Politika

Picula za CdM: Proširenje nije prioritet, EU mora da se konsoliduje

Tonino Picula

Crna Gora je prva sljedeća članica Eveopske unije, ali do cilja je ostalo puno posla. EU se danas suočava sa brojnim problemima, čini de da politika proširenja nije prioritet, a neke od članica EU jasno govore kako sada nije vrijeme za priču o proširenju, ostavljajući tako prostora da se pomisli kako je moguće da ni ta famozna 2025. ne bude toliko očekivana godina punopravnog članstva.

Novoizabrani izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru, Tonino Picula, u razgovoru za CdM tvrdi da politika proširenja trenutno nije prioritet. Napominje i kako neke članice EU smatraju da u ovom trenutku nema govora o primanju novih članica dok se Unija ne konsoliduje, navodeći Francusku, Holandiju, Dansku…

“Niko glasno u ovom trenutku neće glasno reći da je protiv proširenja, to je dio politilke igre, ali postoji front odbijanja unutar zamalja članica EU da se proširenje ne desi prije nego se napravi nova preraspodjela moći unutar same Unije i dogovore neki novi modeli koji će EU učiniti, prije svega, komeptentnijom na globalnoj sceni ali i otpornijom na eksterne udare kojima je bikla izložena. Protivljenje daljoj politici prošpirenja, najasnije je artikulisao francuski predsjednik Emanuel Makron, koji smatra da proširenje u ovom trenutku ne bi donijelo ništa dobro Uniji dok se ona ne konsoliduje oko novih rješenja. Ali, tu su i neke druge zemlje, kao što su Holandija, donekle i Danska, ali i sto tako i njemački Bundestag, iako je dao podršku da Sjeverna Makedonija i Albanjja otvore pregovore sa EU, ima jednu jaku skupinu koja zazire od daljeg proširenja. Naravno, grupa koje se protive proširenju možete naći svuda”, jasan je Picula.

Napominje kako je politika proširenja doživjela svoj vrhunac kada je 2004. primljeno deset članica, pa onda 2007. godine prijemom Bugarska i Rumunija.

Hrvatska je 2013. sama ušla u EU, što se nije dogodilo još od kada je Grčka postala članica EU 1981.

“Politika proširenja u ovom trenutku nije sigurno prioritet EU jer je došlo do potrebe da se evropski projekat konsoliduje unutar sebe. Izbijanjem velike finansijske krize, koja se pokazala socijalnom i političkom, koja je tresla EU negdje do 2014. otvorila se jedna vrsta unutrašje rasprave kako obnoviti evropski projekat. Izbjeglička kriza 2015. samo je pojačala dojam da je EU odličan projekat kada je sve u redu u mirnodbskim okolnostima. Dešavanja su pokazala da EU ne nalazi brze i zajedničke odgovore na nagle vanjske šokove. To je otvorilo skepsu prema politici proširenja, pogotovo u starijim zemljama članicama. Ipak, treba ovdje nešto apostrofirati, a to je – politika proširenja izgubla je onaj raniji zamah, ali nije nestala”, napominje sagovornik CdM-a.

Objašnjavajući kakva je situacija u EU, Picula kaže da danas nije lako ući u EU, ali nije lako ni izaći.  Velika Britanija već tri godine hoće izaći iz EU.

“Stisnuta između potrebe da se konsoliduje i potrebe da zadrži svoj globalni uticaj, EU će sljedećih pet godina morati da završi raspravu o tome kako će ona izgledfati 60 godina nakon sopstvenog formiranja. Rješenja iz druge polovine 20 vijeka jasno je da nijesu primjenjiva u prvoj polovini 21. vijeka. To je jedan od razloga zašto će se političari u narednim godinama na različitim nivoima morati opredijeliti za sada pet modela kako bi EU morala funkcionisati”, smatra Picula.

Političko pitanje

Govoreći o pristupnim oregovorima, Picula navodi kako je to kompeksna materija koja traži jednu vrstu tehničke pripremljenosti, osposobljenosti institucija da pregovaraju.

“Proširenje i pristupanje kao njegov finalni dio je prije svega političko pitanje. Tome svjedoči i primjer zemalja koje su prije Crne Gore krenule na taj put. Teško je predvideti političke okolnosti u momentu kada Crna Gora zaključi pregovore o pristupanju. Da li će protivnici proširenja imati neki dodatni argument da to zakoče ili će situacija biti povoljnija nego sad, to ovog trenutka nije lako vidjeti”, tvrdi izvjestilac za Crnu Goru u razgovoru za CdM.

Jasno ističe kako Crna Gora jeste zemlja koja je nadalje odmakla, ali upozorava da, kako se približava kraj pregovaračkom procesu, određeni problemi štrče, i treba im pokloniti ozbiljnu pažnju kako bi se oni otkloniti.

