Maslenikov: Korona uzdrmala svijet, ali nas je i ujedinila

Pandemija izazvana korona virusom nema presedana, ona je već negativno uticala na svjetsku privredu i njene posledice tek treba sagledati, ocijenio je ambasador Ruske Federacije u Crnoj Gori Vladislav V. Maslenikov. On je u intervjuu za Dan kazao da u ovim uslovima kao nikada prije dobija na značaju saradnja među zemljama, te da niko sebi ne može priuštiti da se ponaša po principu “svako za sebe“. Istakao je i da je Rusija već pružila značajnu pomoć mnogim državama i da nastavlja da šalje neophodnu humanitarnu pomoć, uključujući i slanje svojih specijalista virusologa u te zemlje.

Ovih dana obilježava se 75. godišnjica pobjede u Drugom svjetskom ratu. Za cijeli svijet to je postalo pravo iskušenje, prekretnica u istoriji. Narodi SSSR-a i Jugoslavije, Rusije i Crne Gore doživjeli su sve teškoće tog rata, ogromnu ljudsku i materijalnu štetu. Šta biste mogli reći danas o značaju velike pobjede i kako će se ove godine održati svečani događaji u uslovima pandemije novog korona virusa?

– Prije svega, čestitam svim građanima Crne Gore ovaj važan datum 75. godišnjicu Velike pobjede, posebno ističući veterane Narodnooslobodil ačkog rata na području nekadašnje Jugoslavije. Za sve narode svijeta 9. maj 1945. godine posve je poseban datum. To je dan trijumfa slobode, dan naše zajedničke pobjede nad groznom ideologijom fašizma i rasne superiornosti.

Drugi svjetski rat je snažno uzdrmao Evropu i cijeli svijet, odnio je više od 27 miliona života sovjetskih ljudi i više od 1,7 miliona života naroda nekadašnje Jugoslavije. Ni u Rusiji ni u Crnoj Gori nema nijedne porodice koju nije dotakao taj rat. O dubokim antifašističkim tradicijama Crne Gore svjedoči činjenica da je ovdje 13. jula 1941. godine bio podignut jedan od najvećih antifašističkih ustanaka za vrijeme Drugog svjetskog rata. Za našu zemlju je ova pobjeda postala herojski vrhunac njene istorije.

Nije slučajno da je jedan od ciljeva Organizacije Ujedinjenih nacija, koja je bila stvorena zahvaljujući ovoj pobjedi, da se naredne generacije zaštite od nevolja rata. Novi izazovi i prijetnje sadašnjosti, porast konfliktnog potencijala u svijetu, pokušaji „prepisivanja istorije“ aktualizuju zadatak očuvanja sjećanja na Drugi svjetski rat. S tim u vezi, posebno pozdravljamo privrženost crnogorskog naroda očuvanju antifašističkih tekovina.

Nažalost, pandemija korona virusa koja je izbila ove godine uskratila nam je mogućnost da 9. maja u Moskvi organizujemo svečanost povodom 75. godišnjice Dana pobjede uz učešće svjetskih lidera i inostranih gostiju. Ali, kao što je izjavio predsjednik Rusije Vladimir Putin, Parada pobjede na Crvenom trgu će se održati ove godine (2020. godina u Rusiji je proglašena za godinu sjećanja i slave) čim to bude omogućila epidemiološka situacija, dok će na dan 9. maja na nebu iznad Moskve biti održana parada ruskih Vojno-vazdušnih snaga. Koristeći savremene tehnologije, virtuelno, a poštujući mjere karantina i samoizolacije, održaćemo i akciju „Besmrtni puk“

Već ste spomenuli da je pojava korona virusa unijela korekcije u cijelom sistemu rada. Kakva je danas epidemiološka situacija uVašoj zemlji i kada se planira ukidanje mjera karantina?

