Politika

Premijerski sat i poslanička pitanja kroz prizmu statistike

Centar za građansko obrazovanje CGO objavio je pregled “Premijerski sat i poslanička pitanja kroz prizmu statistike” koji, kako je saopštio saradnik na programima u toj organizaciji Vasilije Radulović, daje uvid u korišćenje tog instituta parlamentarnog nadzora tokom posljednjeg saziva Skupštine Crne Gore sa aspekta brojki.

“Statistički pregled ukazuje da su poslanici i poslanice 26. saziva Skupštine Crne Gore ukupno postavili 1016 pitanja, od čega je 125 bilo upućeno premijeru a 891 ministrima u njegovoj Vladi. Gledano pojedinačno po godinama, poslanici su najviše pitali tokom 2019. godine kada je postavljeno 402 pitanja, a najmanje 2017.godine kada je ta brojka iznosila 52”, navodi Radulović.

Dodaje da su premijeru i ministrima u Skupštini više pitanja postavljale kolege iz vlasti nego opozicije, a što je bilo određeno i bojkotom rada Skupštine od strane dijela opozicionih poslanika u dužem vremenskom periodu.

“To je umanjilo i djelotvornost ovog vida nadzorne funkcije Skupštine, jer su ta pitanja dominantno bila u pravcu promocije uspijeha Vlade a ne problematizovanja odluka i praksi Vlade”, ističe saradnik na programima u CGO.

Kako kaže, brojke pokazuju da je variralo interesovanje poslanika i poslanica o radu ministara, pa su neki dobili i skoro 100 pitanja, a drugi skoro desetostruko manje.

“Najviše se „na tapetu“ nalazio Zoran Pažin, potpredsjednik Vlade i ministar pravde koji je u toku svog mandata poslanicima morao dati odgovor na 94 pitanja. Pažina su poslanici uglavnom pitali o borbi protiv korupcije, nezavisnosti sudstva i tužilaštva, kao i o opštem stanju u poglavljima 23 i 24 koje se odnose na vladavinu prava. Zatim slijedi Osman Nurković, koji je na čelu resora koji je zadužen za najveći infrastrukturni projekat, a kojem su poslanici postavili 87 pitanja”, naglašava on.

S druge strane, dodaje, poslanici su mnogo manje bili fokusirani na pitanja iz domena ljudskih i manjinskih prava, mladih i sporta, nauke, javne uprave i odbrane.

“Tako je Mehmed Zenka, ministar za ljudska i manjinska prava za četiri godine iz Skupštine dobio svega 10 pitanja, a Nikola Janović, ministar sporta i mladih morao je odgovoriti na samo 12 pitanja”, precizirao je Radulović.

Teme iz oblasti ekonomije i investicija preovladavale su u pitanjima postavljenim premijeru i procentualno čine skoro polovinu svih postavljenih pitanja (44 odsto).

“Zatim slijede pitanja iz domena borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala (15,2 odsto), a poslanicima i poslanicama su podjednako važna bila religijska i identitetska pitanja (7,2 odsto) i integracije Crne Gore u EU (7,2 odsto). Značajan je bio i broj pitanja koja se odnose na dnevnopolitička nadgornjavanja (17,6 odsto), a koja su u analizi svrstana pod kategorijom „ostalo“. Zabrinjava podatak da su teme poput obrazovanja i mladih na samom dnu ljestvice postavljenih pitanja i njihov udio u ukupnom istraživanju je na nivou statističke greške”, ocjenjuje Radulović.

Skupština, ukazuje, kao zakonodavna vlast, među ključnim funkcijama ima i nadzor nad radom Vlade.

“Više je instrumenata parlamentarnog nadzora, a oni uključuju glasanje o nepovjerenju Vladi, interpelaciju, parlamentarnu istragu i poslaničko pitanje. Upravo je poslaničko pitanje najčešće korišćeno u crnogorskoj Skupštini. Poslaničko pitanje se definiše kao pravo poslanika, da u cilju pribavljanja potrebnih informacija o pitanjima iz rada Vlade, postavi pitanje nadležnom ministru i da na njega dobije odgovor. Takođe, predsjednik, odnosno ovlašćeni predstavnik kluba poslanika ima pravo da predsjedniku Vlade postavi pitanje i dobije odgovor o pitanjima iz rada Vlade. Poslaničko pitanje postavlja se na posebnoj sjednici Skupštine, koja se održava najmanje jedan put dvomjesečno u toku redovnog zasijedanja”, pojašnjava Radulović.

Send this to a friend