Politika

Odluke obuhvatnije od Briselskog plana

Foto: Skupština Crne Gore

Najnovija Odluka o formiranju odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva, usvojena 31. jula ove godine, uz amandmane koji su kompromis DPS-a i Demokrata, ne razlikuje se mnogo od one kojaje usvojena u oktobru prošle godine, a u čijoj izradi su učestvovale sve vladajuće i opozicione partije osim Demokrata i GD URA.

Nova Odluka se, međutim, u više stavki razlikuje od prvobitnog, izvornog Briselskog plana Demokrata i GP URA koji je predložen u junu prošle godine i od kojeg je sve počelo, piše Pobjeda.

TEHNIČKA VLADA

Formiranje tehničke vlade nije definisano kao uslov ni u Briselskom planu, ali ni u jednoj usvojenoj odluci. Razlike, ipak, ima. Dok su Demokrate i GP URA u Briselskom planu prvobitno predložile da Odbor definiše model formiranja nadzornog tijela za praćenje dosljedne primjene usvojenih zakona i podzakonskih akata, u prvoj Odluci bilo je definisano da Odbor predloži Kolegijumu model primjene i praćenja dogovorenih rješenja.

Iako je iz vlasti tada bilo prijedloga da kontrolu primjene zakona obavlja nadzorni organ, kao što su predložili Demokrate i GP URA, ipak su, u oktobarskom dokumentu, vladajuća koalicija i dio opozicije koji je učestvovao u pregovorima uspjeli da se dogovore da se ostavi otvorena mogućnost o modelu kontrole implementacije, čime nije bilo isključen model tehničke vlade. Novom Odlukom i amandmanom Demokrata, odnosno DPS-a, predviđeno je da Odbor definiše model obrazovanja nezavisnog nadzornog tijela za praćenje dosljedne primjene usvojenih zakona i podzakonskih akata, kao i za ostvarivanje prava i Sloboda učesnika u izbornom procesu, čime je smanjena mogućnost za formiranje tehničke vlade.

RAZLIKE

Demokrate su i u prvobitnom planu i u amandmanu koji je usvojen, insistirale da se skupštinsko tijelo nazove Odbor za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva. U Odluci usvojenoj u oktobru prošle godine to tijelo nazvano je Odbor za dalju reformu izbornog i drugog zakonodavstva. Razlika nije od posebnog značaja, s obzirom na to da je važan sadržaj Odluke, a manje je bitno kako je tijelo koje će raditi reformu izbornog zakonodavstva nazvano.

Amandmani suštinski nijesu promijenili mnogo u odnosu na Odluku usvojenu u oktobru prošle godine, dok je evidentna razlika između izvornog Briselskog plana i obje odluke.

Da Briselski plan nije bio toliko sveobuhvatan pokazuje to što u njemu nema prijedloga da se radi analiza zakona o ličnoj karti, kao i državljanstvu. Obaveza da se radi analiza tih zakona, uz moguću pripremu prijedloga izmjena i dopuna zakona ukoliko se pokažu korisnim ili potrebnim unijeta je u Odluku iz oktobra prošle godine, na zahtjev Demokratskog fronta, i ostala je u novousvojenoj Odluci od 31. jula. Kao obaveza uvedena je, i ostala u novoj Odluci, i detaljna analiza primjene izbornog i drugog pravnog okvira od značaja za izborni proces i ambijent, sa definisanjem prijedloga rješenja ako je potrebno, uključujući Ustav. Ovakvog stava nije bilo u prijedlogu Demokrata i GP URA, iako mogućnost promjene Ustava predstvalja mogućnost otvaranja svih tema vezanih za izborni ambijent i sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva.

Bečić i Abazović “zaboravili” su prvobitno, u junu prošle godine, preporuke OEBS-ODIHR-a nakon predsjedničkih izbora 2018. godine, što je dodato u skupštinskoj odluci u oktobru prošle godine. “Ispravili” su se, međutim, u amandmanima koji su dio nove Odluke, pa je dodato da Odbor implementira “sve” preporuke OEBS/ODIHR nakon izbora 2016. i 2018. saglasno Ustavu, a u cilju povećanja transparentnosti i profesionalizma institucija koje su uključene u izborni proces, posebno Državne izborne komisije DIK i Agencije za sprječavanje korupcije ASK.

