Parlamenti evropskih zemalja, uključujući region, nemaju jedinstven model parlamentarnog imuniteta, već postoje velike razlike u načinu definisanja i ukidanja tog instituta. Pojedine države imaju detaljna pravila vezana za imunitet i njegovo ukidanje, a u nekim zemljama gotovo da su ona potpuno odsutna, piše Pobjeda.
To se navodi u dokumentu „Kriterijumi i procedure ukidanja parlamentarnog imuniteta od krivičnog gonjenja“, kojeg su uradili Istrazivački centar Parlamentarnog instituta i Skupština Crne Gore.
Poslanički imunitet je izuzeće od nadležnosti, odgovornosti ili obaveze podvrgavanja autoritetu ili poštovanju njegovih normativnih zahtjeva. Svrha mu je zaštita poslanika od građanskog ili krivičnog prava.
U pojedinim zemljama propisan je rok da parlament mora odlučiti o zahtjevu za ukidanje imuniteta u roku od tri mjeseca, dok u nekim zemljama nije definisan taj period. Parlamenti u pojedinim zemljama o ukidanju imuniteta raspravljaju na zatvorenim sjednicama, kao što je slučaj u Albaniji, dok u nekim državama je potrebno da se odluka donese u punom sastavu, kao što je u Hrvatskoj.
Hrvatska
Ustav Hrvatske propisuje da poslanici uživaju imunitet i da ne mogu biti pritvoreni, niti protiv njih može biti pokrenut krivični postupak bez odobrenja parlamenta.
Izuzetno, poslanici mogu biti pritvoreni bez odobrenja parlamenta jedino ako budu zatečeni u vršenju kažnjivog djela za koje je propisana kazna zatvora u trajanju dužem od pet godina. O takvom slučaju obavještava se predsjednik parlamenta.
Ukoliko parlament nije u zasijedanju, odobrenje da se poslanik liši slobode ili da se protiv njega nastavi krivični postupak daje, i o njegovom pravu na imunitet odlučuje Mandatno-imunitetni odbor, s tim što njegovu odluku mora naknadno potvrditi parlament u punom sastavu.
Slovenija
Nijedan poslanik Donjeg doma parlamenta Slovenije, po Ustavu, ne može imati krivičnu odgovornost za izraženo mišljenje ili glasanje tokom sjednica Doma i njegovih radnih tijela. Nijedan poslanik ne može biti zatvoren ni u slučajevima gdje se poziva na imunitet. Protiv poslanika ne može biti pokrenut krivični postupak bez odobrenja Doma, izuzev kada je uhvaćen u vršenju krivičnog djela za koje je predviđena kazna zatvora duža od pet godina.
Zahtjev za odobrenje pritvora ili pokretanja krivičnog postupka nadležni organ vlasti upućuje Donjem domu parlamenta Slovenije. Prethodna saglasnost Donjeg doma nije neophodna prilikom pokretanja krivičnog postupka protiv poslanika koji se nije pozvao na imunitet, zatim pritvora poslanika ili pokretanja krivičnog postupka protiv njega ako je počinio krivično djelo za koje je predviđena kazna zatvora duža pet godina.
Ipak, iako nije neophodna saglasnost Donjeg doma, neophodno je da nadležni organ vlasti obavijesti Dom. Kada postoje osnove za izdavanje naredbe za pritvor ili pokretanje krivičnog postupka protiv poslanika, nadležni organ vlasti predsjedniku Donjeg doma upućuje takav zahtjev.
U slučaju da je poslanik pritvoren ili je protiv njega pokrenut krivični postupak jer je zatečen u vršenju krivičnog djela za koje je predviđena kazna zatvora duža od pet godina, nadleženi organ vlasti odmah obavještava predsjednika Donjeg doma o pritvoru poslanika ili pokretanju krivičnog postupka protiv njega.
Srbija
Zahtjev za odobrenje određivanja pritvora, kao i pokretanja krivičnog ili drugog postupka u kojem se može izreći kazna zatvora za poslanika Skupštine Srbije, nadležni organ podnosi predsjedniku parlamenta. Odobrenje za određivanje pritvora, odnosno vođenje krivičnog postupka odnosi se samo na djelo povodom kojeg je zahtjev podnijet. U Srbiji ne postoji propisan rok u okviru kojeg parlament treba da odluči o pitanju ukidanja imuniteta poslanika.
Po Ustavu Bosne i Hercegovine, poslanik ne može biti pozvan na krivičnu niti građansku odgovornost za bilo kakva djela izvršena u okviru svojih dužnosti za vrijeme mandata. Poslovnik Predstavničkog doma predviđa da o oduzimanju imuniteta odlučuje Dom, na prijedlog Ustavnopravne komisije, dok Poslovnik Doma naroda predviđa da o oduzimanju imuniteta odlučuje nadležni sud po proceduri utvrđenoj zakonom.
Poslanici se na imunitet mogu pozvati u bilo koje vrijeme za postupke urađene u okviru njihovih dužnosti u navedenim institucijama, ali se on ne može smatrati opštom preprekom za krivično gonjenje ili pokretanje parničnog postupka.
Albanija
Ustav Albanije propisuje da poslanik ne može biti pritvoren ili lišen slobode, niti može biti pretresen kao ni njegovo mjesto prebivališta bez odobrenja parlamenta. Poslanik može biti pritvoren ili uhapšen bez odobrenja ukoliko je zatečen u vršenju krivičnog djela ili odmah nakon što ga je počinio. Glavni državni tužilac odmah obavještava parlament, koji o tome može raspravljati na sjednicama zatvorenim za javnost iz razloga zaštite podataka.
Poslovnik parlamenta Albanije propisuje da glavni državni tužilac predsjedniku parlamenta upućuje zahtjev za davanje saglasnosti za pokretanje krivičnog postupka protiv poslanika.
Ukoliko parlament ne donese odluku o odobrenju pokretanja krivičnog postupka ili hap šenju poslanika u roku od tri mjeseca od podnošenja zahtjeva, on se smatra odbijenim. Ovo se, takođe, odnosi i na situaciju odobravanja pokretanja krivičnog postupka ili hapšenja člana Vlade. Crnogorski parlament odlučuje o ukidanju poslaničkog imuniteta na prijedlog Administrativnog odbora. Odbor donosi odluku da li će Skupštini predložiti ukidanje imuniteta po zahtjevu Tužilaštva.