“Poseban fokus je svakako na vladavini prava, nezavisnom sudstvu, postojanju temljenih prava, slobode medija. Treba raditi na jačanju ekonomske konkurentnosti crnogorske privrede. Sve ono šo je EK stavila u Izvještaju o napretku treba ozbiljno shvatiti”, naglašava Picula.

Govorio je Picula za CdM i o problemu sa kojim se Hrvatska suočila nakon članstva, a koju je u potrazi za boljim uslovima života napustilo oko 400.000 građana.

Radna snaga

Upozorava da bi i Crna Gora ozbiljno morala da razmisli o ovom problemu.

“Dobro bi bilo kada bi svi koji odlučuju o procesima u Crnoj Gori, ozbiljno razmotrili činjenicu koja opetrećuje i koja je proizvela mnogo političkih, a ne samo ekonomskih posljedica u mnogim zemljama članicama EU, od Baltka do Jadrana i Crnog mora. U tom trouglu, u posljednjih 25 godna, adrese je prominenilo više od 23 miliona ljudi. Hrvatska je ostala bez 400.000 građana koji su privremeno ili stalno, u potrazi za boljim uslovima života, otišli na Zapad. Ali, Crna Gora se i bez čanstva u EU, sada već suočava sa nedostatkom radne snage posebno u turističkom sektoru. Lani sam bio u Crnoj Gori, u Boki Kotorskoj, a gotovo na svakoj suvenirnici, kafiću, radnji, vidio sam nalijepljen papir na kojem je pisalo da traže radnike. Ti trendovi će vladati sve dok domaća ekonomija ne ojača do te mjere da može pružiti ako ne iste, onda makar približne plate ili uslove rada kakve oni očekuju ili misle da će imati u zemljama EU. Crna Gora se može pripremiti da joj se ne dogodi taj scenario u ozbiljnim razmjerama”, napominje Picula.

Prevlaka

Picula kaže da pitanje Prevlake ne opterećuije odnose Podgorice i Zagreba, ali ni Podgorice i Brisela.

“Dobro je da dvije susjedne zemlje razgovaraju o tome kako ga riješiti i skinuti s dnevnog reda. Postoji i dogovor da ako to ne budu zemlje riješile bilaternalno, da će za to nadležan biti neki od evropskih sudova. Važnije od toga pitanja je da Zagreb daje kontinuiranu i stalnu podršku Crnoj Gori na putu ka EU”, navodi izvjestilac EP za Crnu Goru.

Istorijski događaj

Članstvom u EU, kaže Picula, Hrvatska je dobila priliku da modernizuje svoje društvo.

“U kojoj mjeri tu mogućnost koristimo, nijesmo do kraja zadovoljni. Ipak, ulazak Hrvatske u EU je svakako za nas istorijski događaj”, zaključio je Picula.

Evropsku uniju osnovalo je 1957. godine šest država kao Evropsku ekonomsku zajednicu. Danas Evropska unija ima 28 zemalja članica koje su postupno pristupale članstvu u šest procesa proširenja. Najveće proširenje bilo je 2004. kada je uniji pristupilo 10 država. Posljednje proširenje bilo je 2013. kad je članica unije postala Hrvatska.

Miraš Dušević

35

avatar
1000
22
13
0
 
29
GlavaRiraCrnogorciSuSrbiXXLTomos
NAJNOVIJI NAJSTARIJI POPULARNI
XXL
Gost
XXL

EU trazi mnogo od drzava Balkana a ne nudi skoro pa nista osim praznih floskula, nezainteresovanosti i nemoci. Postavlja veoma visoke standarde koje mnoge njene clanice nisu jos uvhek dosegle. Taj vakum ce sasvim sigurno iskoristiti i vec ga koriste druge sile i vazni globalni igraci koji ocito ne gube vrijeme na neoliberalne besmislice i teoretsko blagostanje vec veoma proaktivno… Više »

Kiki
Gost
Kiki

Bas ce tebe neko pitati za prosirenje.

Baranin
Gost
Baranin

Da je stanovništvo CG većinski katoličke vjere bili bi već u EU sigurno. Međutim nije i neka nije ovakvo kakvo je najbolje je. Drugo da ima CG jak lobi i uticaj bili bi primljeni za 24 sata, sta mi možemo u toj EU poremetiti, zemlja malo više od pola miliona ljudi, nego to je sve izgubljeno i poavetalo, ne zna… Više »

DM Sat
Gost
DM Sat

Ao a mi srušismo Trokadero

Region
Gost
Region

Bravo

Svraka kva
Gost
Svraka kva

ADA ZNAMO DA NECEMO U EU
NASTAVLJAMO DA PRAVIMO PRIVATE

Markoni
Gost
Markoni

Mladi bjeziteu EU dok nas prime pa se vratite😅 ja se ne vracem

Motika
Gost
Motika

Hibridni rat ?