Ni implementacija preporuka iz Izvještaja Evropske komisije o napretku Crne Gore nije bila obaveza iz izvornog Plana Demkorata i GP URA, iako su ga nazvali Briselskim planom, ali je uvedena kao odredba u skupštinskoj odluci.

Odbor, prema skupštinskoj odluci i prethodnoj i novoj ima 14 članova, po sedam iz vlasti i opozicije. To je dogovor članova Kolegijuma iz oktobra prošle godine, koji je kao odredba ostao i u novoj Odluci, za razloku od izvornog Plana Demokrata i GP URA koji su dali vladajućim partijama člana više. Prijedlogje bio da vlast ima šest, opozicija pet, a nvo dva člana.

VEĆINA

Bečić i Abazović prvobitno su predložili da Odbor odlučuje dvotrećinskom većinom, što može biti problem na plenumu: da se usvoji podrškom dvije trećine članova Odbora, a da te većine nema u parlamentu. Vlast i opozicija dogovorili su u oktobru prošle godine, i to rješenje tada usvojili, da u postupku utvrđivanja prijedloga za izmjene zakona i drugih akata, kao i svih ostalih odluka u vezi sa svrhom i zadacima Odbora, to tijelo odlučuje konsenzusom. Izuzetno, u slučaju da se princip konsenzualnog odlučivanja ne može postići i ako postoji podrška članova Odbora koja garantuje dvotrećinsku većinu u plenumu, takav prijedlog može biti utvrđen i bez konsenzusa.

Demokrate su se, predlažući amanmane u julu ove godine, predomislile kada je u pitanju način odlučivanja u Odboru. Njihov amandman, identičan onome koji je usvojen kao amandman članova Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu iz DPS-a, i samim tim postao dio nove Odluke, predviđa da se u Odboru odlučuje tropetinskom većinom. Suštinske razlike, međutim, nema u njihovom prvom i posljednjem prijedlogu: i dvotrećinskom i tročetvrtinskom većinom, na kraju odlučuje najjača parlamentarsna stranka Demokratska partija socijalista.

Političari za slobodne medije, ali hoće da kreiraju medijske zakone

Odredba po kojoj se razlikuju sva tri dokumenta, i Briselski plan i obje skupštinske odluke o formiranju odbora za reformu izbornog i drugog zakonodavstva, odnosi se na medijske zakone. Demokrate i GP UEA u junu prošle godine predložili su da Odbor priprema prijedloge izmjena seta medijskih zakona, dok u verziji usvojenoj u Odluci iz oktobra prošle godine zadatak Odbora je “razmatranje nacrta zakona o medijima, uz analizu seta medijskih zakona sa eventualnim izmjenama i dopunama”.

Najveće ingerencije u dijelu medijskih zakona Odboru su dali Bečićevi amandmani koji su, kao amandmani Odbora za politički sistem postali dio nove Odluke.

Sada Odbor ima mogućnost da odobrava i predlaže zakon o medijima, sa analizom seta medijskih zakona sa eventualnim izmjenama i dopunama, umjesto da razmatra nacrte, zatim odobrava i predlaže zakon o nacionalnom javnom emiteru RTCG, uključujući izmjene načina izbora Savjeta RTCG odmah nakon usvajanja novog zakona o nacionalnom javnom emiteru RTCG, uz usklađivanje propisa sa međunarodnim standardima.

Iako su im “puna usta” ocjena da mediji moraju biti van uticaja politike, političari su saglasni da su, ipak, oni najpozvaniji da se bave reformom medijskih zakona.

NAJNOVIJI NAJSTARIJI POPULARNI
SIKTER EFENDIJA
Gost
SIKTER EFENDIJA

U stvari to nije Beče no Boki 13 ili ti patlidžan Boki

SIKTER EFENDIJA
Gost
SIKTER EFENDIJA

Beče kaput sto se tiče mene i 4 clana moje porodice

Kabrik
Gost
Kabrik

Jasno je: Bečić= Pajović

Send this to a friend