Nesaglasje moguće po pitanju Venecijanske komisije

Izmjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti biće prioritet nove vlasti, poručeno je više puta prethodnih dana.

Dragan Šoć i Aneta Spaić su saglasni da je, u slučaju izmjena zakona javna rasprava suvišna a nesaglasje postoji kada je riječ o Venecijanskoj komisiji.

Za Šoća je Venecijanska komisija, kako kaže za TVCG, izgubila kredibilitet. Spaićeva pak smatra da, ukoliko nova vlast promijeni dobru praksu konsultovanja s Venecijanskm komisijom, to ne bi bilo dobro za evropski put Crne Gore.

Ukoliko nova vlast pokrene pitanje Zakona o slobodi vjeroispovijesti, koji je izazvao litije širom Crne Gore i višemjesečni bunt građana, i prema brojnim analitičarima bio inicijalna kapisla za odlazak DPS-a u opoziciju, dvije su mogućnosti – da se donese zakon kojim će se izmijeniti pojedine odredbe postojećeg ili da se postojeći stavi van snage i donese novi.

“Ja mislim da će se desiti prvi slučaj, jer je to prosto najjednostavnije i pravno rješenje, a i crkva je insistirala samo na izmjenama zakona u dijelu otklanjanja mogućnosti da se imovinska pitanja rješavaju kako su riješena, i da se razjasni situacija koja se tiče ili evidencije ili upisa, što je lako riješiti jer već postoje pravno formulisani predlozi u tom pravcu”, ocjenjuje za TVCG Šoć.

Ukoliko se bude išlo samo na izmjene zakona, javna rasprava je nepotrebna. Jer je, napominju naši sagovornici, uveliko provedena.

“Ona je bila prisutna i prije donošenja zakona kroz javne kritike tih odredaba, ona je tokom perioda dok su trajale litije u medijima i među ljudima od struke, to su pitanja toliko puta razmatrana da to nema nikakve potrebe”, kazao je Šoć.

“Pristup amandiranja važećeg teksta raspravu sveo na okvir parlamenta”, kazala je dekanica Pravnog fakulteta Aneta Spaić.

Eventualno, smatra Šoć, budući da se zakon tiče vrlo uskog kruga subjekata, pozvati njih da kažu svoje mišljenje.

“Tiče se pravoslavne crkve, odnosno mitropolije crnogorsko-primorske i drugih episkopija, tiče se katoličke crkve, odnosno njenih biskupija i nadbiskupija, islamske vjerske zajednice, kao tradicionalnih vjerskih zajednica i crkava i naravno svih onih koji djeluju na području CG, koji bi morali i trebali da budu kosultovani, pozvani da kažu svoje mišljenje. I to bi bilo sasvim dovoljno”, navodi on.

Kako god, Spaićeva smatra da je važno konsultivati se sa Venecijanskom komisijom prije donošenja odluke parlamenta. Iz formalnih frazloga, budući da je već dala mišljenje o važećem tekstu zakona. Ali i iz suštinskih razloga.

“Naime, od obnove nezavisnosti, počev od novog Ustava iz 2007 godine pa na dalje, nije bilo nijednog važnog zakonskog teksta koji uređuje odnose među granama vlasti ili unutar pojedine grane vlasti ili se tiče zaštite ljudskih prava, a da se CG nije obratila za mišljenje Venecijanske komisije. Ovo ne samo iz razloga što smo članica SE, nego zato što egzemplarne demokratije, kao što su Velika Britanija, Njemačka, Italija, redovno šalju svoje važne zakone na ekspertsko mišljenje VK”, navodi Spaić.

Šoć ima drugačije mišljenje.

“Do sada VK uvijek imala po meni malo čudne stavove, da maltene sve što je odgovaralo vlasti proglašavali su – može i tako. A da to nije, po mom sudu, na valjan način, utemeljivano na toj tzv. Evropskoj praksi. Ukoliko oni smatraju da treba da daju neku svoju riječ, ne bi im branio – izvolite gospodo, to je naš predlog, ali ne bi se opterećivao time šta misli VK.”

“Moguće da će nova vlast, nova skupštinska većina promijeniti ovu dobru praksu, ali to bi bilo za žaljenje i u mnogome bi škodilo našem putu prema EU”, smatra Spaić.

“Ono što bi trebalo jeste da napravimo valjane zakone i da ih primijenimo, jer ključni prigovori koji nam se upućuju iz Evrope nijesu toliko prigovori na norme, nego na spovođenje zakona”, kazao je Šoć.

Formalno pravne prepreke za pokretanje ovog pitanja ne postoje. Onog momenta kada se konstituiše Skupština dovoljno je da jedan poslanik podnese predlog za izmjenu zakona, a može se sačekati i formiranje Vlade. Šoć prednost daje prvoj varijanti – da to urade poslanici, te da se ovo pitanje odmah skine sa dnevnog reda, kako ne bi opterećivalo Vladu – ni proces njenog formiranja, niti njene prioritete u kasnijoj fazi.