Politika

Pejović: Ova Vlada okončaće proces pregovora sa EU

Ministar evropskih poslova Aleksandar Andrija Pejović kaže da je zadovoljan postignutim rezultatima u zakonodavnom, institucionalnom i administrativnom dijelu. Pejović je u intervjuu Dnevnim novinama kazao daje Ministarstvo evropskih poslova intenzivno radilo na pripremi Programa pristupanj a Crne Gore EU za predio 2018-2020, koji će, kako je naveo, osigurati da se u mandatu aktuelne Vlade fanilizuju pregovori sa EU.

DN: Kako bi ste ocijenili godinu za nama, kada su EU integracije u pitanju?

PEJOVIĆ: Crna Gora je ove godine otvorila četiri pregovaračka poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom, a privremeno zatvorila jedno. Zadovoljni smo rezultatima u zakonodavnom, institucionalnom i administrativnom dijelu, koji su proizveli vidljive efekte u svakodnevnom životu građana. Nadamo se da ćemo već u prvoj polovini naredne godine nastaviti sa zatvaranjem poglavlja.

Ove godine smo intenzivno radili na pripremi novog Programa pristupanja Crne Gore EU za period 2018-2020. koji će osigurati da u mandatu aktuelne Vlade finalizujemo proces pregovora s EU i pripremimo društvo za članstvo.

Cjelokupna pravna tekovina EU sadrži oko 160.000 strana, koja mora biti dostupna svakom građaninu na službenom jeziku Crne Gore, a plan je da do juna 2018. imamo prevedenu četvrtinu evropske pravne tekovine na crnogorski jezik. Već smo preveli 31.000 strana i dobili odobrenje naloga za crnogorski jezik na CCVisti, čime je crnogorski jezik uvršten među postojeće opcije za postavljanje prevoda evropskih akata.

Kao poseban uspjeh u godini za nama bih izdvojio ono na što sam lično veoma ponosan, a to je izgradnja Ministarstva evropskih poslova kao efikasne, dobro organizovane, otvorene i dinamične institucije, spremne da preuzme ulogu koja joj je povjerena i uspješno koordinira proces evropske integracije.

DN: Crna Gora je otvorila 30 poglavlja, postoji spremnost za otvaranje preostala tri. Kada to možemo očekivati?

PEJOVIĆ: Prije svega, veoma smo zadovoljni što je Evropska unija prepoznala crnogorske napore i rad na reformama i što Crna Gora uspješno završava 2017. godinu sa 30 otvorenih i tri privremeno zatvorena poglavlja. Ove godine smo otvorili dva važna poglavlja, nakon čega nam preostaje otvaranje još tri, u koj ima je rad na internim procedurama u Evropskoj komisiji i Savjetu u toku. Početna mjerila, kojanam je EU zadala, ispunili smo u sva tri poglavlja, 17 Ekonomska i monetarna unija i 27 Životna sredina još ranije, dok smo u poglavlju 8 Konkurencija utvrđivanjem zakona o zaštiti konkurencije i kontroli dodjele državne pomoći, ispunili i posljednju obavezu do kraja 2017. kako bi se i ovo posljednje poglavlje otvorilo. Važno je razumjeti da naše ispunjenje obaveza ne prati automatsko otvaranje ili zatvaranje, jer EU ima svoja pravila i procedure koje nerijetko traju zaista dugo.

U skladu s ovim svakako očekujemo da se u narednom periodu zakažu međuvladine konferencije na kojima će rad crnogorske pregovaračke strukture biti vrednovan otvaranjem ova preostala tri poglavlja, čime ćemo zaokružiti jednu zahtjevnu fazu pregovaračkog procesa. Termin održavanja ovih konferencija, kako sam rekao, zavisi od procesa unutar EU i složenih procedura.

Riječ je o tri veoma značajna, ali i zahtjevna poglavlja, naročito poglavlja 27, koje važi za jedno od kompleksnijih, kako zbog potrebnih finansijskih sredstava, tako i sistema koordinacije. Podsjetiću da, u okviru ovog poglavlja, dostizanje standarda kvaliteta životne sredine podrazumijeva značajne infrastrukturne i investicije u prilagođavanje i unapređenje industrijskih tehnika i tehnologij a. Takođe, proces zahtijeva i ulaganje u administrativne kapacitete na nacionalnom i lokalnom nivou i pravosudne kapacitete koji treba da sprovode i prate primjenu tih propisa.

DN: Na kom polju treba najviše raditi?