– Rusija je po površini najveća zemlja na svijetu, sa više od 146 miliona stanovnika, i stoga je bilo teško očekivati da bi nas pandemija mogla zaobići. Još na samom početku epidemije, ruska vlada i regionalne vlasti su uvele ograničenja i mjere karantina, koje su dale pozitivni efekat omogućivši lokalizaciju bolesti na području velikih gradova, gdje su kasnije bile uvedene ozbiljne mjere protiv epidemije. Naime, za stanovnike Moskve trenutno važi specijalni režim kretanja po dozvolama. Zasad je još preuranjeno govoriti o njihovom ukidanju, treba sagledati opštu dinamiku. Tom će se pitanju rukovodstvo moje zemlje vratiti poslije završetka majskih praznika.

Ujedno s tim, mogu da Vam kažem da se danas protiv epidemije bori više od 1,3 miliona medicinskih radnika, koji su prošli specijalnu obuku za definisanje simptoma i korišćenje metoda borbe protiv infekcije KOVID-19. Naši stručnjaci virusolozi su u najkraćem roku razradili i uveli u široku primjenu najnovije testove za opredjeljenje novog korona virusa. U najkraćem roku, u Moskvi i u regionima naše zemlje bilo je stvoreno više od 115.000 dopunskih mjestau bolnicama, šest puta je povećana proizvodnja anuiseptika, a sedam naučno-istraživačkih centara radi na pronalaženju vakcine protiv KOVID-a 19. Rusija je od početka pandemije pružila pomoć nizu zemalja uputivši u njih, po hitnom postupku, svoje stručnjake.

Postoji li, po Vašem mišljenju, solidarnost među državama usled krize koja je pogodila svijet?

– Današnja pandemija nema presedana, ona je već negativno uticala na svjetsku privredu, njene posledice tek treba sagledati. U ovim uslovima kao nikada prije dobija na značaju saradnja među zemljama. Kao što je to bilo i za vrijeme Drugog svjetskog rata pred licem zajedničkog neprijatelja. Kao što je naš predsjednik Vladimir Putin rekao, danas ne možemo sebi da priuštimo da se ponašamo po principu „svako zasebe“.U skladu sa dogovorima između rukovodstva Rusije i niza zemalja, naša država je već pružila i nastavlja da pruža neophodnu humanitarnu pomoć, uključujući i slanje svojih specijalista virusologa u te zemlje. Takvu smo podršku pružili Italiji, SAD, Srbiji, Republici Srpskoj BiH i nizu zemalja Zajednice nezavisnih država (ZND).

Vlada Rusi je je 6. aprila donijela odluku o izdvajanju dobrovoljne namjenske pomoći u iznosu od milion dolara Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO) za borbu protiv pandemije novog korona virusa. Rusija podržava napore SZO u tom pravcu i zalaže se za jačanje koordinacione uloge te organizacije u borbi protiv pandemije KOVID-19. Podržavamo i inicijativu sekretara OUN-a Antonio Gutereša o neophodnosti hitnog suspendovanja borbenih dejstava i uvođenja režima prekida vatre i humanitarne pauze u regijama svijeta koje su obuhvaćene ratom. Htio bih takođe da skrenem pažnju na predlog koji je predsjednik Putin iznio za vrijeme samita G-20 26. marta o stvaranju „zelenih koridora“ slobodnih od trgovinskih ratova i sankcija i odricanju od prakse ograničenja isporuke ljekova, medicinske opreme, hrane i tehnologija, postojeće prema nizu zemalja (Iran, Sirija, Sjeverna Koreja).

Sada se razrađuje pitanje datuma održavanja video-konferencije lidera zemalja članica Savjeta bezbjednosti za razmatranje situacije oko pandemije korona virusa i mjera borbe protiv nje. Kao što je već istakao ministar inostranih poslova Rusije Sergej Lavrov, nacrt zajedničke izjave, koja bi sadržala ocjene i gdje bi bili postavljeni zadaci u borbi protiv korona virusa, skoro da je pripremljen. To bi postala dobra prilika za međunarodnu zajednicu da se pokaže dodatna solidarnost u borbi protiv pandemije KOVID-19, koja još ni izdaleka nije završena, kao i u prevazilaženju njenih posledica.