Politika

PESCO nije zamjena za NATO

Pakt koji su nedavno sklopile 23 od 28 članica Evropske unije o zajedničkim ulaganjima u vojsku, a sa ciljem adekvatnijeg suprotstavljanja bezbjednosnim izazovima, ne predstavlja alternativu za NATO u Evropi, ocijenio je za Pobjedu vojni analitičar iz Beograda Aleksandar Radić.

Pakt poznat kao „Stalna strukturna saradnja” (PESCO) najavljen je kao nova era u oblasti odbrambene saradnje i predviđa zajednička ulaganja u vojsku i projekte razvoja kako bi se Uniji pomoglo da se suprotstavi bezbjednosnim izazovima.
Aleksandar Radić u razgovoru za Pobjedu objašnjava kako taj koncept ne predstavlja zamjenu za NATO, budući da se odvija u okviru zemalja koje su inače članice tog vojno-političkog saveza.

“Postoji tendencija da se zemlje Evropske unije što više udružuju. Koncept unutar Njemačke i Francuske ide ka ideji većeg odbrambenog objedinjavanja zemalja Evropske unije. Međutim, to je ideja koja još uvijek nije došla do tog nivoa zrelosti da u ovom trenutku možemo da pravimo procjene šta će ona značiti u budućnosti”, navodi Radić.

 Podsjeća i da su vodeće zemlje EU ujedno i vodeće zemlje NATO-a, te da još nije sazrela ideja o formiranju alternativne organizacije u okviru Unije.

“Vodeće zemlje Evropske unije su i vodeće zemlje NATO-a. Svi koncepti koji su pravljeni sa organizacijama, komandama i projektima koji u imenu imaju naziv Evropska unija, zapravo na kraju vode i članice NATO sistem resursima koje imaju u NATO. Zbog toga još uvijek, bez obzira na taj novi projekat, nije sazrela ideja o tome da se pravi alternativna organizacija u okviru Evropske unije. Čak štaviše, i oni najglasniji promoteri evropske vojske nju sagledavaju kao dio NATO-a”, objašnjava Radić.

U ovom trenutku, kako ističe, ne postoji ni slika o tome kako bi, osim NATO-a, postojala i druga organizacija koja bi objedinjavala odbrambene kapacitete na prostoru evropskog bloka.

“NATO će na duže vrijeme, sudeći po sadašnjim aktivnostima, ostati činjenica. EU kada je formirala svoje borbene grupe i pokrenula svoje misije, tu je opet bila lista snaga koje su deklarisane u okviru NATO-a za izvršavanje nekih zadataka”, navodi Radić.

Ovaj analitičar zaključuje i kako je taj mehanizam, u specifičnom položaju, olakšao učešće Srbiji.

“Srbija koliko god da je neutralna, želi da sa jedne strane, zbog tendencije kretanja ka Zapadu, pokaže bliskost sa NATO-om, ali zbog stava javnog mnjenja to se ne može činiti. Za Srbiju je, recimo, sjajna opcija to što postoji misija EU gdje faktički radite sa NATO-om, a nijeste članica tog saveza”,  naveo je Aleksandar Radić.

Send this to a friend