Picula: Pitanje proširenja EU opet vraćeno na dnevni red

Samit u Zagrebu tokom hrvatskog predsedavanja EU je šansa da se stvari u regionu odblokiraju i da se pitanje proširenja učini jednim od prioriteta, izjavio je hrvatski evroparlamentarac Tonino Picula koji je imenovan za izvjestioca Evropskog parlamenta za preporuke Zapadnom Balkanu uoči Samita u maju naredne godine.

“Lično, ja sam stalni izvjestlac EP za Crnu Goru, ali ću voditi i radnu grupu za cijeli Zapadni Balkan. Mislim da će mi to dati pogled na novu finansijsku pomoć tim zemljama koji je po predlogu težak 15 milijardi eura kao dio novog višegodišnjeg finansijskog okvira od 2021. do 2027. Mislim da je novac vrlo rečita stvar kada govorimo o nekoj politici. Dakle, ako se ovi kamenčići slože u mozaik, Evropska unija će izaći iz jedne dugogodišnje pasivnosti prema politici proširenja koja, po meni, ostaje pitanje ne samo njene vjerodostojnost već i interesa”, kaže Picula.

U intervjuu za Radiosarajevo Picula je rekao da se očekivalo da će Evropski savjet dati jednu polupodršku početku pregovora Sjevernoj Makedoniji i Albaniji, jer su te zemlje ispunile sve što se od njih tražilo kao pretpostavke za početak pregovora.

“Od Sjeverne Makedonije se tražilo da promijeni ime države i to još uvijek ostavlja političke posljedice u toj zemlji. Ipak odlukom francuskog predsjednika Makrona da se suzdrži, odluka Evropskog savjeta je blokirana, kao što se to događalo u proteklih desetak godina. Prema tome, to je pitanje poremećenog sistema”, rekao je on i dodao je ipak dobro što je takva odluka politiku proširenja ponovno vratila u fokus EU.

Prema njegovim riječima, Emanuel Makron je kritikovan i zato što nije ponudio jasnu alternativu postojećem sistemu pregovaranja.

“On je to nedavno uradio u prijedlogu koji je prilična alternativa onome kroz što sada prolaze zemlje koje pregovaraju. Treba vidjeti koliko se, zapravo, djelovi toga mogu koristiti”, objašnjava bivši hrvatski ministar spoljnih poslova.

Za razliku od postojećeg sistema koji obuhvata 35 pregovaračkih poglavlja koje se pregovaraju i poslije kojih zemlja postaje članica EU, po Makronovom predlogu radilo bi se o, kako kaže Picula, “nekom stepenovano ulasku u EU”.

“Dakle kroz sedam krugova pregovaranja, što, naravno, nije ista stvar. Crna Gora je otvorila 33 poglavlja i da li sada da se vraća na početak ili prebacuje na novi sistem? Jednako se može reći za Srbiju koja je otvorila 17 – 18 poglavlja”, naveo je Picula.

On ocjenjuje i da će morati dugo unutar evropskih institucija da se razgovara o tome kako dati zamah politici proširenja, a da se postojeći nivo frustriranosti i nezadovoljstva na svim stranama ne pojača.

Dodaje da vjeruje da će pomake napraviti komisija na čelu s Ursulom fon der Lajen.

“Ona je uoči glasanja otvorenost prema Zapadnom Balkanu stavila čak i ispred transatlantskih odnosa, odnosa sa SAD-om. Moram priznati da je većinu nas koji jesmo za proširenje to iznenadilo i to vrlo pozitivno”, kaže Picula, dodajući kako se nada konkretnim mjerama koje će dati toj politici jednu vrstu zamaha.

On vjeruje da će hrvatska vlada iskoristiti šest mjeseci predsjedavanja EU da sada intrigantno pitanje proširenja učini jednim od prioriteta.

“Ako treba malo pameti upotrijebiti da se iz nedavne prošlosti i aktuelnih problema izvuku neke pouke onda je to da ta vrsta napetosti ili guranja problema pod tepih nikome ne čini korist. Prema tome, vjerujem da će šest mjeseci biti prava prilika da se stvari poprave. Hoće li biti iskorišćene, to ćemo još vidjeti”, zaključio je Tonino Picula.