Konjević: Do 60 vojnika da bude raspoređeno u Bugarskoj ili Mađarskoj; Bošković: Ne očekujemo da nijedan bude upotrijebljen ili zloupotrijebljen

Poslanici su danas završili pretres povodom prijedloga Ministarstva odbrane za povećanjem broja vojnika koji će biti pripravni u dijelu onoga što je brzo reagovanje, a koji su stacionirani u Crnoj Gori. Takođe je raspravljano i o odluci da se poveća broj vojnika u NATO misijama. Potpredsjednik Vlade i ministar odbrane Raško Konjević kazao je da bi broj pripadnika Vojske Crne Gore koji mogu biti upućeni u sastav snaga Sjevernoatlantskog saveza u svrhu odgovora na krize trebalo da bude povećan do 60. Prethodno su poslanici raspravljali o obrazovanju anketnih odbora koji bi se bavili prikupljanjem informacija o prošlogodišnjim događajima na Cetinju tokom ustoličenja mitropolita Joanikija, kao i projektom vjetroelektrane Možura. Osim toga, poslanici su raspravljali i o izmjenama i dopunama Zakona o uzimanju i presađivanju ljudskih tkiva i ćelija radi liječenja. Šta su poslanici poručili ranije pročitajte OVDJE.

Jedna od tačaka je povećanje broja vojnika koji će biti pripravni u dijelu onoga što je brzo reagovanje, a koji su stacionirani u Crnoj Gori. Oni ne idu van teritorije države, osim u okolnostima koje to zahtijevaju.

“Predvidjeli smo da se taj broj poveća do 30 pripadnika. Ovo je odluka prethodne Vlade”, kazao je Konjević.

Govoreći u Skupštini Crne Gore, koja na prijedlog Savjeta za odbranu i bezbjednost odlučuje o upotrebi jedinica Vojske Crne Gore u međunarodnim snagama, ministar je ukazao da je do promjena došlo nakon sastanka ministara odbrane Sjevernoatlantskog savjeta, sredinom juna, i NATO Samita koji je krajem juna održan u Madridu.

“Nakon agresije Ruske Federacije na Ukrajinu, NATO konstantno vrši procjene i donosi odluke u pravcu prilagođavanja strukture, razmještaja i jačine komandi i jedinica na istoku Evrope. Crna Gora, kao kredibilna članica Saveza, pokrenula je nacionalnu proceduru za doprinos sistemu kolektivne bezbjednosti“, kazao je Konjević.

On je pojasnio da je Alijansa odlučila da razmjesti dodatne snage na njenim istočnim granicama, prvenstveno u Slovačkoj, Mađarskoj, Bugarskoj i Rumuniji, pored ranije raspoređenih snaga u baltičkim državama.

“Crnogorska vojska je imala 10 pripadnika u rotacijama u Letoniji. Nakon ovih dešavanja u Ukrajini, NATO je donio niz odluka koje mi kao članica moramo da poštujemo. Predlažemo da Skupština da saglasnost da do 60 crnogorskih vojnika bude prisutno u periodu 2023.godine ili u Bugarskoj ili Mađarskoj, najvjerovatnije Bugarskoj”, navodi Konjević, dodajući da to gdje će biti stacionirani zavisi od razgovora koje Vojska Crne Gore vodi sa NATO-om.

Ministar je ukazao da bi pripadnici Vojske Crne Gore u Bugarsku ili Mađarsku bili upućeni u januaru naredne godine, ali da je neophodno vrijeme za pripreme ove prirode.

Dodao je da bi donošenje ovakve odluke omogućilo Ministarstvu i Vojsci fleksibilnost i pravovremenog planiranja za razmještanje snaga, opremanje i obuku, kao i preventivno angažovanje u skladu sa odlukama NATO tijela.

“Za Crnu Goru učešće u sastavu snaga Sjevernoatlanskog saveza u svrhu odgovora na krize znači kredibilitet, jer kroz aktivno učešće i doprinos, pokazuje odgovornost i svijest o potrebi očuvanja bezbjednosti evroatlantskog prostora“, kazao je Konjević.

Ministar odbrane je u Skupštini obrazlagao i Prijedlog odluke o izmjeni Odluke o upućivanju pripadnika Vojske Crne Gore u sastav snaga Sjevernoatlantskog saveza za brzo reagovanje (NATO Response Force – NFR), kako bi se u ovaj sastav moglo uputiti do 40 pripadnika Vojske umjesto do 30, koliko je navedeno u inicijalnoj odluci.

