crna Gora jedna od rijetkih država koja je Ustavom propisala postojanje Socijalnog savjeta, u kojem se usklađuju interesi zaposlenih, poslodavaca i države.

“U proteklih 11 godina rada Socijalnog savjeta, napravili smo krupne iskorake u oblasti socijalnog dijaloga, uvažavanja potreba naših zaposlenih, penzionera i građana uopšte. A to znači izgrađeno povjerenje sa našim ekonomskim i socijalnim partnerima i snaga našeg društva leži upravo u dijalogu, saradnji i koheziji usmjerenoj ka zajedničkom cilju- a to je bolji život crnogorskih građana”, naveo je Marković.

Ističe da je cijeli set zakona rađen i usaglašavan sa socijalnim partnerima.

“O njima ste diskutovali i odlučivali u ovom domu. Kroz socijalni dijalog trenutno se usaglašavju Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, Zakon o radu i drugi akti kojima želimo obezbijediti adekvatan i podsticajan ambijent za naše građane i njihov standard“, rekao je Marković.

PV @DuskoMarkovicCG #PremijerskiSat: Vlada ne donosi populističke mjere. Gotovo 18.000 je novozaposlenih u našem mandatu, gradimo #AutoputBarBoljare i gradimo ili rekonstruišemo stotine kilometara puteva, škole vrtiće, zdravstvene objekte… To je rezultat našeg ekonomskog rasta. pic.twitter.com/rqY0QL1N2W

— Vlada Crne Gore (@VladaCG) May 28, 2019

Poslanika Socijaldemokartske partije Raška Konjevića interesuje politika vlade u oblasti racionalizacije javne uprave i činjenica da je 2018. u odnosu na 2017. naplaćeno manje akciza na duvanske proizvode za 20 miliona eura.

“U čijim džepovima je 20 miliona eura”, pitao je Konjević.

U Vladi zaustavili zapošljavanje, ali nemamo mehanizme za druge organe vlasti

Premijer je kazao da optimizacija nije samo posao organa vlasti na čijem je čelu.

“To je posao i drugih grana vlasti. Tu mislim na parlament, sudstvo, tužilaštvo. Spreman sam da prihvatim odgovornost Vlade za dio za koji je odgovorna. Država će naći način kako da doskoči onima koji državni novac troše za lične potrebe i ugrožavaju razvoj države. Plan racionalizacije javne uprave i većina mjera Fiskalne konsolidacije daju rezultate. U Vladi smo zaustavili zapošljavanje, ali nemamo mehanizme za druge organe vlasti”, istakao je Marković.

Premijer je rekao da Plan optimizacije ne podrazumijeva otpuštanje zaposlenih na uštrb kvaliteta pružanja javnih usluga, već da je riječ o procesu koji će zahvaljujući dobrom planiranju u optimalnom roku dovesti do povećanja kvaliteta rada uz racionalizaciju poslova, i relokaciju zaposlenih iz uprave u privredu, i druge djelatnosti, a u skladu sa najboljom praksom i potrebama građana.

Odgovarajući na drugi dio pitanja da ocijeni činjenicu da je u 2018. godini naplaćeno 20 miliona eura akciza na duvanske proizvode manje nego u 2017, Marković je rekao da su ukupni prihodi od akciza u 2017. godini bili za oko 10 miliona eura veći od onoga što je planirano Fiskalnom strategijom i da je prema uporednim podacima Ministarstva finansija za 2017. i 2018. godinu, došlo do smanjenja obima prodaje duvanskih proizvoda za 43 odsto, a da su prihodi budžeta od akciza smanjeni za 27 odsto u prvih šest mjeseci 2018. godine.

“Mi nemamo čarobni štapić kojim bismo stvari promptno činili boljim. Realno je da neke mjere prevaziđu očekivane rezultate, kao i da ih neke uopšte ne ostvare“, rekao je Marković.