Smočani
Gost
Smočani

Važno je NATO da plaćamo skoro 20 meleona godišnje a EU može pričekat na Lidera ovog Regiona.

Thor
Gost
Thor

EU je tvorevina iz proslosti kao i NATO. Ovo su nova vremena, multipolarnog svijeta i kao takav, sve nacionalne drzave ce morat da se reafirmisu u taj novi svjetski poredak. Zbog otvorenih granica, nekontrolisane migracije, koja je doslovno paralisala V. Britaniju, taj narod je odlucio da izadje i da ide u korak sa vremenom. Sve je vise i vise politicara… Više »

Miraš
Gost
Miraš

Bravo,bravo!

Eo prčim
Gost
Eo prčim

Pa kad su primili Hrvatsku i Bugarsku, nije EU luda da se zezne dva puta.

Gost
Gost
Gost

A sa Rumunijom se nije zeznula?

Roni
Gost
Roni

Odavno je jasno da nas EU ne zeli. Ubacili su nas u Nato zarad svojih interesa, naravno i to je njima dosta. Okrenuti se Rusiji i Kini pa kad vide mozda im dodje iz dupeta u glavu pa ubrzaju proces.

Tomos
Gost
Tomos

A samo je trebalo da se odvojimo od Srbije i eto nas u EU…
Samo smo trebali da priznamo Kosovo i eto nas u EU…
Samo smo trebali da uvedemo sankcije Rusiji i eto nas u EU…
Samo da ukinemo Crnogorsku Mitropoliju i eto nas u EU…
Kolko puta neko treba da te neko slaže da bi mu prestali vjerovati…

Nick
Gost
Nick

Mitropoliju necemo ukidat, nemamo mi veze sa Srbijom ni njihovom srpskom crkvom. Mi cemo imati CPC koja ce se vratiti u svoje svetinje.

Tomos
Gost
Tomos

To pto ti pišeš je upravo ukidanje Mitropolije Crnogorske, a li samo pto je iz dva koraka..
Naravno dozvolit vam se neće…
A eto imaš Nvo, zovi je ti Crkva, i idi tamo ako ti je volja i sve je u redu…

Dr xyz
Gost
Dr xyz

Ne zelimo mitropolije Srpske crkve, no MITROPOLIJU CRNOGORSKE PRAVOSLAVNE CRKVE. Ti to znas, pope, ali ti ne ulazi u glavu da ces morat da kupis prnje.

Tomos
Gost
Tomos

Znam znam, najbolje bi bilo da kamere otvoreno oćemo da ukinemo Crkvu u Crnoj Gori.
Naravno sa će te prvo kao i ona preduzeća i fabrike da ih prvo provatizujete (u ovom slučaju date Mirašu) , i onda nakon par godina nestajanje…
“Spuštavah se ja na vaše uže..”…

Dr xyz
Gost
Dr xyz

To je za nase dobro svakako, primili nas ili ne promili. Ok?

Titograd
Gost
Titograd

Da se razdvojimo sa Srbijom i briga me za EU…
Da priznamo Kosovo i briga me za EU…
Da proćeramo svetosavsku sektu i briga me za EU…
Da je vječna CRNA GORA!!!!!!!!

CrnogorciSuSrbi
Gost
CrnogorciSuSrbi

Titograd Crna Gora će opet biti sa Srbijom i to jako brzo. 100% ti garantujem

Glava
Gost
Glava

Al oce li Srbija sa nama?

Rira
Gost
Rira

Bravo Tomos!!!

mne-more
Gost
mne-more

EU je proslost,CG ne treba eu.

Atlas
Gost
Atlas

Sa ulaskom u EU ne nestaju svi naši problemi preko noći mi trebamo sami da sredimo stanje u državi a ne da nas neko naćera na to ili da ispunimo neke uslove. Da bi to ostvarili treba svi da se potrudimo počevši prvo od svijesti gradjana preko vlasti i opozicije. Toliko smo sebični da ne vidimo dalje od nosa.

Bot sa 7 imena
Gost
Bot sa 7 imena

Preko noći?

Potonja ura
Gost
Potonja ura

Tacno ali vlast nam namece da se ugledamo na mnoge sebicluje.. Npr. Jesu li mogli one milione sa Knezevicem na celu kolone podijeliti ne ni meni ni tebi ni ostalima. ZAR SE OD TIH MILIONA NE MOZE PLATITI LIJECENJE SVAKOG DJETETA U INOSTRANSTVO… NEGO NAJBOLJE UDRIT PO NARODU SA SMS PORUKAMA…UVJEK UPLATIM JER NIKO NE ZNA DAL CE NECIJEM DJETETU… Više »

Send this to a friend