“Upućivanje pripadnika Vojske Crne Gore u NRF, Crna Gora će pružiti aktivni doprinos sistemu kolektivne odbrane, razvoju sposobnosti i kapaciteta saveza, a samim tim direktnom unaprjeđenju sposobnosti Vojske kao i ukupne bezbjednosti i stabilnosti Crne Gore“, kazao je Konjević.

On je saopštio i da Crna Gora sada ima 12 vojnika koji su rasporeženi u misijama u tri države.

Poslanik DPS-a Predrag Bošković kazao je da poslednjih pet mjeseci živimo u vremenu kada je Rusija ničim izazvana izvršila agresiju na svoju bratsku zemlju. Ova partija daće podršku na oba prijedloga Ministarstva odbrane.

“Na ovaj način i Crna Gora daje svoj doprinis da odvraćanje od granica bude i odlučnije i hrabrije u odnosu na ono što su mogući incidenti i nesporazuimi na istočnim granicama. Ne očekujemo da nijedan vojnik bude upotrijebljen ili zloupotrijebljen”, kazao je Bošković.

Poslanik Demokratskog fronta Andrija Mandić podsjeća da se taj politički savez zalagao za vojnu neutralnost.

“Sada donosimo odluke kako ćemo plaćati skoro dva miliona eura za ovu akciju koja treba da bude na istočinim granicama NATO-a, da pošaljemo 20 plus 60 vojnika. Imamo težak izazov. Volio bih da u razgovorima koje imate sa NATO-om ne prednjačite. Vidimo da Vlada želi da bude prva na linijama sukoba, u političkom smilsu, usvajanja rezolucija u Skupštini. Imam osjećaj da želite da budete prvi u vojnim sukobima, ali bi dobro bilo da znamo šta građani misle”, naveo je Mandić.

On je saopštio da su iz Ministarstva odbrane ranije saopštili da u slučaju sukoba NATO može da donese odluku da naši vojnici treba da ratuju protiv Rusije.

“Ova Vlada pomalo liči na jednog vladara Srbije iz prošlosti- knjaza Aleksandra Karađorđevića”, istakao je Mandić.

Konjević je odgovorio da se Crna Gora ponaša kao jedna od država NATO-a.

“Važno je da građani znaju da su vojnici već treća godina u Crnoj Gori. Druga odluka je vezana za boravak jednog dijela u Letoniji i u Bugarskoj ili Mađarskoj”, kazao je Konjević.

On je Mandiću poručio da je Vlada koju je on podržavao, napravila potpuni galimatijas u sistemu zaštite i spašavanja.

Poslanik Socijalističke narodne partije Dragan Ivanović kazao je da mala Crna Gora šalje u dvije misije 20 plus 60 vojnika što je, prema njegovoj ocjeni, veliki broj.

“Je li potrebno da Crna Gora to u ovom trenutku radi? Čini mi se da smo mi dovedeni u priliku da moramo. Primorani smo da poštujemo i izvršavamo obaveze. Ne daj bože da naši vojnici budu izloženi opasnosti. Kako bi mala Crna Gora doživljavala te trenutke?”, pitao je Ivanović.

Poslanica Socijaldemokratske partije Draginja Vuksanović Stanković kazala je da su pred Crnom Gorom dvije važne odluke koje će SDP-LP podržati.

“Pravni osnov je jasan-ispunjavanje obaveza. Za Crnu Goru je važno da se kredibilitet u međunarodnoj zajednici ne smije dovoditi u pitanje. Na ovaj način gradimo kredibilitet značajnog partnera-NATO. Uspjeli smo da povratimo povjerenje NATO partnera promjenama u Ministarstvu odbrane i Vojsci Crne Gore”, kazala je ona.

I Bošnjačka stranka će podržati ove prijedloge Ministarstva odbrane, saopštio je njen poslanik Suljo Mustafić.

“Bilo bi dobro da znamo koliko će ova misija koštati budžet Crne Gore”, dodao je Mustafić.

Ministar Raško Konjević odgovorio je da je za misije trošak do dva miliona eura.

“Za sve ono što je predviđeno odlukama savjeta, ukoliko usvoji Skupština ove dvije odluke i za neke odluke koje su prije usvajane, za 2023.godinu bi trošak trebao da bude između 1.800.000 eura do dva miliona eura”, kazao je Konjević.

Slađana Đukanović