Dodaje da je zbog toga Vlada pad projektovanih prihoda doživjela kao signal da mijenja akcizne instrumente – pa se pristupilo modifikaciji akcizne politike na duvan i duvanske proizvode, kao i na gazirana pića sa dodatkom šećera.

Prema podacima Ministarstva finansija, obim prodaje duvanskih proizvoda za prva četiri mjeseca 2019. godine iznosi 176,54 t i u odnosu na isti period prethodne godine (131,52 t), veći je za 34,23 odsto.

Takođe, podaci o količini poručenih akciznih markica za prva četiri mjeseca 2019. godine pokazuju da je u odnosu na isti period prošle godine poručeno oko 32 odsto više akciznih markica.

“Ukupni prihodi od akciza u 2018. godini iznosili su 221 miliona eura, što, prema preliminarnim podacima o izvršenju budžeta 2018. godinu, predstavlja niže ostvarenje od plana za oko 11,5 miliona eura. Dakle, redefinisanjem akcizne politike, zaustavljen je pad naplate prihoda po ovom osnovu i stvorene pretpostavke za rast prometa na tržištu duvanskih proizvoda“, rekao je Marković.

Premijer je rekao da se pokazalo da su mjere Fiskalne konsolidacije dobro izbalansirane, što potvrđuju ojačana pozicija Crne Gore na međunarodnim finansijskim tržištima, snažan ekonomski rast od blizu pet odsto godišnje i značajan rast zaposlenosti.

PV @DuskoMarkovicCG #PremijerskiSat: Plan racionalizacije javne uprave i većina mjera Fiskalne konsolidacije daju rezultate. U Vladi smo zaustavili zapošljavanje, ali nemamo mehanizme za druge organe vlasti. pic.twitter.com/3fcnsjotWQ

— Vlada Crne Gore (@VladaCG) May 28, 2019

Odgovarajući poslaniku Rašku Konjeviću šef crnogorske Vlade je pozdravio njegovo posvećeno i pedantno praćenje rada Ministarstva finansija.

“Lično to cijenim, a siguran sam i da u Ministarstvu finansija odgovorno analiziraju vaše analize i upozorenja. Ali ipak, složićemo se da je vaša pozicija lagodnija u odnosu na nas u administraciji koji kreiramo ekonomsku politiku, jer ona nosi odgovornost i zahtijeva temeljan pristup u svakom satu i danu našeg profesionalnog angažmana. Zbog toga želim da ovaj dijalog bude i podsticaj cijeloj opoziciji da procese ne tretira samo negativno, već sveobuhvatno, sa njihovim i lošim i dobrim efektima, i da na taj način doprinosi rješavanju izazova“, zaključio je Marković.

Apel porodici Tomkić da je ubijedimo da je sigurna i u Beranam i u Crnoj Gori

Adrijan Vuksanović je, u ime Kluba manjinskih partija, pitao Markovića kako, dva mjeseca nakon nemilih događaja koji su se desili Igoru Tomkiću u Beranama, procjenjuje sigurnost Tomkića i njegove porodice.

“Sa žaljenjem sam primio vijest da porodica Tomkić planira da napusti Berane. No, ovaj izolovani slučaj ne smije ugroziti multietnički sklad nađe države. Ugrožavanje porodice Tomkić u Beranama je posljedica izgredničkog ponašanja pojedinaca i ne smije da baci sijenku na napore očuvanja sigurnosti naših građana”, kazao je Marković.

Siguran je, kaže, da je država dovoljno snažna da obezbijedi sigurnost svakom građaninu u državi.

PV @DuskoMarkovicCG #PremijerskiSat pic.twitter.com/R7r3tYCOKi

— Vlada Crne Gore (@VladaCG) May 28, 2019

“Moj apel je da svi ubijedimo porodicu Tomkić i sve da su sigurni ne samo u Crnoj Gori, nego i u Beranama. Kriminal nema uvjek ime i prezime, ali ima motiv. Vjerujem da motiv slučaj Tomkića u Beranama nije podrivanje multietničkog sklada koji je karakterističan za Crnu Goru”, istakao je Marković.

