Politika

Podnijeta rezolucija o zločinu u Štrpcima: Dodijeliti status civilnih žrtava rata porodicama otetih i isplatiti novčanu potporu

Adnan Striković

Poslanici Skupštine Crne Gore Adnan Striković iz Socijaldemokratske partije i Suada Zoronjić iz GP URA podnijeli su u skupštinsku proceduru predlog rezolucije o zločinu u Štrpcima.

Na stanici Štrpci, u Opštini Rudo u Bosni Hercegovini, 27. februara 1993. godine iz voza koji je saobraćao na liniji Bar – Beograd nasilno je izbačeno 20 muškaraca – sve civili islamske vjeroispovjesti, od kojih jedan Hrvat katolik koji je krenuo u Podgoricu da posjeti svog sina regruta. Osam muškaraca su bili građani Crne Gore. Kamioni su već čekali, pa su ih odveli u selo Prelovo kod Višegrada, gdje su doživjeli nehumano i brutalno postupanje, zatim su svirepo likvidirani.

U predlogu rezolucije, koji je objavljen na sajtu Skupštine, navodi se da se ovaj dokument predlaže da se država Crna Gora i crnogorsko društvo na primjeren način odnese prema teškom zločinu od paravojnih formacija, otmici i ubistvu 20 nevinih ljudi, mahom Bošnjaka, od kojih su njih osam bili građani Crne Gore.

“Svjesni da država Crna Gora, posebno u prvim godinama nakon zločina, nije pružila adekvatan odgovor na tragediju ovih porodica, kao i da sve do današnjeg dana porodice ubijenih u Štprcima, nijesu bile predmet adekvatne brige državnih organa; Imajući u vidu iskazanu političku volju za evropskom perspektivom Crne Gore, koja između ostalog podrazumijeva podršku procesu pomirenja na prostoru bivše Jugoslavije, kažnjavanje ratnih zločina i podsticanja žrtava i njihovih potomaka na traženje pravde; Polazeći od činjenice da država Crna Gora ima moralnu obavezu prema porodicama žrtava užasnog zločina u Štrpcima – Skupština Crne Gore, odlučna da doprinese uspostavljanju principa pravičnosti – usvaja Rezoluciju o zločinu u Štrpcima”, navodi se u predlogu dokumenta.

U predlogu rezolucije navedeno je da država Crna Gora (još jednom) osuđuje ovaj teški zločin, iskazuje i pijetet prema žrtvama i poziva na sveobuhvatnu istragu i kažnjavanje svih počinioca.

“Skupština upućuje apel pravosudnim organima Crne Gore, Srbije i Bosne i Hercegovine da se nastavi sa istragom, procesuiraju i privedu pravdi svi nalogodavci i izvršioci, s obzirom na to da se nakon 29 godina od otmice i stradanja sa samo dvojicom pravosnažno osuđenim nikako ne može govoriti o obezbjeđivanju pravičnog epiloga istrage ovog teskog zločina, kao i da se nastavi potraga za posmrtnim ostacima žrtava”, navedeno je u predlogu rezolucije.

Skupšina Crne Gore, kako se dodaje, “poziva Vladu Crne Gore da porodicama žrtava stradalih u Štrpcima isplati adekvatnu novčanu potporu u jednokratnom iznosu ili trajno socijalno zbrine porodice i spremnost da nađe pravni mehanizam za dodjeljivanje statusa civilnih žrtava rata porodicama otetih, kao izraz solidarnosti i moralne podrške”.

“Skupština poziva Vladu Crne Gore da utvrdi primjerenu finansijsku odštetu za porodice stradalih u Štrpcima, vodeći računa o težini zločina i činjenici da se najveći broj ovih porodica nalazi u stanju društvene izolacije i socijalne potrebe. Poziva se Vlada da ovu svoju obavezu izvrši u što skorijem roku, a najkasnije do 1. oktobra 2022. godine”, ističe se u dokumentu.

Razlog za donešenje ove rezolucije je “namjera da se doprinese ostvarivanju minimuma pravičnosti za porodice žrtava teškog zločina u Štrpcima”.

“Za sprovođenje ovog aka potrebno je obezbijediti finansijska sredstva, u skladu sa odlukom Vlade – navedeno je u dokumentu.

“Cilj rezolucije nije da osudi”

Poslanik SDP-a Adnan Striković kazao je da su ga predstavnici porodica žrtava otetih u Štrpcima zamolili da kao poslanik predloži Skupštini rezoluciju o tom zločinu.

“Ta rezolucija nije plod želje za politizovanjem i manipulisanjem žrtvama i njihovim porodicama, već naprotiv, ona je izraz težnje ovih porodica za adekvatnom moralnom i svakom drugom satisfakcijom. Upravo, ali ne samo zbog toga su potpisnici ove rezolucije poslanici dvije različite građanske partije, SDP i URA. Rezolucija nema za cilj osudu bilo koga (to je posao drugih državnih organa), već se njom želi pomoći porodicama u vidu bar djelimično pravične moralne i finansijske podrške kao i adekvatnog društvenog i socijalnog statusa, u smislu civilnih žrtava rata”, naveo je Striković na Fejsbuku.

U to se, dodaje, mogu uvjeriti svi oni koji pročitaju tekst rezolucije.

“Žao mi je i razočaran sam ako neko misli da ova inicijativa ima politikantsku i manipulativnu notu. To nikada nije bio moj stil, i nikada neće biti. Siguran sam da u ovom slučaju isto važi i za koleginicu Suadu Zoronjić kojoj se i na ovaj način zahvaljujem za svesrdnu podršku ovoj inicijativi. Na kraju, ne i najmanje važno, želim da iskažem očekivanje i nadu da će ista jednoglasno i ubrzo biti usvojena u redovnoj skupštinskoj proceduri i da će pomoći porodicama žrtava da se sa još više ponosa sjećaju svojih najmilijih”, rekao je Striković.

Najmlađa žrtva ovog zločina imala 16 godina

Žrtve ovog užasnog zločina su Senad Đečević, koji je imao samo 16 godina, Esad Kapetanović (19), Safet Preljević (22), Zvjezdan Zuličić (23), Rifet Husović (26), Muhedin Hanić (27). Svirepo su ubijeni i Ismet Babačić i Nijazim Kajević, koji su tada imali po 30 godina, Rasim Ćorić i Fikret Memović (imali su po 40), a Ilijaz Ličina i Bakija Fehim (po 43). Tog 27. februara okončani su životi i Jusufa Rastodera (45), Šeća Softića (48), Halina Zuščevića (49), Fevzije Zekovića (54), Džafera Topuzovića (55), Adema Alomerovića (59), Toma Buzova (vojni penzioner iz Hrvatske) i jednog „tamnoputog“ putnika, čiji su lični podaci do danas nepoznati.

Send this to a friend