PEJOVIĆ: U procesu pristupanja EU, politika zaštite konkurencije (Poglavlje 8) zauzima jedno od najznačajnijih mjesta, jer njeno efikasno sprovođenje doprinosi unapređenju ekonomije, razvoju i rastu broja privrednih društava, unapre đenju ulaganja u istraživanje i razvoj novih proizvoda, privlačenju novih investicija, povećanje proizvodnje i izvoza. S ciljem stvaranja uslova za povećanje konkurentnosti naše privrede i razvoja otvorenog tržišta, Crna Gora je preduzela gotovo sve neophodne mjere u cilju uvođenja modernog zakonodavstva iz oblasti zaštite konkurencije, kroz efikasnu implementaciju propisa u skladu s EU sistemom.

U kontekstu ovog poglavlja, možda će najveći izazov biti politika državne pomoći, koja predstavlja novinu za Crnu Goru, a koja treba da bude garant održavanja fer utakmice na zajedničkom tržištu država članica.

U vezi sa poglavljem 17 posebnu pažnju ćemo posvetiti načinu na koji će Crna Gora pristupiti Eurozoni i voditi monetarnu i fiskalnu politiku u skladu s načelima i pravilima koja se primjenjuju u Evropskoj uniji, odnosno nastaviti s korištenjem eura kao naše valute.

DN: Možemo li biti dio evropske porodice prije 2025. godine?

PEJOVIĆ: Naravno da možemo. I treba. Poruke koje stižu iz EU i država članica ukazuju da je politika proširenja strategijsko pitanje Unije i da je budućnost svih država Zapadnog Balkana u EU. Tu 2025. godinu vidimo kao perspektivu do koje bi Crna Gora trebalo da sprovede sve neophodne reforme, kako bi napredak bio vrednovan, a društvo spremno da stupi u članstvo.

Naglasio bih da, pored toga što datum pristupanja prvenstveno zavisi od našeg napretka, značajan uticaj ima i raspoloženje država članica u skladu s kojim Unija kreira kalendar pristupanja.

DN: Da li EU odlučila da Crna Gora i Srbija ulaze u paketu, kao što je pominjano, ili ipak svaka zemlja ide za sebe?

PEJOVIĆ: U više navrata smo dobili uvjeravanja od najviših evropskih zvaničnika da EU ostaje dosljedna principu regate, koji podrazumijeva da zemlje napreduju prema članstvu u skladu s vlastitom dinamikom reformi i ispunjavanja obaveza u okviru pregovaračkog procesa.

Inicijativa predsjednika EK Žan-Kloda Junkera da Evropska komisija kreira Strategiju za uspješan pristup Crne Gore i Srbije u EU do 2025. nas raduje, naročito što je Crna Gora, uz Srbiju, označena kao država predvodnik za članstvo u EU. Vjerujem da će ovaj dokument, na temelju rezultata, definisati smjernice koje vode ispunjenju obaveza iz pregovaračkog procesa i omogućiti da Crna Gora, što skorije, zaokruži evropsku integraciju.

Mi smo u svakodnevnom kontaktu sa kolegama iz Srbije i razmjenjujemo znanja i iskustvo iz procesa, ali vjerujemo da je u interesu obje zemlje da rezultati budu vrednovani pojedinačno, dok nas rezultati i uspjesi svih u regionu jednako raduju.

DN: Nedavno ste na sastanku sa zvaničnicima u Briselu kazali da otvorena poglavlja, kao i rezultati u poglavljima 23 i 24, potvrđuju da Crna Gora nastavlja da bude uspješna evropska priča. Da li ćemo, do kraja ostati uspješna evropska priča?

PEJOVIĆ: Svi pokazatelji govore da hoćemo, među kojima nijesu samo 30 otvorenih i tri privremeno zatvorena poglavlja, već predan rad u cilju ulaska u novu fazu pregovora, koja podrazumijeva zatvaranje poglavlja.

DN: Šta je sada fokus u integracijama?

PEJOVIĆ: Sve nadležne institucije su maksimalno posvećene sprovođenju privremenih mjerila, odnosno akcionih planova za 23. i 24. poglavlje i spremno dočekujemo završna mjerila iz ovih oblasti. U ovoj ključnoj oblasti pristupnog procesa je oj ačan zakonodavni i strategijski okvir, najprije donošenjem seta zakona u oblasti pravosuđa i temeljnih prava, gdje bih izdvojio usvajanje Zakona o zabrani diskriminacije. U oblasti borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, nastavlja se jačanje kapaciteta Agencije za sprečavanje korupcije i Specijalnog državnog tužilaštva.

Send this to a friend