Izgradnja vojnog poligona na Sinjajevini nije bila, niti je u planu

Predstavnik Posebnog kluba poslanika Janko Vučinić pitao je da li sve češća i masovnija okupljanja lokalnog stanovništva širom Crne Gore, koji brane šume, rijeke jezera i planine, upućuje na to da je vlast izgubila svaki osjećaj za realnost i život građana.

Marković je poručio da neće biti nikakve izgradnje na ovom prostoru i da to nije bilo, niti će biti u planu Ministarstva odbrane.

“Naprotiv, Vojska bi prostor na Sinjajevini koristila u kratkom vremenskom periodu tokom godine, i to isključivo za izvođenje vojne obuke. Za ove potrebe, a prilagođavajući ih potrebama lokalne i šire zajednice, Vojska će pomoći izgradnju neophodne putne infrastrukture i probijanje puteva do katuna. A to neće devastirati, nego ubrzati uređenje cijelog prostora, i imati višestruke koristi za stanovnike i ekonomsku valorizaciju potencijala Sinjajevine“, naglasio je Marković.

On je pojasnio da, iako su projekti namijenjeni odbrani izuzeti iz obaveza propisanih Zakonom o procjeni uticaja na životnu sredinu, Ministarstvo odbrane je i pored toga konsultovalo institucije nadležne za pitanja životne sredine i opštine na čijim teritorijama je predviđen navedeni poligon i da sve dosadašnje analize pokazuju da korišćenje tog terena na opisani način ne može imati negativan uticaj na životnu sredinu.

PV @DuskoMarkovicCG #PremijerskiSat:Izgradnja vojnog poligona na Sinjajevini nije u planu.Vojska bi prostor koristila isključivo za izvođenje vojne obuke i pomogla izgradnju putne infrastrukture i probijanje puteva do katuna, što će imati višestruke koristi za stanovnike. pic.twitter.com/QynfIdDKDu

— Vlada Crne Gore (@VladaCG) May 28, 2019

Upozorio je da nije dobro da šireći dezinformacije onemogućavamo napore za unapređenje bezbjednosti zemlje, i naše zajedničke bezbjednosti, jer je Crnoj Gori potrebno društvo u kome se institucionalna briga o odbrani i bezbjednosti ne sputava bilo kakvim oblicima samoorganizovanja.

“Naša vojska, pored svoje međunarodne reputacije, dokazala se kao dobar susjed i potpora lokalnim zajednicama i stanovništvu u brojnim potrebama, i siguran sam da će tako biti i na Sijanjevini“, zaključio je Marković odgovor na prvi dio pitanja.

U odgovoru na dio pitanja koji se tiče gradnje malih hidro-elektrana, Marković je podsjetio da je Vlada svojim prvim Planom, odmah na početku mandata, praktično uvela moratorijum na izdavanje energetskih dozvola, već su nastavljeni samo ranije započeti projekti i rekonstrukcija postojećih objekata kao i valorizacija energetskih potencijala hidro-tehničkih sistema, odnosno projekat Opštine Berane na lokalnom vodovodnom sistemu.

“I za mene i Vladu – održiv energetski sistem predstavlja razvojno pitanje koje ima permanentnu pažnju“, naglasio je Marković.

Izražavajući uvjerenje da su projekti gradnje malih hidroelektrana bili dobronamjerni pokušaji stvaranja uslova za razvoj i kreiranje nove vrijednosti, prije svega za lokalne zajednice, on je dodao da, ako u pojedinim slučajevima procjene nijesu bile najpreciznije, postoji sistem praćenja realizacije ovakvih projekata – da bi se propusti, kada se dese, ispravljali.

