Martin pozvao političke partije da spuste tenzije

Želio bih da ohrabrim sve političke partije da spuste političke tenzije kako bi se omogućio normalan parlamentarni rad i zadovoljan sam što je dio opozicije nedavno objavio svoj povratak u parlament kaže u razgovoru za Pobjedu predsjedavajući Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje Crne Gore i EU Dejvid Martin.

Evropski poslanik je pozvao preostale poslanike opozicije da se vrate u parlament. Odgovarajući na pitanje koliko bojkot parlamenta i činjenica da se lideri Fronta brane pred sudom u slučaju pokušaja terorističkog napada utiču na uspješnost u pregovorima, Martin kaže da se nada da će pravni proces u vezi sa događajima u danima izbora biti zaključen u razumnom roku.

“Za zemlju koja pregovara o pristupanju Evropskoj uniji neophodno je da se konstruktivni politički dijalog odvija po demokratskim principima. EU očekuje od Crne Gore da ima političku zrelost kako bi što prije riješila političku situaciju. Ako se takva situacija nastavi, to može imati negativan uticaj na pristupanje Crne Gore EU. Takođe se nadam da će pravni proces u vezi sa događajima u danima izbora biti zaključen u razumnom roku. Želio bih da ohrabrim sve političke partije da spuste političke tenzije kako bi se omogućio normalan parlamentarni rad i zadovoljan sam što je dio opozicije nedavno objavio svoj povratak u parlament. Podstičem preostale političke partije da se vrate u parlament. Politički dijalog pripada Skupštini. Od ključne je važnosti da se na transparentan i inkluzivan način implementira preporuka za reformu izbornog sistema OEBS/ODIHR kako bi se povećalo povjerenje u izborni proces”,  kazao je Martin.

Ubrzati reforme

Komentarišući novu Strategiju Evropske unije za Zapadni Balkan po kojoj bi Crna Gora i Srbija trebalo do 2025. da pristupe Uniji, Martin kaže da pristupanje Crne Gore EU ne predstavlja samo strateški cilj za našu zemlju, već i čvrst i neupitan cilj za Uniju.

“To je ponovo potvrđeno više puta, nedavno i od strane predsjednika Evropske komisije u njegovom govoru o članicama Unije. Strateški prioritet EU je da dodatno intenzivira naš rad sa čitavim regionom, uključujući i Crnu Goru i Srbiju, sadašnjim predvodnicima, kako bi osigurali njihov uspješan pristup EU. Crna Gora bi trebalo da iskoristi priliku pozitivnog momentuma koji postoji među državama članicama, ispuni obaveze na putu EU i intenzivira reforme kako bi zadržala svoju vodeću poziciju. Crna Gora će morati da intenzivira svoj rad na postizanju opipljivih rezultata u vladavini prava radi rješavanja odrednica za poglavlja 23 i 24, što će nastaviti da određuje ukupan tempo pregovora. Princip sopstvene zasluge ostaje vodeći princip, tako da je brzina napretka zaista u rukama Crne Gore. Na osnovu toga Crna Gora i Srbija ne bi trebale pristupati istovremeno, a 2025. ne treba smatrati fiksnim rokom”, zaključuje on.

Martin smatra da očekivani rezultati u reformama ne dolaze preko noći.

Oni se mogu ostvarivati samo u okruženju u kojem postoji jasan konsenzus u društvu o važnosti evropskog puta, gdje imamo snažnu i široku političku posvećenost neophodnim, a ponekad i teškim reformama i gdje se nezavisnim institucijama pruža sva potrebna podrška i resursi kako bi u potpunosti i proaktivno iskoristila svoja ovlašćenja.

Još dosta posla

Komentarišući napredak u poglavljima 23 i 24 Martin kaže da je Crna Gora od otvaranja pristupnih pregovora, prije pet godina, dosta postigla.

“Postignut je veliki napredak u pogledu zakonodavnih reformi, usaglašenosti sa pravnom tekovinom EU, postavljene su nove institucije i poboljšavaju se njihovi kapaciteti. To su preduslovi za postizanje rezultata koji se traže u okviru pregovaračkog okvira za poglavlja 23 i 24, posebno u pogledu borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala. Drago mi je što vidim da su već postignuti neki rezultati kada je u pitanju borba protiv korupcije na visokom nivou i organizovanog kriminala, ali u Crnoj Gori će i dalje biti potrebno mnogo toga uraditi. Konkretno, borba protiv pranja novca, trgovine ljudima i zapljene i oduzimanja kriminalnih sredstava izgleda kao izazov za Crnu Goru. Takođe se nadam da će se situacija u oblasti slobode medija poboljšati, da će vlasti moći da pokažu više posvećenosti istraživanju starih slučajeva nasilja nad medijima, uključujući i slučaj ubistva, te da će mediji biti zaštićeni od nepotrebnog uticaja i političkog miješanja”, kazao je on.

Martin dodaje da je ulaskom u NATO Crna Gora jasno izabrala zapadnu Alijansu nad Rusijom.

“Postoji snažna želja da se pridružite evropskoj porodici i EU neće biti potpuna bez Zapadnog Balkana. Zapadni Balkan će u 2018. godini biti visoko na dnevnom redu EU i nadamo se da će sve zemlje regiona iskoristiti ovaj zamah kako bi napredovale na svom putu ka članstvu u EU. Ovaj region ima veliki potencijal koji bi trebalo dodatno unaprijediti i kroz regionalne ekonomske inicijative”,  zaključuje Martin.