“Zbog odgovornosti koju nosimo, mi u Vladi ne žmurimo pred izazovima koji su se nametali u ovoj oblasti. Rješavamo ih, ne libeći se da platimo svaku cijenu koja će obezbijediti zaštitu sredine i sačuvati ambijent i prirodno okruženje svakg lokaliteta, i njegovih žitelja! Ako projekat ne donosi očekivane benefite za zajednicu I stanovništvo kojem je namijenjen, preuzećemo odgovornost za novi pristup, čak i kada se ispostavi da formalnih propusta nije bilo, ni na strani administracije, ni na strani investitora. Jer prisjetićete se, cijeli program osmišljen je da najveći dio koncesionih prihoda, čak 70 odsto, pripadne lokalnoj zajednici, da se investitori obavežu na jačanje lokalne putne i elektroenergetske infrastrukture, da pokažu potrebni nivo društvene odgovornost. Ako ti efekti izostanu, nema ni jednog razloga da insistiramo na realizaciji. Naprotiv, obustavićemo svaki takav projekat“, istakao je Marković.

On je ponovio da se neće graditi ni vrtići, ni mini-hidrocentrale, ni fabrike, ni rizorti – tamo gdje lokalno stanivništvo većinski smatra da je to loše za zajednicu.

“Cilj ekonomskog razvoja je dobrobit građana, a ne populizam i dnevni politički interesi. Stoga ćemo projekat koji ne obezbjeđuje dobrobit, ili ga ugrožava – zamijeniti boljim! Tako radi ozbiljna politika, tako radi odgovorna Vlada prema realnim izazovima sveukupnog razvoja“, poručio je Marković.

Sistem Socijalnog kartona donio značajne benefite i građanima i državi

“Uvjeren sam da je sistem jak onoliko koliko je efikasno spreman da odgovori na očekivanja onih kojima je podrška najpotrebnija. Jedan od modela snaženja te komponente naših institucija jeste uvođenje Socijalnog kartona koji je, kako ste i sami evidentirali, sada u II fazi implementacije”, rekao je Marković, odgovarajući na pitanje poslaničkog kluba Socijaldemokrata i Liberalne partije, Borisa Mugoše.

“Prva faza je obuhvatila optimalnu primjenu zakonskih i institucionalnih rješenja u oblasti materijalnih davanja, uključujući automatsku razmjenu podataka sa devet drugih sistema socijalne zaštite, i prava iz boračko invalidske zaštite”, podsjetio je Marković.

Premijer je naglasio da druga faza omogućava centrima za socijalni rad pružanje tridesetak socijalnih usluga po principu “jednog šaltera”.

“Danas sa sigurnošću možemo reći da je sistem Socijalnog kartona donio značajne benefite i građanima i Državi, omogućio brojne olakšice, uštedio vrijeme i novac koji je ranije bio neophodan za pribavljanje brojnih potvrda i uvjerenja”, istakao je on.

Marković he naveo da je prije uvođenja Socijalnog kartona, u cilju ostvarivanja prava na materijalno obezbjeđenje i dječji dodatak – četvoročlana porodica bila u obavezi da dostavi čak trideset dvije potvrde pribavljene od drugih državnih organa. Iste te potvrde građani su morali ponovo podnositi na svakih šest mjeseci da bi nastavili da ostvaruju ova prava, što je za godinu dana čak 96 dokumenta.

Predsjednik Vlade je podsjetio da od 2015. godine, od kada je uveden Socijalni karton građani na uvid daju samo ličnu kartu, a ostala dokumenta se pribavljaju automatski.

“Uvođenjem ovog sistema izvršena je detaljna revizija oko 60.000 korisnika, i tom prilikom eliminisan je značajan broj materijalnih davanja nastalih kao posljedica zloupotreba od strane tadašnjih korisnika.  Samo po tom osnovu u perodu jun 2014. – januar 2016. godine ostvarena je budžetska ušteda od 2,6 miliona eura. Ilustrativan je podatak da smo korišćenjem ovog Sistema sada u mogućnosti da ostvarimo automatski obračun i realizaciju oko 84.000 pojedinačnih rješenja mjesečno. Vjerujem da ne treba trošiti riječi na uštede i racionalizaciju resursa tj. utrošenog vremena i finansijskih sredstava za angažovanje službenika”, rekao je Marković.

S.Đukanović